Pratite nas

Naši u svijetu

Fra Zvonko Tolić: Masovni dolasci Hrvata na svete mise u Stuttgartu fasciniraju mnoge Nijemce

Objavljeno

na

“Hrvatske katoličke misije nemaju samo pastoralnu ulogu, one su centri svih događanja Hrvata” – ističe voditelj Hrvatske katoličke zajednice Stuttgart Zentrum fra Zvonko Tolić, koji je 2010. godine došao na službu dušobrižnika u Stuttgart, a godinu dana kasnije imenovan je voditeljem zajednice koja je posvećena blaženom kardinalu Alojziju Stepincu.

“Naša su potreba drugi komunikacijski kanali, poput mrežnih stranica i društvenih mreža, jer nam omogućuju da dođemo do svih, odnosno da pružimo mogućnost svima koji se žele uključiti u život i rad zajednice”, ističe fra Zvonko. Dodaje da njegovu zajednicu tim putem prate brojni, koji nisu članovi zajednice, a zanimaju se za život iseljenih Hrvata. Misija u Stuttgartu u šest desetljeća dugoj povijesti bilježi tri vala iseljavanja, ističe se u tekstu na portalu Hrvatske katoličke mreže (hkm.hr).

“Prvi val iseljavanja bio je 60-tih godina prošlog stoljeća, kada su u Njemačku dolazili ljudi na privremeni rad. Taj prvi val doseljavanja razlikovao se od ostalih, jer su dolazili pojedinci, a rijetko obitelji. S početkom Domovinskog rada 90-tih godina u Njemačku dolaze mnogi prognani i izbjegli iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a treći val iseljavanja je onaj u današnje vrijeme i, na žalost, vrlo intenzivan i od svih ranijih najpogubniji.

Ova tri vala iseljavanja razlikuju se i po tome što su Hrvati u prvom valu iseljavanja čeznuli za svojom domovinom, i dolazili su ne samo zbog nemogućnosti pronalaska rada već i zbog političkih prilika, ali je uvijek postojala nada i želja za povratkom.

Drugi val iseljavanja, zbog ratnih zbivanja, imao je slične tendencije, dok je treći val iseljavanja veoma specifičan jer sa sobom donosi puno gorčine prema domovini i možda određene distanciranosti prema tim vrijednostima koje obilježavaju jedan narod”, rekao je fra Zvonko.

Svoju 60. obljetnicu postojanja zajednica je obilježila 2018. godine pod geslom “Bogu i rodu vjerni”, a na proslavi je sudjelovao i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Neposredno prije proslave bila je krizma koju je podijelio apostolski nuncij u Republici Njemačkoj nadbiskup Nikola Eterović. Uz kulturno-vjerska događanja ova visoka obljetnica proslavljena je i jednim izdavačkim pothvatom – tiskana je monografija o životu i radu misije.

Predstavljajući život zajednice njezin voditelj je istaknuo da Hrvatske katoličke misije nemaju samo pastoralnu ulogu, kao župe u domovini, već su one centri svih događanja Hrvata. “Osim vjeronauka za sve uzraste, različitih aktivnosti i molitvenih grupa, tu su i mladi koji se druže u Frami.

Djeluju četiri zbora – dječji zbor, zborovi mladih u dvije crkve, te mješoviti zbor odraslih. Imamo i druge aktivnosti, pored ovih vjerskog karaktera, poput muške i ženske klape, glumačke i folklorne grupe za sve uzraste”.

Posveta blaženom Alojziju Stepincu zajednici puno znači, ističe fra Zvonko. “Ta povezanost s patnjom našega kardinala je takva da u toj njoj vjernici vide patnju naroda, a vide često puta i osobnu patnju. Tako da je povezanost ne samo vjerska ili nacionalna nego duboko ljudska, koja doista znade ljude okrenuti u onom smislu što je i važno, a to je da u moralnom principu i moralnim stavovima dijele ili pokušavaju dijeliti vrijednosti s blaženim kardinalom”.

Fra Zvonko nadalje ističe da iseljeni Hrvati imaju otvoreno srce za pomoć onima u potrebi. Tako sudjeluju u raznim karitativnim aktivnostima, bilo javno ili u tajnosti. “Obično se uopće ne zna za naše aktivnosti koje imamo. Želimo da to bude diskretno i da ne dajemo na sva zvona. Ali postoje akcije gdje značajno sudjelujemo u životu određenih hrvatskih institucija, poput dječjih domova, ili domova starih i bolesnih gdje imaju oskudne materijalne mogućnosti, pa im pokušavamo na taj način olakšati život i reći da nisu sami”.

U sredini u kojoj žive Hrvati su prepoznatljivi po svojoj vjeri i tradiciji. “Mnogi će reći, ne samo Nijemci, da su Hrvati doista prepoznatljivi po masovnim okupljanjima i dolascima na svetu misu. Broj praktičnih vjernika u postotku je veći nego kod drugih zajednica, a prepoznatljivi su i po ponosu na svoju domovinu”, naglašava voditelj Hrvatske katoličke zajednice Stuttgart Zentrum.

Za svoje zvanje fra Zvonko ističe da ne može odrediti neki trenutak kada je nastalo, nego se ono rađalo, a tome je pogodovalo obiteljsko ozračje i življena vjera, primjeri franjevaca koji su djelovali u njegovom rodnom Imotskom, ali i rođaka koji su prije njega otišli u sjemenište kako bi postali redovnici i svećenici. Za prve dane u sjemeništu ističe da su bili teški, bilo je i puno učenja, ali nikada nije postavljao pitanje ‘zašto se odlučio za taj put’ nego ‘kako pronaći izlaz iz trenutne teškoće’.

“Na poseban način me je oduševila jednostavnost, iskrenost, neposrednost, pristupačnost i radost života sv. Franje. Mogu reći da je to nešto što se kasnije u mojem životu razvijalo i gdje sam ja pronašao vlastiti identitet, odnosno gdje sam i sam sebe prepoznao jer sam po prirodi takav, a i taj franjevački duh mi je ulio nadu da sam se identificirao s franjevačkim pozivom… U tenucima kriza kada razmišljam jesam li dovoljno odgovorio na izazov redovničkog poziva, i kada nemam odgovora, kažem – Bože u tvoje ruke, i na tvoju slavu, i to mi je pripuštanje u Božje ruke, i Božjoj milosti i volji, neka radi s mojim životom ono što misli da je najbolje”, naglašava fra Zvonko.

Po završetku studija teologije fra Zvonko je ređen za svećenika 1992. godine, a zatim je studirao povijest i geografiju na Filozofskome i Prirodoslovno-matematičkome fakultetu u Zagrebu. Uz rad u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju predavao je vjeronauk kao i geografiju u državnim školama. Na službu u Stuttgart došao je 2010. godine.

(HKM)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Milas zabrinut: Hrvatska manjina najomraženija etnička skupina u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Arhiva

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas izrazio je u petak zabrinutost zbog medijskih napada na pripadnike hrvatske nacionalne manjine u Srbiji koja je, tvrdi, najomraženija etnička skupina u Srbiji.

Milas je priopćio kako je u četvrtak iznošenje nastavnih sadržaja o povijesti hrvatskog jezika u 20. stoljeću za učenike 8. razreda, koje su odobrile nadležne institucije Srbije, interpretirano kao veličanje NDH, što nije činila ni učiteljica ni Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV), a niti to čini bilo koja hrvatska institucija.

Žaloste, ističe, takvi neutemeljeni medijski napadi na hrvatsku nacionalnu manjinu, “po nekim istraživanjima najomraženiju etničku skupinu u Srbiji”.

Posebno razočaravajuće što nema primjerene reakcije institucija Srbije

No, posebno je razočaravajućim tumači to što nema primjerene i adekvatne reakcije institucija Republike Srbije, koja bi išla u smjeru razjašnjavanja i smirivanja stanja te zaštićivanja Hrvata, lojalnih građana.

“Štoviše, i najviši predstavnici vlasti Republike Srbije često i sami sudjeluju u takvim napadima“, navodi državni tajnik.

Srbijanske je institucije stoga pozvao da učine dodatne napore kako bi, u skladu s međunarodnim konvencijama, bilateralnim sporazumima i svojim zakonodavstvom, zaštitili pripadnike hrvatske  manjine koji žele aktivno sudjelovati i doprinositi razvoju srbijanskog društva.

Izvrsna komunikacija s izabranim predstavnicima Hrvata u Srbiji

Milas je izrazio zadovoljstvo izvrsnom komunikacijom s izabranim predstavnicima Hrvata, predsjednicom HNV-a Jasnom Vojnić i zastupnikom u Narodnoj skupštini Srbije Tomislavom Žigmanovom.

Istaknuo je kako u suradnji s njima i brojnim drugim hrvatskim udrugama i organizacijama njegov Ured provodi različite aktivnosti koje doprinose očuvanju identiteta i opstojnosti Hrvata.

Naglasio je i kako je hrvatska Vlada udvostručila potporu hrvatskoj nacionalnoj manjini u svih 12 europskih država, te daje potporu strateškim projektima Hrvata u Srbiji – izgradnji Hrvatske kuće u Subotici i kadrovskom osnaživanju Hrvatskog nacionalnog vijeća. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Asić: Digitalni jaz ne postoji. Uvedite e-glasovanje

Objavljeno

na

Objavio

„Uvođenjem dopisnog glasovanja u dijaspori ne bi se promijenio njen utjecaj na izbore, ali bi pokazalo dobru volju hrvatske države prema njenim iseljenicima. Da bi stvarno došlo do većih promjena u izborima potrebna bi bila cjelovita, temeljita promjena izbornog sustava, ukinuće posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine. Dati da iseljeništvo bira svoje vlastite zastupnike, proporcionalno prema broju glasača, a ne ograničenjem na samo tri koji, blago rečeno, veze nemaju sa dijasporom i za koje malo tko u dijaspori zna!“

Piše: Anto PRANJKIĆ

Predsjednik Australsko-hrvatskog kongresa Stjepan Asić uputio je pismo Premijeru Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću a povodom neprihvaćnja  Vlade Republike Hrvatske Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnim izborima te Prijedloga zakona o uvođenju e-glasovanja i dopisnog glasovanja. U svom pismu, predsjednik Australsko-hrvatskoga kongresa ističe da je iznošenje činjenice o digitalnom jazu kao točnoj preptostavci, u najmanju ruku vrlo upitno. Jer, prema njegovim riječima ta tehnologija nije nova i kroz godine, ljudi su imali mogućnost da se toj tehnologiji priviknu, pa čak i starije osobe, o kojima je ovdje riječ, naglasio je  u pismu Asić te napomenuo da bi baš takav Zakon donio povoljno rješenje upravo starijim osobama.

Također u pismu ističe i drugu mogućnsot:

„Druga mogućnost je dopisno glasovanje, koje već postoji u raznim državama u svijetu. Tako primjerice u nedavnim lokalnim izborima u Washington State, SAD, od 4.4 milijuna dopisnih glasova manje od stotinu bilo je nevažećih, a niti jedan da je zaslužio kriminalnu istragu! U Njemačkoj je na posljednjim parlamentarnim izborima taj način glasovanja koristilo 20 posto birača, znači veliki dio njih koji žive stalno u svojoj zemlji. Dopisno glasovanje bilo bi od od ogromne važnosti za hrvatske državljane u inozemstvu, pogotovo one prekomorske, koji žive na prostranim kontinentima i kojima je skoro nemoguće putovati stotine, pa i tisuće, kilometra da bi, prvo registrirali svoj glas a zatim glasovali. Možda ne bi bilo loše, za početak, uvesti dopisno glasovanje baš za te daleke zemlje kao jednu od opcija. Čak i ne bi trebalo mijenjati Ustav jer bi diplomatska i konzularna mjesta i dalje ostali biračka središta i dopisni bi se glasovi tu trebali registrirati.

Suprotno nedavno izraženoj bojazni zastupnik SDP-a da: “neće podržati izmjene Ustava koje bi išle na elektronsko i dopisno glasovanje iz vrlo jednostavnog razloga – smatramo da bi se na taj način dramatično promijenio i povećao utjecaj dijaspore na izbore!”, ove promjene bi imale minimalni učinak“, istaknuo je Asić i napomenuo da s obzirom na broj hrvatskih državljana koji su na zadnje predsjedničke izbore izašli na tri kontinenta nije prešao niti tisuću, da bi se uvođenjem dopisnog glasovanja ta brojka udvostručila, a učinak izbora bi bio bolji.

„Drugim riječima uvođenjem dopisnog glasovanja u dijaspori ne bi se promijenio njen utjecaj na izbore, ali bi pokazalo dobru volju hrvatske države prema njenim iseljenicima. Da bi stvarno došlo do većih promjena u izborima potrebna bi bila cjelovita, temeljita promjena izbornog sustava, ukinuće posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine. Dati da iseljeništvo bira svoje vlastite zastupnike, proporcionalno prema broju glasača, a ne ograničenjem na samo tri koji, blago rečeno, veze nemaju sa dijasporom i za koje malo tko u dijaspori zna!”, napisao je u svom pismu premijeru Plenkoviću predsjednik Australsko-hrvatskoga kongresa Stjepan Asić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari

    Invalid API Key