Pratite nas

Događaji

Fra Didak Buntić – vrhunska akcija spašavanje djece od gladi i djela humanosti kao zalog za budućnost

Objavljeno

na

Foto: Antonija Huljev

“Nigda me kuća ne će vidjeti, kad je ovako lijepo u Slavoniji!ˮ

U četvrtak, 28. veljače 2019. godine u 18,00 sati u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Osijek, održana je svečana akademija u spomen na “100. godišnjicu spašavanja djece od gladi dovođenjem na dohranu u Slavoniju i Srijem (1917.-1919.)ˮ. Svečanu akademiju organizirali su Slavonska udruga Hercegovaca, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Osijek te Matica hrvatska – Ogranak Osijek, a o fenomenu spašavanja djece od gladi govorili su prof. dr. sc. Srećko Tomas, predsjednik Slavonske udruge Hercegovaca, prof. ddr. sc. Miljenko Brekalo, voditelj Područnoga centra Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Osijeku te Ivica Završki, predsjednik osječkoga Ogranka Matice hrvatske. Službeni je dio vodila dr. sc. Ivana Jurčević.

U sklopu akademije predstavljen je znanstveni zbornik “Fra Didak Buntić – čovjek i djeloˮ (urednici: Stipe Tadić i Marinko Šokota) u kojemu se na znanstven način obrađuje povijesna tema zbrinjavanja djece od gladi u Dalmaciji, Bosni, Istri, Sloveniji, a posebice Hercegovini, dovođenjem na dohranu u Slavoniju, Baranju, Bačku i Srijem. Prof. dr. sc. Srećko Tomas osvrnuo se na povijesnu ulogu fra Didaka Buntića (1871. – 1922.) koji je čitav život posvetio služenju bližnjima, a posebno hercegovačkom puku, tada u posebnoj potrebi. Fra Didak Buntić bio je upravitelj Franjevačke gimnazije u Širokom Brijegu te provincijal Hercegovačke franjevačke provincije, a posebno je značajna provedba opismenjavanja puka osnivanjem tzv. seljačkih škola u kojima je opismenjeno na tisuće hercegovačke djece. Tomas je istaknuo da je cilj ove svečane akademije “odati počast i priznanje svima koji su sudjelovali u spašavaju djece od gladiˮ činom prihvata djece u svoje domove i obitelji koje su i same tada bili poharani ratom i raznim nedaćama. Na taj način spašeno je više od 17 000 djece, a njihovi brojni potomci (pretpostavlja se i do 200 000) žive danas u Slavoniji. Koliko je glad bila strašna svjedoči i činjenica, podsjetio je prof. dr. sc. Srećko Tomas, da je jedan od najboljih hrvatskih pjesnika, Antun Branko Šimić, preminuo od posljedica gladi, odnosno, previše oslabljen organizam nije se mogao oporaviti od sušice. Govoreći o ferijalnim kolonijama Tomas se posebno osvrnuo na dječji vlak “Ćiroˮ koji je krenuo iz Mostara za Bosanski Brod 10. rujna 1917. godine, odakle su djeca pješice prelazila u Slavoniju, tj. u svoje nove, udomiteljske obitelji. Putovanje je ponekada trajalo i dva, tri dana. Druga ferijalna kolonija, prijelaz u Slavoniju održala se 28. rujna 1917. godine, a takav način spašavanja prakticirao se sve do 1919. godine. Fenomen spašavanja djece od gladi, a time i nekih od sigurne smrti, nadahnuli su hrvatskoga književnika Miru Gavrana u pisanju romana “Nekoliko ptica i jedno neboˮ te fra Antu Marića za “Plaču li jeleni?ˮ

Prof. dr. sc. Srećko Tomas napomenuo je da se nisu sva djeca vratila svojim roditeljima jer su brojni htjeli ostati u svojim novim domovima. Primjer je toga djevojčica Joza (Ljubica) Bošnjak (1906. – 1971.) rođena u Sovićima, Općina Grude koja je došla na dohranu u Osijek 1918. Godine u obitelj Antuna i Marije Hržić. Joza je bila nepismena, no završila je građansku srednju školu i trgovačku akademiju te se zaposlila u Poglavarstvu Osijeka kao pisarica. U Osijeku se udala za Franju Kollera, bogatoga obrnika s kojima je imala kći Vjekoslavu Koller Bestvinu. Vjekoslava je sa suprugom Vladimirom Bestvinom dobila dva sina: Mladena (1959.) te Nenada (1963.). Mladen je prof. dr. sc., matematičar u Sjedinjem Američkim Državama, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti. Nenad je pak diplomirani inženjer, suosnivač i projekt menadžer tvrtke SPIN.

No budući da se do sada o fenomenu zbrinjavanja djece od gladi najviše govorilo u kontekstu fra Didaka Buntića, i to s pravom, prof. ddr. sc. Miljenko Brekalo istaknuo je da su nisu spašavana samo katolička djeca, već i muslimanska te pravoslavna djeca, a o čemu se danas previše ne govori ili gotovo ništa ne zna. Primjerice, prema podatcima iz 1919. godine (“Narodna zaštitaˮ, 1919., br. 1.-3., str. 54.) ukupan broj djece koje je na prehranu smjestio Središnji zemaljski odbor krajem 1918. godine bio 16 618 djece, od toga 8961 katoličko dijete, 7500 pravoslavne djece te 157 muslimanske djece, s tim da je iz Hercegovine na prehranu smješteno 4891 katoličko dijete te 7388 pravoslavnih. No kako su se vlasti nove države u Beogradu bojale jačega povezivanja juga i sjevera Hrvatske, podsjetili su prof. Tomas i prof. Brekalo, nastojali su da se hercegovačka djeca što prije vrate svojim domovima, a ostajali su samo oni čija je egzistencija bila ozbiljno ugrožena. “No i u takvim slučajevima vlada u Beogradu nastojala je da se katolička i muslimanska djeca vrate na rodnu grudu, dopuštajući ostanak u većem broju samo pravoslavnoj djeci, za kojom pod utjecajem započete agrarne reforme na veleposjedima počinju dolaziti i njihovi roditelji, odnosno solunski dobrovoljci. Za razliku od 1917. i 1918. kada je akcija imala isključivo humanitarno obilježje, povratak u 1919. bio je pod snažnim utjecajem politikeˮ, istaknuo je prof. Tomas citirajući Miru Kolar (“Zbrinjavanje gladne djece u Hrvatskoj za Prvoga svjetskoga rataˮ), istakavši da se, između ostaloga, i tako jasno ocrtavala velikosrpska politika.

Prof. dr. sc. Srećko Tomas: Procjena je da je oko 20-25 posto djece ostalo jer se nisu nikada htjeli vratiti. Željeli su ostati u Slavoniji.

Naposljetku, prof. ddr. sc. Miljenko Brekalo istaknuo je važnu ulogu bosansko-hercegovačkih franjevaca koji su bili nositelji brojnih humanitarnih akcija, a o čemu je podrobno i znanstveno pisano u zborniku o fra Didaku Buntiću. Primjerice, važno je istaknuti da su sve ferijalne kolonije organizirane po najvišim današnjim socijalnim i zdravstvenim protokolima te nije postojalo stihijskoga povratka i odlaska djece. Riječ je bila o “vrhunskoj akcijiˮ, a sve to i mnogo više o ovoj temi može se pročitati u zborniku u kojemu su radovi recenzirani i s predikacijom izvornoga znanstvenoga rada, a u planu je i nastavak znanstvenoga rada u pogledu povijesnoga rasvjetljavanja uloge hercegovačkih franjevaca. U tom smislu u buduće četiri godine objavit će se još dva znanstvena zbornika o franjevcima, napomenuo je prof. ddr. sc. Miljenko Brekalo.

Predstavljači su zaključili da se, kada je u pitanju fra Didak Buntić i njegovo djelovanje, radi o veličanstvenu duhu domoljublja, čovjekoljublja i rodoljublja u našemu hrvatskom narodu.

Kristijan Huljev

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Državni tajnik Zvonko Milas razgovarao s glasnogovornikom Društveno-kulturne Platforme za Bosansku Posavinu  Antom Pranjkićem

Objavljeno

na

Objavio

Državni tajnik Zvonko Milas s glasnogovornikom društveno - kulturne platforme za Bosansku Posavinu Antom Pranjkićem

Nedavno smo bili svjedoci oko pokušaja određenih predstavnika vlasti  i službi u Republici Srpskoj da zbog plana izgradnje trase autoceste Banja Luka – Beograd kroz hrvatska povratnička sela sruše obnovljene domove Hrvata. Koordiniranom akcijom Mjesnih zajednica i svih mještana ovih sela taj potez  nije uspio te je nakon poziva premijera Republike Hrvatske Andreja Plenkovića Miloradu Dodiku ovaj potez izostao a namjera vlasti ostala samo namjerom. Mještani Garevca, Donjih Kladara i  Čardaka su odahnuli kada im je javljeno da spomenuta ceste neće ići kroz njihova mjesta te da neće morati zbog toga rušiti svoje obnovljene domove.

Na tom putu očuvanja domova brojni su ljudi pružili ruku napaćenom posavskom  narodu, a jedna od institucija koja je, uz zastupnika Ivicu Mišića, najviše surađivala jeste Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske na čelu s državnim tajnikom Zvonkom Milasom i savjetnicom s posebnim položajem za BiH Žanom Ćorić.

Tim povodom je tijekom današnjega dana u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske boravio glasnogovornik Društveno-kulturne platforme za Bosansku Posavinu Anto Pranjkić, koji je državnom tajniku uručio prigodnu zahvalnicu Mjesne zajednice Garevac i Garevačkog informativnog portala za sve što ovaj Ured čini za posavski kraj, a pogotovo za angažman oko preusmjeravanja autotrase.

Društveno-kulturna platforma za Bosansku Posavinu je neformalna skupina intelektualaca koji su rođenjem podrijetlom i ljubavlju vezani uz Bosansku Posavinu. Okuplja akademske građane, njih preko 300 koji žive u 25 zemalja svijeta.

Platforma ima za cilj medijski i konkretnim projektima skinuti veo tajne s bogate kulturne i tradicijske baštine, znamenitih ljudi koji su rođeni na području Posavine i autohtonih zanata i proizvoda ovoga kraja, ali  i pokušati djelovati po pitanju aktulane problematike stanovništva ovoga kraja. Jedan od prvih projekata jeste znanstveno istraživanje o značaju posavske izvorne glazbe za hrvatski narod Bosanske Posavine.

Bila je ovo prigoda da se dogovore i zajednički pravci djelovanja u budućnosti.

Mišo Perak

‘Platforma’ je novi društveno-kulturni smjer za očuvanje posavskoga identiteta

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Koncert ‘Sjećanje na Gvozdansko’ u Zagrebačkoj prvostolnici

Objavljeno

na

Objavio

Poslije šest godina upornosti – potpuni uspjeh

Koncert “Sjećanje na Gvozdansko” u organizaciji udruge Zvuci tišine održan je u Zagrebačkoj prvostolnici u petak 10. siječnja. Najavljen je kao kulturno povijesni događaj, još s božićnom čestitkom i uz poziv hrvatskim medijima i značajnim državnim institucijama. Zagrebačka publika odazvala se u velikom broju i bila oduševljena glazbenim ugođajem.

U mnogobrojnoj publici u Zagrebačkoj katedrali te su večeri posebno rado viđeni gosti bili sisački biskup mons. Vlado Košić i generalni vikar Sisačke biskupije mons. Marko Cvitkušić uz domaćina, pomoćnog zagrebačkog biskupa mons. Ivana Šaška. Također u publici su bili ministar branitelja RH Tomo Medved i zamjenica ministra vanjskih poslova Zdravka Bušić.

Na početku kraćim uvodom, obratio se publici umjetnički voditelj koncerta Edmund Andler Borić koji je idejni začetnik koncerta ‘Sjećanje na Gvozdansko’. Koncert je ostvaren u organizaciji Udruge Zvuci tišine, a u ime organizatora Andler Borić se zahvalio Nadbiskupiji zagrebačkoj koja je odobrila održavanje koncerta u zagrebačkoj prvostolnici, kao i rektoru katedrale preč. Josipu Kuhtiću. Uz povijesnu priču o velejunačkoj obrani Gvozdanskog, koncert je nadahnuto moderirala voditeljica Lejdi Oreb.

Simfonijski puhački orkestar oružanih snaga treću je godinu zaredom nastupio u katedrali. Taj reprezentativni orkestar Republike Hrvatske osnovan je 1991. godine. Pored protokolarnih zadaća koje predstavljaju okosnicu djelovanja, orkestar je razvio opsežnu koncertnu djelatnost u Zagrebu, kao i širom Hrvatske. Najveći dio repertoara čine originalne skladbe za puhače, djela suvremenih skladatelja i praizvedbe hrvatskih autora. Te večeri u jednosatnom koncertu Simfonijskog orkestra Oružanih snaga Republike Hrvatske, predvođenog maestrom Miroslavom Vukovojcem-Duganom, imali smo prilike uživati u bogatom programu, koji je započeo tradicionalnim božićnim skladbama u ovom završetku božićnog vremena.

Od 1992. godine Vukovojac-Dugan sastavni je član Simfonijskog puhačkog orkestra OS RH svirajući na mjestu prvog klarineta. Godine 2003. Vukovojac-Dugan postaje zapovjednikom orkestra. Školovanje za dirigenta puhačkih orkestara završio je 2016. te se uz dužnost zapovjednika posljednjih godina bavi i dirigiranjem. Naposljetku dirigirao je veliki broj koncerata u Hrvatskoj i inozemstvu, koristeći svaku prigodu za proširenje svog glazbenog repertoara i opusa. Ove godine s orkestrom Oružanih snaga RH nastupio je po treći puta na koncertu “Sjećanje na Gvozdansko”.

Kao solistica nastupila je sopranistica Andreja Gigliani Philipp, koja često održava solističke koncerte diljem Hrvatske i u inozemstvu. Višegodišnja je njezina suradnja s orguljašem Edmundom Andlerom Borićem, kao i sa Puhačkim orkestrom Hrvatske vojske. Od 2008. do 2014. bavi se pedagoškim radom na srednjoj glazbenoj školi Alberta Štrige u Križevcima gdje je svoje bogato iskustvo prenijela na mnoge mlade pjevače s kojima je ostvarila veliki broj državnih i međunarodnih nagrada iz solo pjevanja i komorne glazbe. Od 2014. pročelnik je odjela solo pjevanja u zvanju profesora mentora na Srednjoj glazbenoj školi Zlatka Balokovića u Zagrebu.

Papa Lav X. počtkom 16. stoljeća prozvao je Hrvatsku “Antemurale Christianitatis”. U posljednjih nekoliko godina, početkom mjeseca siječnja, koncerti “Sjećanje na Gvozdansko” postaju zagrebačka tradicija podsjećanja na ta davna vremena srednjega vijeka, na istinitu emotivnu i povijesnu epizodu hrvatske obrane. Podsjetnik je to na nedovoljno poznatu priču o utvrdi Gvozdansko na Banovini i velebno junaštvo hrvatskih branitelja koji su se grčevito branili od višestruko mnogobrojnih otomanskih osvajača. Zrinska utvrda branila se do posljednjeg izgladnjelog i smrznutog čovjeka, od kojih se ni jedan nije želio predati ni pod cijenu ponude spašavanja vlastitog života. Koncert, sve uspješniji iz godine u godinu, postaje rekvijem hrabrim braniteljima iz tih davnih vremena. Poslije šest godina upornosti, ovogodišnja organizacija koncerta doživjela je potpuni uspjeh. Zadovoljstvo radosne publike potvrđuje da su katolička povijest i kultura hrvatska najvrjednija baština.

Damir Borovčak

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari