Pratite nas

Herceg Bosna

Fra Ante Marić: Advent u Poljima 2018. godine

Objavljeno

na

foto: Fra Ante Marić

Prekriveni snijegom čuvaju svoje grobove groblja Polja. I Divojačko groblje na Barama i Jedinica na Svinjači, i Barzonja sa svojom Gospom Snježnom. Na Borovoj Glavi odnedavno malom i dragom groblju pomaže veliki Križ čuvati grobove umrlih i ubijenih i njihove teške i krvave priče. Sv. Ante na Dugom Polju odolijeva burama Vrana i Čvrsnice i snjegovima, te svoje grobove i svoje mrtve u naručju njiše. A Badnji snivaju snom pravednika i sjećaju se stoljeća i svoje mrtve nikome ne daju, i njihove patnje i muke.

Ponio sam svijeće Adventa i došao na povir Polja. I nešto mi srcu progovori da ovi put ne idem grobljima, njima se i tako dolazi. Već grebim planinskim na Poljima usamljenim. Kojima se po zavit iđe.

Uzeo sam PRVU SVIJEĆU. Gledam je i šapćem,

  • Proročka si, prva adventska. Baka te je POSTILICA zvala. O kruvu i vodi, žežinjanju, sušenju dok goriš, pucketaš i zboriš.

Da, prvu svijeću palim tamo na kraju Dugog Polja, na onom raskrižju gdje se putovi razdvajaju. Jedan ode Dragajicama i Kedžari da se usput na stećcima za duše pokojnih pomoli i onda na Divinom grobu klekne i Očenaš rekne. A drugi ode Rudom Polju, Risovcu i Sovićkim Vratima. Tu na zaravni, tik uz put mali grob. Dičiji reknu. S ljubavlju uokviren i obiljen. Uvijek na njem netko svijeću upali, klekne i moli. Nevrijeme iznenadno 22. srpnja 1964. godine na mjestu ubi djevojčicu. Ivanku Naletilić iz Pologa. Ni četrnaest godina nije napunila. I njenih nekoliko krava i desetinu ovaca. A preko puta s janjcima svojim mali se Cobra, kad su gromovi počeli pucati i sijevati, pod kabanicu skrio. Dva je konja i janjce čuvao. Konji se otrgli, grabom kući odletjeli, a janjci se u strahu zbili. Tek je Cobra poslije sa svojima od Vrana plač i lelek čuo. Svi su za Ivankom plakali. Ispred Vrleti stanu ljudi i danas i gledaju i misli im odgovore traže, a usne molitvu šapću.

Pa idem niz Dugo Polje i baš na sred njega, istom mjerom udaljen od Vrana i Čvrsnice, smrt ga snađe. Smrznu se u mećavi ljutoj. Tu ga u proljeće našli. Cijelu ga zimu dolje u Hercegovini čekali i Bogu se molili. I tu mu, baš na tom mjestu, grob iskopali i križ usadili.

Uzeo sam DRUGU SVIJEĆU i stijenj joj namještam,

  • Betlehemska je, a stari je naši POMIRILICA zovu. Mir daj grebu ovom i čoviku ovom, što ljuta ga mećava domu i čeljadi ote.

Uz Jezero idem. Smrznuto. U njem se Jelinak cakula. Neka ptica smrznutim lepetom hladnoću još veću pronese. Idem uz Križ strmo. Pod nama ostaju Svinjača i Jedinica. Skrećem od Krprvnjaka u Lukavce. Oni poput mora uzburkana. Bura je sa tjemena uzbibanih brežuljaka odnijela snijeg i smela ga gdje joj je najlakše bilo. Mučinovac muči i šuti. Idem uz bukve i tražim grebe. Tri su zajedno. Iz svakog velika bukva izresla, a sva tri bukve ogradila kao da ih je netko sadio. Vele da su se svi tu smrzli. Obitelj od Ljubuškog, išli s Polja kući. Sve sa sobom nosili. I stap i škipove. I ljuta ih mećava ko divlja zvijer ugrabila i nije ih iz padža puštala dok ih sve nije usmrtila. Samo se jedan konj kroz jad u Konjsko probio i stajao pred kućom napola smrznut dok ga nisu ugledali. Prepoznali ga. I sve im je bilo jasno. Jokul je Zlomislića 1894. godine Gospodnje na sridnjem grebu križ usadija. I ljudi sviće nose. Zavite čine. I ja san s prijateljima svojim.

Uzeo sam TREĆU SVIJEĆU u ruke smrznute i palim je,

  • Pastirska je, a časti i slavi radost i veselja pastira koji Dite ugledaše i darovaše ga. Kleknuo sam do sva tri greba i kroz glavu mi djevojčica smrznuta prolazi što je i u smrtnom času stap čvrsto u ručicama držala da ga ne izgubi.

I onda sam Barama krenuo. I taman što ćeš greblju, grob leži na pravdi Boga. Suhozidom obzidan, u njem križ ozoban kišama i danima. U grebu se osušene hajdučke trave kroz snijeg probile i smrznute šute. Čuvaju ime Šimuna Mihalja. Ubijen mržnjom partizanskom i tu ukopan. I dok svijeću uzimam kroz glavu mi Lozića grebi na Rosuljama prolaze. Evo samo tamo preko ovih avetinjskih planinskih provalija i grebena. Vele da su švercali. A nisu! Kruh su sa sedam gora svojim jadnim kućama i gladnoj čeljadi na plećima nosili. Tamo, do u Bosnu duvan u rusaku, vamo do kuće žito u vrići. Sve klancim jadikovcin. Da za Božićimaju. I tu ih žandari zatukoše.

Uzeo sam ČETVRTU SVIJEĆU  i suza mi iz oka kanu,

  • Anđelova svijeća. Nosio je u ruci svojoj anđeo nebeski one noći svijeću božićnu i svima objavio: Bog se rodio u štali.

S Anđelom sam sjeo na malom proplanku ponad Divojačkog groblja na Barama i gledamo oko sebe. Bare pod snijegom u led zavijene.  Gledam u Lukavce, Golo Brdo, Mučinovac. Tamo je iza Jelinka Blidinje i Dugo Polje. Advent je 2018. u Polja kročio. Obazrem se. Anđeo je nestao. A bilo mi je oko srca toplo. Sam ja. Još je hladnije. S krunicom sam na usnama krenuo put Masne Luke.

Tekst i foto: Fra Ante Marić/Blidinje.NET

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

DŽEBA ODGOVORIO ORUČEVIĆU: Na nasilno utjerivanje Bosne, Mostar će ti pokazati pravi hercegovački šipak!

Objavljeno

na

Objavio

-Pitanje je što znači “pravi bosanski grad’!? Znači li to, u slučaju Mostara, da naš rođeni Mostarac i Hercegovac, Safa, želi otjerati Hercegovinu iz Mostara i utjerati nam Bosnu? Na ovakvo nasilno nametanje bosanske šljive Mostar će mu pokazati otpor i pravi hercegovački šipak!.

Tim je riječima, predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Mostara Damir Džeba za Hrvatski Medijski Servis komentirao izjavu bivšeg (do)gradonačelnika Mostara Safeta Oručevića kako će Mostar biti pravi bosanski grad.

-Mostar će sigurno imati Gradsko vijeće i gradonačelnika i bit će bosanski grad. Velika prijestolnica, pravi bosanski grad, kazao je Oručević za N1 televiziju.

Džeba kaže kako reći u godini 2019. da će Mostar biti „pravi bosanski grad“ je “geografski, povijesno pa, ako hoćete, i mostarski vrlo nepismeno i zlonamjerno”. Napominje kako Oručevića osobno ne poznaje ali se kao “dijete grada” raspitao o njemu, držeći se one narodne „nije važno što govori nego tko govori“.

Sarajlije bi rekle – pomozite čo’eku

-Starije kolege, prijatelji bez obzira na naciju, ili kako se voli istaknuti “stara mostarska raja”, kažu da je u ono lijepo prijeratno vrijeme Safa bio poznat po poslovima vezanim za goblene. O čemu je riječ točno, ne znam, ali kažu da o tomu priča cijeli grad i da ta priča ne zastarijeva isto kao i zločini, ratni i gospodarski. Također ističu da je Safa prije rata rekao negdje u gradu, recimo Mahali, Luci, Balinovcu, Rudniku, Zaliku, Starom Gradu, Centru 2, Balinovcu, Carini ili Aveniji, da je on Bosanac ili da je Mostar ‘bosanski grad’ ne bi se baš lijepo proveo, kaže Džeba.

Veli kako je teško staroj mostarskoj raji razumjeti, da jedno dijete grada Mostara, srca Hercegovine, javno govori kako Mostar jest ili će biti “pravi bosanski grad”.

-Na jednak način bi Sarajlije blijedo gledale nekoga da u sred Sarajeva “odvali” kako je Sarajevo hercegovački grad ili će biti “pravi hercegovački grad”. Pokušali bi pomoći čo’eku, a naravno da bi se gledalo tko govori takve budalaštine i za kakve potrebe, ističe Džeba za HMS.

Stariji Mostarci, onako na prvu, dodaje, pokušavaju ovakvo stanje ‘liskalukom’ razumjeti i usporediti spominjući prijeratnu emisiju Opstanak ili za mlađu populaciju emisije „Animal Planeta“ – kada se jedinka jedne vrste  pridruži grupi druge vrste, ona poprima ponašanje i glasanje grupe kojoj se pridružila. Pa objašnjavaju da je vjerojatno dug boravak u Bosni i s političkim Bosancima našeg Safu, od rođenog Mostarca i Hercegovca, pretvorio u geografskog i političkog Bosanca.

Uzoran pripadnik HVO-a

-Ljudi na ulici, raja, također, mi pričaju kako je na početku rata, Safa, bio uzoran pripadnik Hrvatskog vijeća obrane. Postoje slike i video zapisi na kojim se vidi Safet u odori HVO s dužnošću djelatnika za sigurnost pri uredu zapovjednika Općinskog stožera HVO-a Mostar. Herceg Bosna mu nije smetala kada ju je iskoristio da dobije toliko “mrsku i zlokobnu” Domovnicu i Putovnicu Republike Hrvatske, kaže predsjednik mostarskog HDZ-a.

Naglašava kako je to onaj isti HVO koji Oručević proziva za sve i svašta a bio mu je, veli, uzorni pripadnik, pa čak i u vremenu kada su se vodile rasprave o promjeni ulica u Mostaru i koje su danas sporne.

-To je dio njegove ostavštine te je vrlo pohvalno da želi riješiti problem u čijem vremenu i nastao. Za ovakvo djelovanje dobra je policijska kvalifikacija „povratak na mjesto zločina“, a možda je u pitanju i grižnja savjesti, kaže Džeba.

Komentirajući Oručevićeve optužbe kako HDZ ne želi promjenu aziva mostarskih ulica koje nose imena po ustaškim dužnosnicim,a Džeba kaže kako je ta stranka jedini istinski zagovaratelj promjena spornih naziva ulica u Mostaru.

-Gradonačelnik Ljubo Bešlić je imao tu namjeru te je nekoliko puta u Gradskom vijeću Mostara službeno predlagao da se imena tri spomenute ulice, koje su svoje ime dobile u ratu, promijene i da se tim ulicama daju imena po poznatim mostarskim i bh. pjesnicima, kaže Džeba.

I “ulica” ima mišljenje o ulicama

Dodaje kako o promjeni imena ulica u gradu, i “ulica” ima svoje mišljenje.

-Ono što “ulica” u Mostaru kaže jeste da bi voljela imati, pored imena po mostarskim i bh. pjesnicima, i imena po cvijeću, pa onako, mostarski, u šali kaže da bi naš Safa trebao otvoriti i živjeti u Ulici Suncokreta, kaže predsjednik mostarskog odbora HDZ-a.

Dodaje kako izjave Safeta Oručevića ne treba uzimati ozbiljno, već ih treba smjestiti u prostor nesimpatičnih loših viceva, šala i šega.

-S ovakvim izjavama Safa ulazi zasigurno u ekipu vicmahera i konvertita prijeteći ugroziti prvake u ovom poslu poput Stjepana Mesića ili Željka Komšića.

Ističe kako je njima dozvoljeno da, u slučaju Mesića, može veličati ustaške ideje i ciljeve ( ili u slučaju Komšić, držati u uredu sliku na zidu osobe koja je otvoreno podržavala ustaški pokret, željela Hrvatsku do Drine i osnivača logora Dretelj, a danas su i Komšić i Mesić prvaci antifašističke riječi. No, mediji Sarajeva to uredno i namjerno zataškavaju, kriju od javnosti, ali su ti činjenični dokazi, video i pisani, na sreću istine i pravde neizbrisivi, kaže Džeba.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Bitka za Zavrtaljku jedna od najbrilijantnijih bitaka Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Brojno izaslanstvo dužnosnika HDZ BiH na svim razinim vlasti odalo je danas 27. siječnja 2019. godine počast hrvatskim braniteljima koji su poginuli u Bitci za Zavrtaljku.

Izaslanstvo je predvodila Lidija Bradara, članica Predsjedništva HDZ BiH i predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.

Zajedno s obiteljima poginulih braniteljima te članovima Udruga proizašlih iz Domovinskog rata, dužnosnici HDZ BiH položili su vijenas pred Spomen obilježjem u Brestovskom, a potom su nazočili misi zadušnici u župnoj crkvi u Brestovskom koje je predvodio mjesni župni fra Ilija Jurić.

Pred oltarom su ovom prigodom bile izložene fotografije poginulih hrvatskih branitelja Kiseljaka.

Inače, Bitka za Zavrtaljku dogodila se 29. siječnja 1994. godine. Tog je dana hrvatskim braniteljima, uspkos snježnom nevremenu uspjelo zauzetu inače nepristupačnu kotu na planini Zahor koja dominira Brestovskom i Bilalovcem, selima pretežno nastanjenim hrvatskim stanovništvom, smještenim na rubnim područjima općine Kiseljak prema Busovači.

Kontrolirati Zavrtaljku značilo je rasterećenje Lašvanske doline koja se nalazila u izuzetno teškom položaju, ali i spječavanje daljnjih zločina tzv. Armije BiH.

Bitci za Zavrtaljku prethodio je zločin nad hrvatskim stanovništvom Medovaca i drugih sela koja gravitiraju Brestovsku i Bilalovcu.

Poseban doprinos u Bitki za Zavrtaljku dali su pripadnici Postrojbi posebnih namjena čijom zaslugom je postrojbama HVO-a bez ikakvih topničkih priprema uspjelo zauzeti ovu strateški važnu kotu.

Pored počasti poginulim hrvatskim braniteljima, s obilježavanja Bitke za Zavrtaljku poslana je i poruka kako bitka za punu jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH još uvijek traje.

„Naši su hrvatski branitelji ginuli braneći svoj dom i obitelj i to nikad ne smijemo zaboraviti. Danas kada nam se pokušava osporiti pravo na jednakopravnos s druga dva naroda u BiH, moramo biti svjesni naše bitke za istinsku jednakopravnost i dalje traju. Mi od njih nećemo nikad odustati jer ni naši branitelji nikad nisu odustajali, ni kad se činilo nemogućim zauzeti kote poput Zavrtaljke koja je bez sumnje jedna od najbrilijatnijih Bitaka u Domovinskom ratu“, kazala je ovom prilikom Lidija Bradara,članica Predsjedništva HDZ BiH i predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.

 

KRVAVI SIJEČANJ 1993.; Dusina – Masakr kojim je Armija BiH započela rat protiv Hrvata

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari