Pratite nas

Religija i Vjera

Fra Mario Knezović – Čuvajte se ovih ljudi!

Objavljeno

na

65 tipova ljudi kojih se treba čuvati sastavio je fra Mario Knezović:

Dugo, baš dugo vremena i često me ljudi pitaju kakvih ili kojih se ljudi čuvati. Odlučih, nakon dužega promišljanja sastaviti popis 65 vrsta ili tipova ljudi kojih se treba čuvati.

Isus u svojoj poruci kaže da se čuvamo ljudi (usp. Mt 10,17). Mislio je na one koji će nas predavati vijećima, privoditi, izdavati, zlo na nas svaliti, u tamnice voditi.

Potaknut Isusovim savjetom načinio sam popis kakvih se ljudi u naše vrijeme treba čuvati. Čuvati ih se ne znači odbaciti ih, prezreti, mrziti i osuditi. Čuvati ih se znači čekati njihovu (našu) promjenu, obraćenje i ne dopustiti im da oni utječu na naše stavove, usmjerenja i osjećaje.

Iz moga kuta gledanja čini mi se da se treba dolje popisanih ljudi čuvati. Naravno da ovaj niz može biti i proširen. To i vi sami možete učiniti. Među ovima ćemo najvjerojatnije pronaći i vlastito ja. To je dobro. Nismo (nisam) posve izuzeti od ovih karakteristika, napisao je fra Knezović te nam poslao sljedeći popis:

Čuvajte se onih koji nisu čitali, a pišu.

Od onih koji nisu ratovali, a pričaju o bitkama.

Od onih koji pričaju o gradnji zgrada, a ne znaju što je cement i mistrija.

Od onih koji su hrabri uslijed alkohola.

Od onih koji se kriju u masama.

Od onih koji se bore za ljudska prava, a promiču pobačaj.

Od svećenika koji drugima tovare bremena, a sami prstom ne miču.

Od biskupa u kojih ne udara srce, nego zakon.

Čuvajte se karizmatika koji govore u jezicima, a ne pričaju s ukućanima i braćom.

Od političara koji su zaboravili na riječ ostavka.

Od uhljeba koji jedu svježi kruh.

Od grlatih koji zašute kada treba nešto važno reći.

Od onih koji hode crvenim tepisima, a duša im je crna.

Od dodvorica kojima je uvijek dobro.

Od vjernika koji brzo osuđuju, a sporo praštaju.

Od promicatelja zakona bez pravednosti.

Od liječničkih taština i profesorskih veličina.

On onih koji nisu plakali, a uzrok su tuđih suza.

Od onih koji se junače, a i vlastita sjena ih straši.

Od onih koji navješćuju svjetlo, a ni svijeće upalili nisu.

Čuvajte se interesnih boraca za fotelje u ime naroda i Crkve.

Od crkvenjaka koji nakon „laktanja“ za tron svoj uspjeh pripisuju Duhu Svetomu.

Od isfrustriranih časnih sestara i mrzovoljnih fratara.

Od popova koji „popuju“, a svomu egu robuju.

Od duhovnika koji propovijedaju samo strah i govore da je sve mrak.
Od onih koji svećenike izruguju, a s njima u molitvi ne druguju.

Čuvajte se ljudi velikoga ega, a maloga mozga.

Od laganoga uspjeha, brzoga karijerizma i niskih strasti.

Od prijatelja koji zarobljavaju i slobodu sputavaju.

Od škrtih ljudi koji pričaju o milijunima.

Od onih koji se klanjaju vlasti bez imalo časti.

Od onih koji kažu da je sve dobro, od onih koji kažu da je sve loše, a najviše od onih kojima je sve svejedno.

Od „svetaca“ smrknuta lica i od onih koje ne vole djeca.

Od novinara koji poslušnički izvršavaju nesavjesne zadatke.

Od medijskih urednika koji obrađuju ispod stola naručene teme.

Od ljudi koji vas srdačno grle, a ne žele da živite bez mrlje.

Od domoljuba s rukom na novčaniku, umjesto na srcu.

Od kritizera i komentatora skrivenih iza tuđih imena.

Od onih koji kritiziraju, a ne prihvaćaju kritiku.

Od onih koji mlade sputavaju, a ne žele im biti suputnici.

Od onih koji su svakomu loncu poklopac, a oni nikako da začepe.

Od onih koji dodaju sol na tuđu ranu, a sami su neslani.

Od „frajera“ bez pokrića.

Od onih koji „lome“ ženska srca, a nemaju kičme.

Od pjevača koji se obogatiše na humanitarnim koncertima.

Od lijenčina koji spavaju do podne, a pričaju o ljepoti jutra.

Od besposličara koji nemaju para.

Od kockara, „kurvara“ i vračara koji žive od tuđih para.

Od trgovaca koji za „Judine škude“ svoje dostojanstvo nude.

Čuvajte se pričalica kako Crkva ima novca, a njihova novčanica nikada nije zvecnula u kasici milostinje.

Od onih koji te vječno ogovaraju, a s tobom srdačno razgovaraju.

Čuvajte se „Ustaša“ koji pričaju o rijeci Drini, a ni na Neretvi nisu bili.

Od komunjara koji promiču toleranciju i snošljivost, a Tito im je uzor.

Od ratnih profitera i dezertera.

Od „tatinih“ sinova i medijskih spinova.

Od onih koji su dužni, ali zbog toga nisu tužni.

Od onih koji na visok položaj pucaju, a nisko stoje.

Od pušača koji ne kupuju cigarete.

Od onih koji potežu za novčanik, a ne plaćaju.

Od „tajkuna“ koji ne vode o radnicima računa.

Od licemjera koji su pristojni i svima gode.

Od „nedodirljivih“ koji u tuđe živote diraju.

Od ljubavnika koji se kunu u vjernost nakon trećega bračnog posrnuća.

Od djevojaka i žena bez osmijeha, stida i nježnosti.

Od studenata koji su uvijek znali, ali su ispit pali.

Od profesora niskoga znanja, a visokih kriterija.

U konačnici čuvajte se onih koji ne žele prići kajanju, primiti oprost, izgovoriti ispriku, poniziti svoju uzvišenost, pasti na koljena, sići s trona i reći: Grješan sam čovjek!

Čuvajte se ljudi koji druge gledaju kroz grejšnu prošlost, a ne kroz milosnu budućnost.

I na kraju čuvajmo se da bi došli dani da uopće ne moramo pisati od koga se treba čuvati.

Fra Mario Knezović

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Duhovi – Blagdan Pedesetnice

Objavljeno

na

Objavio

Blagdan Duhova obilježava silazak Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova Uskrsnuća. Naziva se još i Blagdan Pedesetnice, i označava kraj vazmenog vremena.

Nedjelja Duhova spada među najstarije svetkovine Crkve. Slavljena je vrlo rano, a o tome dodatno svjedoče dva spomena u Svetom Pismu: u Djelima apostolskim (Dj 20,16) i u Prvoj poslanici sv. Pavla Korinćanima (1Kor 16,8). Nadomješta židovski blagdan Pentekosta, koji se slavio pedeset dana nakon Pashe i kojim se slavilo sklapanje Starog Saveza na brdu Sinaj.

“Primite Duha Svetoga”, poručuje nam Gospodin. Duh Sveti jest Božji mir koji raskrinkava naš nemir, bezgrešnost koja rastače našu grešnost, gorljivost koja liječi našu mlakost…

Kršćani slave Duhove pedeseti dan nakon Uskrsa. To znači da su i Duhovi pomična svetkovina koja se mijenja svake godine i ovisi o danu kada se slavi Uskrs.

Ovom svetkovinom završava uskrsno vrijeme.

Silaskom Duha Svetoga označen je svečani početak Crkve jer su na taj dan, prema Djelima apostolskim, apostoli ispunjeni Duhom Svetim počeli govoriti drugim jezicima, tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se “dalo krstiti te su primili Duha Svetoga”.

Na nedjelju Duhova, kada je Duh Sveti sašao nad apostole, oni su dobili darove Duha Svetoga. Ti su im darovi pomogli ispuniti njihovu misiju, a to je propovijedati Evanđelje svim narodima. I nama ovi darovi, po sakramentu svete krizme, pomažu da živimo kršćanskim životom, da živimo u Kristu, Krist u nama. Nad Crkvom s tisuću kultura, jezika i rasa, izlijeva se Duh, koji je korijen jedinstva, i bogatstvo unutarnje Crkve. Svi narodi koji su prisutni u Crkvi, kulturno-jezičnoj različitosti, slušaju istu poruku Krista i ispovijedaju istu vjeru.

Naziv Duhovi u hrvatskom jeziku dolazi iz liturgije. On ne znači mnoštvo duhova, nego je ostatak starog naziva “Duhovi dani”.

Sveti Luka u Djelima opisuje dolazak Duha Svetoga na posve jasan i prepoznatljiv način, po onom vjetru, po ognjenim jezicima, po jezicima koje govore i razumiju, a da ga jučer nisu znali. To su osjetljivi prirodni fenomeni koji i danas izazivaju tolike komentare i tolika tumačenja – egzegezu.

Međutim ovdje treba ne zaboraviti jednu veliku činjenicu, a ta je da Duh Sveti dolazi apostolima, Blaženoj Djevici Mariji, Isusovoj rodbini i okupljenima ženama i ostalima dok su u molitvi. Oni su jedno srce i jedna duša koje dolazi ojačati i ohrabriti Duh Sveti i dati tako njima svoj pečat da krenu naprijed. Zato se ova svetkovina i ovaj događaj i drže jednim od rođendana Crkve.

Duhovi, današnja nedjelja, su punina Uskrsa. Za Crkvu veoma važna svetkovina njenoga utemeljenja i predstavljanja pred svijetom, odnosno to je službeno rođenje Crkve sa krštenjem u Duhu. Danas na Prvu Crkvu silazi punina Duha Svetoga kojega je pripremao Duh Božji koji je govorio po prorocima i u svakom vremenu pripremao po dobroti, pravdi i istini sve ljude dok nije našao u Kristu svoje konačno ispunjenje. Zato mi danas obvezno povezujemo Sinaj i Jeruzalem, Savez na Sinaju i zajednicu u Jeruzalemu. Dvanaest plemena na Sinaju i dvanaest apostola u Jeruzalemu, jesu novi Izrael, gdje vatra i vjetar predstavljaju Boga živoga koji je svemu život i početak, pa tako i mladoj Crkvi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Papa Franjo: Nakon pandemije sve će biti drukčije, svijet će biti bolji ili gori

Objavljeno

na

Objavio

“Sve će biti drukčije” nakon pandemije koronavirusa iz koje će čovječanstvo izići “bolje ili gore”, upozorio je u subotu navečer papa Franjo u svojoj poruci i pozvao svijet na stvaranje “poštenijeg i pravednijeg društva”.

“Kad završi ova pandemija, nećemo moći nastaviti raditi ono što smo radili dosad niti onako kako smo to činili dosad. Ne, sve će biti drukčije”, rekao je Papa u video poruci na španjolskom jeziku u povodu blagdana Duhova.

“Nakon velikih kušnja koje se ispriječe pred čovječanstvom, a jedna od njih je i ova pandemija, iz njih izlazimo bolji ili lošiji. Neće biti isto, a ja vas pitam: kakav biste svijet željeli nakon toga? Bolji ili gori?”, upitao je Franjo.

“Trebamo Duha Svetoga da nam podari nov pogled na svijet, da nam pomogne da otvorimo um i srca kako bismo se suočili sa sadašnjošću i budućnošću, ali uz lekciju koju smo naučili: jedno je čovječanstvo. Nitko se ne uspije spasiti sam. Nitko “, kazao je argentinski papa.

“I svi mi to znamo, no pandemija kroz koju prolazimo natjerala nas je da živimo na puno dramatičniji način. Odsad nam je dužnost graditi novu stvarnost” jer “svijet danas pati, svijet je ranjen, (…), osobito oni najsiromašniji koji su odbačeni “.

“Sve ove patnje bit će uzaludne ako zajedno ne izgradimo pravednije”, dodao je Franjo i pozvao još jednom na “okončanje svjetske pandemije siromaštva”.

“I zato se danas otvaramo Duhu Svetomu da nam promijeni srca i da nam pomogne da postanemo bolji. (…) To je zadaća svakoga pojedinca među nama i svih nas zajedno”, zaključio je.

Još sredinom ožujka Papa je osnovao interdisciplinarnu skupinu koja bi u idućih godinu dana trebala promišljati o svijetu nakon covida-19, koji bi trebao biti uzoritiji u svim područjima.

Najavio je “posebnu Laudato Si godinu”, pet godina od početka enciklike ‘Laudato Si’ kojom se nastoji skrenuti pozornost na probleme siromašnih u svijetu i na ekološka pitanja, a slavi se od 24. svibnja ove godine do 24. svibnja iduće godine.

Papa je u subotu poslijepodne sudjelovao u molitvi u vatikanskim vrtovima, kojoj je, prvi put u gotovo tri mjeseca prisustvovalo gotovo stotinu vjernika, a emitirana je u tv programima diljem svijeta.

Od početka karantene u Italiji, 10. ožujka, Vatikan je primjenjivao jednake propise fizičke distance koja vrijede i u ostatku talijanskog poluotoka. Papa je u audijencije primao samo brojčano iznimno mala izaslanstva.

Tjedne audijencije srijedom i nedjeljni blagoslov s prozora Apostolske palače na Trgu svetog Petra zamijenio je videozapisom mise koja se održavala u palači.

Zahvaljujući postupnom popuštanju mjera izolacije u cijeloj Italiji, Papa će u nedjelju ponovno moliti Angelus s prozora Apostolske palače pred vjernicima, kojima je prije tjedan dana dopušteno okupljanje na Trgu svetog Petra. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari