Pratite nas

Vijesti

Fra Josip Šoštarić: Posljedice srpske agresije i danas se osjećaju

Objavljeno

na

Povodom posvete župne crkve sv. apostola Petra i Pavla u Šarengradu iskoristio sam prigodu i porazgovarao s domaćim, mladim i vrlo zauzetim, župnikom fra Josipom Šoštarićem.

[dropcap]P[/dropcap]rije nego što je izabrao franjevački poziv fra Josip je osjetio tvrdoću radničkog kruha i svu težinu pečalbarskog života. Izbijanjem rata u Hrvatskoj Josip se vraća u svoju domovinu i stavlja se na raspolaganje Zboru narodne garde. Nakon Domovinskog obrambenog rata odlučio je postati svećenik franjevac. Fra Josip je u ovoj župi četiri i pol godine i na toj dužnosti naslijedio je svoga, sad već pokojnog, redovničkog subrata fra Budimira Cvitkovića. U četiri i pol godine puno je toga pokrenuo. U njegove najveće zasluge zacijelo spada i temeljito obnovljena župna crkva. Kao sudionik Domovinskog rata jako je osjetljiv na političke nepravde i lopovluk. On o tome javno i otvoreno govori. Ne boji se izrečene riječi jer se i sam osobno borio za bolju i drugačiju Hrvatsku. Ova današnja nije ona za koju se on borio. Ako je suditi po njegovim prosudbama i pogledima na današnju Hrvatsku onda se može reći da se u stvarnosti crkveni ljudi bave politikom, a oni kojima je to profesija bave se politikanstvom.

Za one koji su manje upućeni treba reći da politika izvorno znači: “briga, skrb, zauzimanje za vlastiti narod!”, a “politikanstvo” je bavljenje politikom radi osobne koriste, a osobito profita. Drugim riječima politikanstvo je prodavanje magle! O tome najbolje svjedoči i primjer jednog sisačkog biskupa, mons. Vlade Košića, ili pak biskupske komisije “Justitia et pax”, što u prijevodu znači “Pravda i mir”, kojoj je on na čelu. A onih koji se bave politikanstvom ima bezbroj, pa nema mjesta ni da im navedem imena. Zar o tome ne svjedoče i tolike afere jučer i danas? Novine su pune afera kojekakvih Sanadera, županica i gradonačelnika…

Nakon što se malo pribrao fra Josip se vratio na naš zacrtani razgovor o Šarengradu, koji je svečano proslavio, u nedjelju 2. ožujka, posvetu u potpunosti obnovljene župne crkve sv. apostola Petra i Pavla. Potom je uslijedila svečana misa zahvalnica. Na kraju slavlja narod je Božji u sav glas zapjevao: “Tebe Boga hvalimo!”, a ljubav prema svojoj domovini Hrvatskoj pokazao je i pjevanjem nacionalne himne “Lijepa naša domovino!”

“U želji da se spriječi krvoproliće i potpuno uništenje starodrevnog mjesta i čitave okolice, a zbog izrazito lošeg položaja i nemogućnosti duže i učinkovitije obrane, Šarengrađani su zajedno s Iločanima, sredinom listopada 1991. godine, bili prisiljeni da napuste ovaj kraj” – ponovno započinje svoje predstavljanje župe slavljenice naš ljubazni domaćin. “JNA i njihovi bradati pomagači, potpomognuti domaćim izdajnicima, prisilili su hrvatsko pučanstvo na egzodus i višegodišnje progonstvo. Nakon mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja Hrvati se polagano počinju vraćati u svoj srijemski kraj. Puno njih se nije vratilo i vjerojatno se više neće  nikad  niti vratiti. Agresor je uspio u svojim đavolskim namjerama očistiti od Hrvata hrvatski dio Srijema i proglasiti da oni tu nikad nisu ni bili! Posljedice rata i danas se osjećaju.  Zabrinjavajuća je činjenica” – govori nam fra Josip – “da sve veći  broj mladih odlazi u svijet. Ljudima je ubijena volja za životom. Prošle su 22  godina od Domovinskog rata,a vrijeme je ovdje stalo. Sasvim iskreno i otvoreno govori fra Josip.

U prošlosti su Šarengrađani  više i bolje živjeli od Dunava nego od oranica i srijemskih vinograda. Mnogobrojne obitelji u Šarengradu živjele su od ribolova. Danas se samo jedna obitelj bavi tim poslom. Ne što ne bi oni htjeli, nego što im se ne dozvoljava. Agresori i dalje patroliraju na Dunavu. Na Šarengradskoj adi mještani su gotovo kroz čitavu godinu držali na stotine konja, ovaca, svinja i goveda. Tek kad je pao prvi snijeg životinje su vraćane u selo. I za vrijeme bivše države ovaj je riječni otok pripadao Republici Hrvatskoj. Tijekom rata JNA je osvojila ovaj otok te ga do kraja rata drži pod okupacijom. Godine 1992. Hrvatska postaje neovisnom i odlukom Badinterove komisije republičke granice postaju državnim tako da Šarengradska ada postaje i službeno hrvatski otok pod srpskom okupacijom. Pod okupacijom i nadalje ostaju i još neki riječni otoci na lijevoj obali Dunava. Godine 2004.

Srbija povlači vojsku sa Šarengradske ade, ali je tamo i nadalje prisutna srbijanska policija. Službeni Zagreb šuti, a moji župljani i nadalje ne mogu pristupiti svojim posjedima na Šarengradskoj adi” – govori ogorčeni župnik. “Gospođa Pusić se tri put ljubi sa svojim srbijanskim kolegom, a dijelovi zemlje koju ona predstavlja su još uvijek pod srbijanskom okupacijom. To je ono politikanstvo o kojem smo govorili. U ratu je poginuo 21 mještanin, a danas ih više umire od posljedica rata i životnog beznađa. Ove godine imao sam jedno krštenje i devet sprovoda. U župi  je 1991. godine bilo tisuću i pet stanovnika, od tog broja devedeset posto bili su Hrvati, a Srba je bilo svega 4,6 posto. Samo deset godina kasnije, 2011. godine,  kod popisa pučanstva u selu je bilo 167 stanovnika manje. Ovdje se i umire ranije za deset godina u prosjeku za razliku od onih krajeva gdje rata nije bilo. Od 2002. godine u našem bivšem franjevačkom samostanu smjestila se zajednica “Cenacolo”. Radi se o mladićima koji se liječe od ovisnosti droge i alkohola. I oni žele napustiti ovu sredinu.”

Vrlo vrijedni župnik fra Josip Šoštarić se ne predaje. Na svečanom domjenku upriličenom nakon posvete crkve u iločkom hotelu “Dunav” govorili su mnogi uzvanici. I fra Josip je bio jedan od njih. Nakon zahvale svima, koji su na bilo koji način pomogli temeljitu obnovu župne crkve sv. apostola Petra i Pavla, župnik  je izrijekom zamolio domaćeg nadbiskupa mons. Đuru Hranića, đakovačko-osječkog nadbiskupa i metropolitu, kao  i provincijalnog ministra Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Željka Železnjaka, da mu produže župničku službu u ovom mjestu barem za još nekoliko godina kako bi se kroz ovo vrijeme više posvetio radu s ljudima, a manje sa građevinskim obnovama.

 

 

Tekst i snimke: Vjenceslav Janjić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Željko Rohatinski iznenada preminuo u 68. godini

Objavljeno

na

Objavio

Iznenada je u 68. godini života preminuo bivši guverner središnje banke Željko Rohatinski, koji je u dva mandata obavljao dužnost guvernera Hrvatske narodne banke.

Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1974. godine, gdje je i doktorirao 1988. godine.

Poslovnu karijeru započeo je kao pripravnik u Republičkom zavodu za društveno planiranje 1974. godine, da bi 1989. godine bio imenovan generalnim direktorom Zavoda. Godinu dana kasnije postao je voditeljem Odjela za makroekonomsku analizu i politiku Ekonomskog instituta u Zagrebu, koji je vodio do 1998. godine, kada je prešao na mjesto glavnog ekonomista Privredne banke Zagreb.

Na tom mjestu radi do travnja 2000. godine, kada preuzima mjesto direktora za makroekonomske analize koncerna Agrokor, a 12. srpnja iste godine imenovan je guvernerom HNB-a odlukom Zastupničkog doma Hrvatskog sabora. Drugi put na čelo HNB-a izabran je u srpnju 2006. godine.

Mjesečnik The Banker dodijelio je Rohatinskom 2009. godine dva priznanja – priznanje najboljeg guvernera Europe i najboljeg centralnog bankara godine 2008. u globalnim razmjerima.

Prije negoli će mu isteći drugi šestogdišnji mandat, u lipnju 20012. godine novinarima je rekao da ‘odlazi s mjesta guvernera jer više ne može uspješno surađivati s Vladom premijera Zorana Milanovića’.

Vijest o smrti bivšeg guvernera potvrđeno je Tportalu od izvora iz bankarskih krugova

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Petir: Ružno je slušati napade koji dolaze od protukandidata i njihovih podržavatelja prema predsjednici

Objavljeno

na

Objavio

Isječak/N1

Bivša europarlamentarka Marijana Petir u N1 Studiju uživo komentirala je predstojeće predsjedničke izbore.

Na pitanje hoće li iskoristiti svoj politički potencijal koji je zaradila na europskim izborima kako bi sugerirala onima koji su za nju glasali za koga bi trebali glasati na predsjedničkim izborima, Petir kaže da ona to ne može učiniti.

“Moja lista osvojila je 50.000 glasova na izborima za EU parlament i vjerujem da ćemo s tim glasovima ući u borbu za parlamentarne izbore. Potrebno nam je uvesti reda da nam se ne bi dogodilo da nemamo koga birati i da biramo manje zlo. U sljedećim mjesecima pripremamo se za parlamentarne izbore. Uvijek je izazovno nastupati kao nezavisna osoba, za sada nemamo u planu osnivanje nove stranke.

Na predsjedničkim izborima ne mogu reći ljudima za koga da glasaju, ali mislim da mogu reći svoje mišljenje. Čini mi se, zahvaljujući djelovanju predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, nema nikoga tko ne zna za Hrvatsku, ne samo u političkim krugovima, nego i kod običnih ljudi. Taj je dio posla predsjednica dobro odradila. Na unutrašnjem političkom planu je velik problem demografije digla na vidljivu razinu, natjerala je vladu da krene s konkretnim mjerama, bila je stalno na terenu, obilazila županije… To su neki argumetni koji idu u prilog aktualnoj predsjednici, ali ne treba umanjiti važnost ni vrijednost niti jednog kandidata. Na dnevnoj se razini stalno nešto događa i prilično je burno.

U ovoj mi se kampanji ne sviđa nedostatak međusobnog poštovanja među kandidatima. Ružno mi je slušati napade koji dolaze od protukandidata i njihovih podržavatelja prema predsjednici. Uvijek se može reći sve i bez vrijeđanja”, kazala je Marijana Petir.

Škoro kaže da je glas za Kolindu Grabar-Kitarović glas za Plenkovića.

“Ne vidim tu povezanost. Predsjednicu gledam kao neovisnu osobu, i neovisnu od establišmenta HDZ-a. Predsjednica je pokazala da zna obavljati svoj posao, a Zoran Milanović je pokazao što zna i ne zna dok je bio premijer i ne može dobiti moju podršku, a kod Škore nismo sigurni u kom smjeru ide.

Miroslav Škoro je rekao da će ići na Hod za život i to me oduševilo, a rekao je da Dan antifašističke borbe treba zadržati, dok se kod pitanja Titove biste u predsjedničkom uredu nije se odredio. Poruke koje šalje u diskoraku su s onim što se prezentira”, kazala je Petir.

Koga od kandidata vidite u drugom krugu?

“Birači će to najbolje odrediti. Sva su tri kandidata po anketama u razini statističke pogreške, ali smatram da Milanović nije kvalificiran biti predsjednik, jer je na mjestu predsjednika vlade pokazao da taj posao ne zna i ne želi obavljati i da mu nije pretjerano stalo do Hrvatskog naroda.

Kad analiziramo unazad nekoliko izbornih ciklusa, možemo zaključiti da neke populističke poruke padaju na plodno tlo. To nije čudno, ljudima je dosta establišmenta, ne dobivaju ono što su očekivali i traže nešto novo. U tom traženju se događa da se izaberu oni koji šalju  lijepe poruke i nemaju iskustvo vođenja vlasti, a kada dođu na vlast postanu destruktivni. Mislim da je jasno što nam se na parlamentarnim izborima dogodilo, te su se opcije ispuhale, a to se i na europskim izborima dogodilo.

Čini mi se da oko nekih važnih pitanja kandidati trebaju biti dovoljno hrabri i izreći svoje mišljenje”, kazala je Petir u N1 Studiju .

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari