Pratite nas

Naši u svijetu

Fra Zvonko Tolić: Masovni dolasci Hrvata na svete mise u Stuttgartu fasciniraju mnoge Nijemce

Objavljeno

na

“Hrvatske katoličke misije nemaju samo pastoralnu ulogu, one su centri svih događanja Hrvata” – ističe voditelj Hrvatske katoličke zajednice Stuttgart Zentrum fra Zvonko Tolić, koji je 2010. godine došao na službu dušobrižnika u Stuttgart, a godinu dana kasnije imenovan je voditeljem zajednice koja je posvećena blaženom kardinalu Alojziju Stepincu.

“Naša su potreba drugi komunikacijski kanali, poput mrežnih stranica i društvenih mreža, jer nam omogućuju da dođemo do svih, odnosno da pružimo mogućnost svima koji se žele uključiti u život i rad zajednice”, ističe fra Zvonko. Dodaje da njegovu zajednicu tim putem prate brojni, koji nisu članovi zajednice, a zanimaju se za život iseljenih Hrvata. Misija u Stuttgartu u šest desetljeća dugoj povijesti bilježi tri vala iseljavanja, ističe se u tekstu na portalu Hrvatske katoličke mreže (hkm.hr).

“Prvi val iseljavanja bio je 60-tih godina prošlog stoljeća, kada su u Njemačku dolazili ljudi na privremeni rad. Taj prvi val doseljavanja razlikovao se od ostalih, jer su dolazili pojedinci, a rijetko obitelji. S početkom Domovinskog rada 90-tih godina u Njemačku dolaze mnogi prognani i izbjegli iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a treći val iseljavanja je onaj u današnje vrijeme i, na žalost, vrlo intenzivan i od svih ranijih najpogubniji.

Ova tri vala iseljavanja razlikuju se i po tome što su Hrvati u prvom valu iseljavanja čeznuli za svojom domovinom, i dolazili su ne samo zbog nemogućnosti pronalaska rada već i zbog političkih prilika, ali je uvijek postojala nada i želja za povratkom.

Drugi val iseljavanja, zbog ratnih zbivanja, imao je slične tendencije, dok je treći val iseljavanja veoma specifičan jer sa sobom donosi puno gorčine prema domovini i možda određene distanciranosti prema tim vrijednostima koje obilježavaju jedan narod”, rekao je fra Zvonko.

Svoju 60. obljetnicu postojanja zajednica je obilježila 2018. godine pod geslom “Bogu i rodu vjerni”, a na proslavi je sudjelovao i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Neposredno prije proslave bila je krizma koju je podijelio apostolski nuncij u Republici Njemačkoj nadbiskup Nikola Eterović. Uz kulturno-vjerska događanja ova visoka obljetnica proslavljena je i jednim izdavačkim pothvatom – tiskana je monografija o životu i radu misije.

Predstavljajući život zajednice njezin voditelj je istaknuo da Hrvatske katoličke misije nemaju samo pastoralnu ulogu, kao župe u domovini, već su one centri svih događanja Hrvata. “Osim vjeronauka za sve uzraste, različitih aktivnosti i molitvenih grupa, tu su i mladi koji se druže u Frami.

Djeluju četiri zbora – dječji zbor, zborovi mladih u dvije crkve, te mješoviti zbor odraslih. Imamo i druge aktivnosti, pored ovih vjerskog karaktera, poput muške i ženske klape, glumačke i folklorne grupe za sve uzraste”.

Posveta blaženom Alojziju Stepincu zajednici puno znači, ističe fra Zvonko. “Ta povezanost s patnjom našega kardinala je takva da u toj njoj vjernici vide patnju naroda, a vide često puta i osobnu patnju. Tako da je povezanost ne samo vjerska ili nacionalna nego duboko ljudska, koja doista znade ljude okrenuti u onom smislu što je i važno, a to je da u moralnom principu i moralnim stavovima dijele ili pokušavaju dijeliti vrijednosti s blaženim kardinalom”.

Fra Zvonko nadalje ističe da iseljeni Hrvati imaju otvoreno srce za pomoć onima u potrebi. Tako sudjeluju u raznim karitativnim aktivnostima, bilo javno ili u tajnosti. “Obično se uopće ne zna za naše aktivnosti koje imamo. Želimo da to bude diskretno i da ne dajemo na sva zvona. Ali postoje akcije gdje značajno sudjelujemo u životu određenih hrvatskih institucija, poput dječjih domova, ili domova starih i bolesnih gdje imaju oskudne materijalne mogućnosti, pa im pokušavamo na taj način olakšati život i reći da nisu sami”.

U sredini u kojoj žive Hrvati su prepoznatljivi po svojoj vjeri i tradiciji. “Mnogi će reći, ne samo Nijemci, da su Hrvati doista prepoznatljivi po masovnim okupljanjima i dolascima na svetu misu. Broj praktičnih vjernika u postotku je veći nego kod drugih zajednica, a prepoznatljivi su i po ponosu na svoju domovinu”, naglašava voditelj Hrvatske katoličke zajednice Stuttgart Zentrum.

Za svoje zvanje fra Zvonko ističe da ne može odrediti neki trenutak kada je nastalo, nego se ono rađalo, a tome je pogodovalo obiteljsko ozračje i življena vjera, primjeri franjevaca koji su djelovali u njegovom rodnom Imotskom, ali i rođaka koji su prije njega otišli u sjemenište kako bi postali redovnici i svećenici. Za prve dane u sjemeništu ističe da su bili teški, bilo je i puno učenja, ali nikada nije postavljao pitanje ‘zašto se odlučio za taj put’ nego ‘kako pronaći izlaz iz trenutne teškoće’.

“Na poseban način me je oduševila jednostavnost, iskrenost, neposrednost, pristupačnost i radost života sv. Franje. Mogu reći da je to nešto što se kasnije u mojem životu razvijalo i gdje sam ja pronašao vlastiti identitet, odnosno gdje sam i sam sebe prepoznao jer sam po prirodi takav, a i taj franjevački duh mi je ulio nadu da sam se identificirao s franjevačkim pozivom… U tenucima kriza kada razmišljam jesam li dovoljno odgovorio na izazov redovničkog poziva, i kada nemam odgovora, kažem – Bože u tvoje ruke, i na tvoju slavu, i to mi je pripuštanje u Božje ruke, i Božjoj milosti i volji, neka radi s mojim životom ono što misli da je najbolje”, naglašava fra Zvonko.

Po završetku studija teologije fra Zvonko je ređen za svećenika 1992. godine, a zatim je studirao povijest i geografiju na Filozofskome i Prirodoslovno-matematičkome fakultetu u Zagrebu. Uz rad u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju predavao je vjeronauk kao i geografiju u državnim školama. Na službu u Stuttgart došao je 2010. godine.

(HKM)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Nastavljen pilot projekt ‘Korijeni’

Objavljeno

na

Objavio

Razigrano i veselo, kroz igru i dječju radost koja mami osmjeh, mladi su tako predstavili svoje škole kao i prirodne i kulturne ljepote krajeva u kojima žive. Ovo je još jedan dokaz uspješnosti ideje i realizacije projekta “Korijeni” koji okuplja hrvatske osnovnoškolce  iz cijeloga svijeta. Stoga ne čudi i nazočnost više uposlenika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH,Ivana Loze, Lare Herceg i Katarine Živković, koji budno prate svaki korak i vesele se zajedničkom uspjehu ovoga projekta na opće zadovoljstvo domovinske i iseljene Hrvatske.

Piše: Anto PRANJKIĆ

Pilot projekt Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske “Korijeni” nastavljen je 18. listopada susretom učenika osnovnih škola putem videoknferencije. Ovom prigodom na ovaj način umrežene su Osnovna škola Mitnica iz Vukovara, Hrvatski školski centar Miroslav Jrleža iz Pečuha i Osnovna škola Marina Držića Buna Mostar. 

Posebno zadovoljstvo izazvalo je uključenje i Hrvatske nastave u Geelongu u Australiji. Ovaj prelijepi događaj svojom nazočnošću, javljaju iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske preko svoje faceboook stranice, i time podržali cijeli projekt, generalni konzul RH u Pečuhu Drago Horvat i generalni konzul RH u Mostaru dr.sc. Marko Babić.

Razigrano i veselo, kroz igru i dječju radost koja mami osmjeh, mladi su tako predstavili svoje škole kao i prirodne i kulturne ljepote krajeva u kojima žive. Ovo je još jedan dokaz uspješnosti ideje i realizacije projekta “Korijeni” koji okuplja hrvatske osnovnoškolce  iz cijeloga svijeta.

Stoga ne čudi i nazočnost više uposlenika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH,Ivana Loze, Lare Herceg i Katarine Živković, koji budno prate svaki korak i vesele se zajedničkom uspjehu ovoga projekta na opće zadovoljstvo domovinske i iseljene Hrvatske..

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

‘Ako Hrvati žele bolje upoznati sami sebe, trebaju upoznati i svoju dijasporu!’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Snježana Radoš, Nada Pritisanac Matulich

ODRŽANA 2. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA „DIJASPORA I DOMOVINA“

U Zagrebu 10. i 11. listopada u prostorima Gradske vijećnice održana je 2. Međunarodna konferencija „Dijaspora i Domovina“ pod organizacijom Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva, uz suorganizatore International Metropolis Project te Centra za kulturu i informacije Maksimir. Glavni cilj konferencije je upoznavanje različitih strategija i vrsta programa koji će osnažiti povezanost hrvatskog iseljeništva i Domovine te istražiti i definirati postojeće odnose između dijaspore i njihovih zemalja podrijetla i obrnuto.

Na svečanom otvorenju konferencije sudjelovalo je oko 100 sudionika među kojima su bili brojni visoki uzvanici, predavači, profesori, studenti i drugi gosti. Sudionike konferencije pozdravili su državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvatske izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, hrvatska zastupnica u parlamentu Europske Unije Ruža Tomašić, izaslanica predsjednice Republike Hrvatske Mirjana Hrga, zamjenica gradonačelnika grada Zagreba Olivera Majić te predsjednik saborskog odbora Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić. Na konferenciji su kao predavači gostovali i brojni diplomatski izaslanici, među kojima treba izdvojiti predavanje veleposlanika Izraela Nj. E. gosp. Ilana Mora te diplomatske delegacije i veleposlanike Indije, Grčke, Crne Gore, Bugarske, Kosova, Čilea, Sjeverne Makedonije te Turske.

„Nismo savršeni ali zajedno možemo učiniti čuda“, izjavila je Mirjana Hrga prilikom otvorenja konferencije na što su nadovezali članovi organizacijskog i programskog odbora konferencije Dr. Marin Sopta i Howard Duncan: „Uvijek će postojati elementi koji će nas pokušati razdvojiti, a mi te elemente moramo nadjačati. Jedna cijela Hrvatska živi izvan Republike Hrvatske, konačno je vrijeme da se povežemo!“.

Posebno ćemo izdvojiti i isječak govora Ruže Tomašić: „Ako hrvati žele bolje upoznati sami sebe, trebaju upoznati i svoju dijasporu!“ te izjavu veleposlanika Izraela: „Izrael ima posebnu priču odnosa domovine i njezine dijaspore, ali smo ipak po mnogočemu slični. Siguran sam da Hrvatska i Izrael mogu međusobno učiti jedni od drugih kako bi se poboljšao odnos prema iseljenicima.“

Nakon svečanog otvorenja i održanih prvih tematskih izlaganja, sudionici prvog dana konferencije uputili su se na razgledavanje i svečani ručak unutar Hrvatskog sabora, a kasnije su se nastavili neformalno družiti i u večernjim satima. Poslije završetka drugog dana konferencije u završnim govora Marin Sopta i Howard Duncan sudionicima su poručili sljedeće: „Svi smo ovdje zato što imam veliko srce prema dijaspori, a vidimo i u kojim problemima se odnosi Dijaspore i Domovine nalaze. Aktivirajte se i započnimo jednu lijepu mrežu suradnje, a neka nam dugoročni i krajnji cilj bude samo jedno: povratak naših iseljenika u RH, pogotovo onih mladih“.

Mihovil Rora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari