Pratite nas

Herceg Bosna

Fra Ante Marić: Advent u Poljima 2018. godine

Objavljeno

na

foto: Fra Ante Marić

Prekriveni snijegom čuvaju svoje grobove groblja Polja. I Divojačko groblje na Barama i Jedinica na Svinjači, i Barzonja sa svojom Gospom Snježnom. Na Borovoj Glavi odnedavno malom i dragom groblju pomaže veliki Križ čuvati grobove umrlih i ubijenih i njihove teške i krvave priče. Sv. Ante na Dugom Polju odolijeva burama Vrana i Čvrsnice i snjegovima, te svoje grobove i svoje mrtve u naručju njiše. A Badnji snivaju snom pravednika i sjećaju se stoljeća i svoje mrtve nikome ne daju, i njihove patnje i muke.

Ponio sam svijeće Adventa i došao na povir Polja. I nešto mi srcu progovori da ovi put ne idem grobljima, njima se i tako dolazi. Već grebim planinskim na Poljima usamljenim. Kojima se po zavit iđe.

Uzeo sam PRVU SVIJEĆU. Gledam je i šapćem,

  • Proročka si, prva adventska. Baka te je POSTILICA zvala. O kruvu i vodi, žežinjanju, sušenju dok goriš, pucketaš i zboriš.

Da, prvu svijeću palim tamo na kraju Dugog Polja, na onom raskrižju gdje se putovi razdvajaju. Jedan ode Dragajicama i Kedžari da se usput na stećcima za duše pokojnih pomoli i onda na Divinom grobu klekne i Očenaš rekne. A drugi ode Rudom Polju, Risovcu i Sovićkim Vratima. Tu na zaravni, tik uz put mali grob. Dičiji reknu. S ljubavlju uokviren i obiljen. Uvijek na njem netko svijeću upali, klekne i moli. Nevrijeme iznenadno 22. srpnja 1964. godine na mjestu ubi djevojčicu. Ivanku Naletilić iz Pologa. Ni četrnaest godina nije napunila. I njenih nekoliko krava i desetinu ovaca. A preko puta s janjcima svojim mali se Cobra, kad su gromovi počeli pucati i sijevati, pod kabanicu skrio. Dva je konja i janjce čuvao. Konji se otrgli, grabom kući odletjeli, a janjci se u strahu zbili. Tek je Cobra poslije sa svojima od Vrana plač i lelek čuo. Svi su za Ivankom plakali. Ispred Vrleti stanu ljudi i danas i gledaju i misli im odgovore traže, a usne molitvu šapću.

Pa idem niz Dugo Polje i baš na sred njega, istom mjerom udaljen od Vrana i Čvrsnice, smrt ga snađe. Smrznu se u mećavi ljutoj. Tu ga u proljeće našli. Cijelu ga zimu dolje u Hercegovini čekali i Bogu se molili. I tu mu, baš na tom mjestu, grob iskopali i križ usadili.

Uzeo sam DRUGU SVIJEĆU i stijenj joj namještam,

  • Betlehemska je, a stari je naši POMIRILICA zovu. Mir daj grebu ovom i čoviku ovom, što ljuta ga mećava domu i čeljadi ote.

Uz Jezero idem. Smrznuto. U njem se Jelinak cakula. Neka ptica smrznutim lepetom hladnoću još veću pronese. Idem uz Križ strmo. Pod nama ostaju Svinjača i Jedinica. Skrećem od Krprvnjaka u Lukavce. Oni poput mora uzburkana. Bura je sa tjemena uzbibanih brežuljaka odnijela snijeg i smela ga gdje joj je najlakše bilo. Mučinovac muči i šuti. Idem uz bukve i tražim grebe. Tri su zajedno. Iz svakog velika bukva izresla, a sva tri bukve ogradila kao da ih je netko sadio. Vele da su se svi tu smrzli. Obitelj od Ljubuškog, išli s Polja kući. Sve sa sobom nosili. I stap i škipove. I ljuta ih mećava ko divlja zvijer ugrabila i nije ih iz padža puštala dok ih sve nije usmrtila. Samo se jedan konj kroz jad u Konjsko probio i stajao pred kućom napola smrznut dok ga nisu ugledali. Prepoznali ga. I sve im je bilo jasno. Jokul je Zlomislića 1894. godine Gospodnje na sridnjem grebu križ usadija. I ljudi sviće nose. Zavite čine. I ja san s prijateljima svojim.

Uzeo sam TREĆU SVIJEĆU u ruke smrznute i palim je,

  • Pastirska je, a časti i slavi radost i veselja pastira koji Dite ugledaše i darovaše ga. Kleknuo sam do sva tri greba i kroz glavu mi djevojčica smrznuta prolazi što je i u smrtnom času stap čvrsto u ručicama držala da ga ne izgubi.

I onda sam Barama krenuo. I taman što ćeš greblju, grob leži na pravdi Boga. Suhozidom obzidan, u njem križ ozoban kišama i danima. U grebu se osušene hajdučke trave kroz snijeg probile i smrznute šute. Čuvaju ime Šimuna Mihalja. Ubijen mržnjom partizanskom i tu ukopan. I dok svijeću uzimam kroz glavu mi Lozića grebi na Rosuljama prolaze. Evo samo tamo preko ovih avetinjskih planinskih provalija i grebena. Vele da su švercali. A nisu! Kruh su sa sedam gora svojim jadnim kućama i gladnoj čeljadi na plećima nosili. Tamo, do u Bosnu duvan u rusaku, vamo do kuće žito u vrići. Sve klancim jadikovcin. Da za Božićimaju. I tu ih žandari zatukoše.

Uzeo sam ČETVRTU SVIJEĆU  i suza mi iz oka kanu,

  • Anđelova svijeća. Nosio je u ruci svojoj anđeo nebeski one noći svijeću božićnu i svima objavio: Bog se rodio u štali.

S Anđelom sam sjeo na malom proplanku ponad Divojačkog groblja na Barama i gledamo oko sebe. Bare pod snijegom u led zavijene.  Gledam u Lukavce, Golo Brdo, Mučinovac. Tamo je iza Jelinka Blidinje i Dugo Polje. Advent je 2018. u Polja kročio. Obazrem se. Anđeo je nestao. A bilo mi je oko srca toplo. Sam ja. Još je hladnije. S krunicom sam na usnama krenuo put Masne Luke.

Tekst i foto: Fra Ante Marić/Blidinje.NET

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Na pomolu novo izrugivanje hrvatskim žrtvama u Bugojnu!?

Objavljeno

na

Objavio

Umjesto na optuženičkoj klupi zbog optužbi za etničko čišćenje Bugojna koje je uključivalo progon 15 tisuća Hrvata iz ovog grada, 311 ubijenih, dvije tisuće zatočenih, nasilna odvođenja i torture te činjenicu da tijela 19 nasilno odvedenih ni do danas nisu pronađena, Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna uskoro bi se mogao okititi titulom počasnog građanina Bugojna

Na adresu Općinskog povjerenstva za izbor i imenovanja stigla su čak tri prijedloga za proglašenje Dževada Mlaće, počasnim građaninom Bugojna

Umjesto na optuženičkoj klupi zbog optužbi za etničko čišćenje Bugojna koje je uključivalo progon 15 tisuća Hrvata iz ovog grada, 311 ubijenih, dvije tisuće zatočenih, nasilna odvođenja i torture te činjenicu da tijela 19 nasilno odvedenih ni do danas nisu pronađena, Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna uskoro bi se mogao okititi titulom počasnog građanina Bugojna. Na adresu Povjerenstva za izbor i imenovanja Općine Bugojno koje o Mlaćinoj kandidaturi odlučuje na sutrašnjoj sjednici, prijedloge za dodjelu počasne titule Mlaći poslala su tri predlagatelja.

Prvi je Mustafa Ugarak, danas neovisni vijećnik, bivši kadar SDA. Druga dva prijedloga potpisuju čelnici Patriotske lige Kemal Balihodžić te Udruge ratnih vojnih invalida Bugojna Sabahudin Velić, čovjek čije je postavljanje na dužnost osobno izlobirao Zukan Helez, bivši federalni ministar za pitanja branitelja i istaknuti kadar SDP-a. No, bez obzira jesu li naklonjeni SDA, SDP-u ili se predstavljaju neovisnim, svi su predlagatelji složni u jednom, Dževad Mlaćo, zbog brojnih zasluga, treba biti proglašen počasnim građaninom Bugojno u povodu Dana općine koji se slavi 20. svibnja.

U obrazloženju prijedloga navode se infrastrukturni projekti za koje predlagatelji tvrde da su realizirani zahvaljujući Mlaćinoj potpori. Među njima i Poslovna zona Podgaj izgrađena na zemljištu otetom Hrvatima.

Miroslav Zelić, bivši zatočenik bugojanski logora, danas predsjednik HVIDR-e u Bugojnu također je član Povjerenstva za izbor i imenovanja pred kojim će se nači prijedlog da se Mlaćo proglasi počasnim građaninom Bugojna. Novinari portala Art Info pitali su ga za reakciju na ovaj prijedlog. „Ovo je nastavak izrugivanja hrvatskim žrtvama koje se sustavno provodi već godinama. Umjesto da odgovara zbog svoje ratne ali i poratne uloge u progonu i gaženju prava Hrvatima, predlaže ga se za počasnog građanina. Ako se čašću smatra od Hrvata etnički očistiti Bugojno, a potom im otimati zemlju i na sve moguće načine opstruirati povratak, onda Mlaćo treba dobiti titulu“, ironično je odgovorio Zelić.

Predstavnici Udruga proizašlih iz Domovinskog rata Bugojna dosad su u više navrata pozivali odgovorne u Tužiteljstvu BiH da pokrenu proces prema dokazima koje imaju protiv Mlaće još od 2007. godine. Među ostalim i njegovom ratnom dnevniku u kojemu je zapisao „Ne smijemo imati službeno zarobljenih civila, a tajno, ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira“. Mlaćino svjedočenje u korist Enesa Handžića, jednog od malobrojnih procesuiranih za zločine nad bugojanskim Hrvatima, pred Sudom BiH je prekinuto kako bi ga se zaštitilo od kaznenog gonjenja. No, Mlaćo ni više od deset godina poslije nije kazneno gonjen niti ima naznaka da će biti. Umjesto iza rešetaka, vjerojatnije je da će uskoro ponijeti titulu počasnog građanina Bugojna, a s njezinim dobivanjem poslati poruku Hrvatima Bugojna da je zbog zločina koje je počinio nad ovim narodom nagrađen slobodom ali i svim mogućim počastima.

Dnevnik.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Heroji se ne zaboravljaju: Sjećanje na poginule i nestale branitelje Bosanske Posavine

Objavljeno

na

Objavio

Pod geslom „Heroji se nikad ne zaboravljaju“, održano je u subotu, 4. svibnja u župi sv. Ivana Krstitelja u Bijelom Brdu kod Dervente u Bosanskoj Posavini sedmo u nizu spomen sjećanje na poginule i nestale branitelje toga mjesta i cijele Bosanske Posavine.

O 27. obljetnici stradanja Hrvata Bosanske Posavine program je u organizaciji udruge „Posavljak“ započeo misom zadušnicom za 62 poginula branitelja iz Bijelog Brda kao i ostalih oko 2.500 hrvatskih branitelja poginulih u obrani Bosanske Posavine u posljednjem Domovinskom ratu. Koncelebrirano misno slavlje je predvodio Juro Babić, župnik u susjednoj župi Brusnica.

Nakon mise uslijedila je ceremonija odavanja počasti s polaganjem vijenaca i svijeća ispred spomen-obilježja poginulim braniteljima kod župne crkve.

Znakovitu svijeću upaljenu na uskrsnoj svijeći u procesiji su iz crkve do spomen-obilježja donijela djeca poginulih branitelja.

Potom su vijence i cvijeće polagali, majke, supruge i djeca branitelja, preživjeli branitelji, predstavnici udruga proizišlih iz Domovinskog rata, visoki dužnosnici te predstavnici vojnih i društveno-političkih vlasti iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Bjelobrđani su ove godine oko spomen obilježja zasadili 62 čempresa u znak sjećanja za svakog svog poginulog branitelja. Druženje je i ove godine uz zajednički ručak nastavljeno u Mjesnom domu.

Misija / IKA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari