Pratite nas

Naši u svijetu

Fra Zvonko Tolić: Masovni dolasci Hrvata na svete mise u Stuttgartu fasciniraju mnoge Nijemce

Objavljeno

na

“Hrvatske katoličke misije nemaju samo pastoralnu ulogu, one su centri svih događanja Hrvata” – ističe voditelj Hrvatske katoličke zajednice Stuttgart Zentrum fra Zvonko Tolić, koji je 2010. godine došao na službu dušobrižnika u Stuttgart, a godinu dana kasnije imenovan je voditeljem zajednice koja je posvećena blaženom kardinalu Alojziju Stepincu.

“Naša su potreba drugi komunikacijski kanali, poput mrežnih stranica i društvenih mreža, jer nam omogućuju da dođemo do svih, odnosno da pružimo mogućnost svima koji se žele uključiti u život i rad zajednice”, ističe fra Zvonko. Dodaje da njegovu zajednicu tim putem prate brojni, koji nisu članovi zajednice, a zanimaju se za život iseljenih Hrvata. Misija u Stuttgartu u šest desetljeća dugoj povijesti bilježi tri vala iseljavanja, ističe se u tekstu na portalu Hrvatske katoličke mreže (hkm.hr).

“Prvi val iseljavanja bio je 60-tih godina prošlog stoljeća, kada su u Njemačku dolazili ljudi na privremeni rad. Taj prvi val doseljavanja razlikovao se od ostalih, jer su dolazili pojedinci, a rijetko obitelji. S početkom Domovinskog rada 90-tih godina u Njemačku dolaze mnogi prognani i izbjegli iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a treći val iseljavanja je onaj u današnje vrijeme i, na žalost, vrlo intenzivan i od svih ranijih najpogubniji.

Ova tri vala iseljavanja razlikuju se i po tome što su Hrvati u prvom valu iseljavanja čeznuli za svojom domovinom, i dolazili su ne samo zbog nemogućnosti pronalaska rada već i zbog političkih prilika, ali je uvijek postojala nada i želja za povratkom.

Drugi val iseljavanja, zbog ratnih zbivanja, imao je slične tendencije, dok je treći val iseljavanja veoma specifičan jer sa sobom donosi puno gorčine prema domovini i možda određene distanciranosti prema tim vrijednostima koje obilježavaju jedan narod”, rekao je fra Zvonko.

Svoju 60. obljetnicu postojanja zajednica je obilježila 2018. godine pod geslom “Bogu i rodu vjerni”, a na proslavi je sudjelovao i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Neposredno prije proslave bila je krizma koju je podijelio apostolski nuncij u Republici Njemačkoj nadbiskup Nikola Eterović. Uz kulturno-vjerska događanja ova visoka obljetnica proslavljena je i jednim izdavačkim pothvatom – tiskana je monografija o životu i radu misije.

Predstavljajući život zajednice njezin voditelj je istaknuo da Hrvatske katoličke misije nemaju samo pastoralnu ulogu, kao župe u domovini, već su one centri svih događanja Hrvata. “Osim vjeronauka za sve uzraste, različitih aktivnosti i molitvenih grupa, tu su i mladi koji se druže u Frami.

Djeluju četiri zbora – dječji zbor, zborovi mladih u dvije crkve, te mješoviti zbor odraslih. Imamo i druge aktivnosti, pored ovih vjerskog karaktera, poput muške i ženske klape, glumačke i folklorne grupe za sve uzraste”.

Posveta blaženom Alojziju Stepincu zajednici puno znači, ističe fra Zvonko. “Ta povezanost s patnjom našega kardinala je takva da u toj njoj vjernici vide patnju naroda, a vide često puta i osobnu patnju. Tako da je povezanost ne samo vjerska ili nacionalna nego duboko ljudska, koja doista znade ljude okrenuti u onom smislu što je i važno, a to je da u moralnom principu i moralnim stavovima dijele ili pokušavaju dijeliti vrijednosti s blaženim kardinalom”.

Fra Zvonko nadalje ističe da iseljeni Hrvati imaju otvoreno srce za pomoć onima u potrebi. Tako sudjeluju u raznim karitativnim aktivnostima, bilo javno ili u tajnosti. “Obično se uopće ne zna za naše aktivnosti koje imamo. Želimo da to bude diskretno i da ne dajemo na sva zvona. Ali postoje akcije gdje značajno sudjelujemo u životu određenih hrvatskih institucija, poput dječjih domova, ili domova starih i bolesnih gdje imaju oskudne materijalne mogućnosti, pa im pokušavamo na taj način olakšati život i reći da nisu sami”.

U sredini u kojoj žive Hrvati su prepoznatljivi po svojoj vjeri i tradiciji. “Mnogi će reći, ne samo Nijemci, da su Hrvati doista prepoznatljivi po masovnim okupljanjima i dolascima na svetu misu. Broj praktičnih vjernika u postotku je veći nego kod drugih zajednica, a prepoznatljivi su i po ponosu na svoju domovinu”, naglašava voditelj Hrvatske katoličke zajednice Stuttgart Zentrum.

Za svoje zvanje fra Zvonko ističe da ne može odrediti neki trenutak kada je nastalo, nego se ono rađalo, a tome je pogodovalo obiteljsko ozračje i življena vjera, primjeri franjevaca koji su djelovali u njegovom rodnom Imotskom, ali i rođaka koji su prije njega otišli u sjemenište kako bi postali redovnici i svećenici. Za prve dane u sjemeništu ističe da su bili teški, bilo je i puno učenja, ali nikada nije postavljao pitanje ‘zašto se odlučio za taj put’ nego ‘kako pronaći izlaz iz trenutne teškoće’.

“Na poseban način me je oduševila jednostavnost, iskrenost, neposrednost, pristupačnost i radost života sv. Franje. Mogu reći da je to nešto što se kasnije u mojem životu razvijalo i gdje sam ja pronašao vlastiti identitet, odnosno gdje sam i sam sebe prepoznao jer sam po prirodi takav, a i taj franjevački duh mi je ulio nadu da sam se identificirao s franjevačkim pozivom… U tenucima kriza kada razmišljam jesam li dovoljno odgovorio na izazov redovničkog poziva, i kada nemam odgovora, kažem – Bože u tvoje ruke, i na tvoju slavu, i to mi je pripuštanje u Božje ruke, i Božjoj milosti i volji, neka radi s mojim životom ono što misli da je najbolje”, naglašava fra Zvonko.

Po završetku studija teologije fra Zvonko je ređen za svećenika 1992. godine, a zatim je studirao povijest i geografiju na Filozofskome i Prirodoslovno-matematičkome fakultetu u Zagrebu. Uz rad u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju predavao je vjeronauk kao i geografiju u državnim školama. Na službu u Stuttgart došao je 2010. godine.

(HKM)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Milijan Brkić: Vrijeme je da Hrvatska otvori vrata iseljenim Hrvatima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić rekao je u subotu u Bad Homburgu kako je hrvatsko iseljeništvo dalo golem doprinos stvaranju neovisne Hrvatske te kako je obveza domovine omogućiti iseljenicima ulaganja i povratak u Hrvatsku.

Brkić je nazočio svečanoj dodjeli 13. po redu nagrade najpopularnijih hrvatskih iseljenika “Večernjakova domovnica 2019″ u njemačkom gradu Bad Homburgu.

U kratkom obraćanju Brkić je istaknuo kako se na Večernjakovoj domovnici uvijek osjeća posebna emocija naših iseljenika prema svojoj domovini te da ona predstavlja poveznicu između iseljene i domovinske Hrvatske, kao i da se njome želi istaknuti važnost i uloga iseljeništva za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

„Nikada ne smijemo zaboraviti neizmjeran doprinos iseljene Hrvatske ’90-ih godina u stvaranju i oslobađanju naše Domovine. Stoga, je naša obveza učiniti sve i stvoriti uvjete našim iseljenicima za ulaganja i njihov povratak u Hrvatsku. Vrijeme je da Hrvatska otvori svoja vrata iseljenicima”, rekao je Brkić, kako je priopćeno iz njegova ureda.

Naše iseljeništvo je ogroman potencijal i od neprocjenjive vrijednosti za Hrvatsku. Samo zajedno možemo pridonijeti boljitku naše Hrvatske“, dodao je.

Posebno se zahvalio domaćinu, gradonačelniku Bad Homburga, Alexandru Hetjesu i njemačkim prijateljima na gostoljubivosti i podsjetio na ulogu koju je Njemačka imala u potpori Hrvatskoj u osamostaljenju početkom ’90-ih i u njezinom međunarodnom priznanju. Dodao je kako bi danas istaknuo važnost intenziviranja gospodarske suradnje i osnaživanja partnerskih i bilateralnih odnosa između Hrvatske i Njemačke.

Brkić je čestitao svima nagrađenima i nominiranima za „Večernjakovu domovnicu 2019“, među kojima su brojni sportaši, glazbenici, glumci, koji su svojim uspjesima i rezultatima diljem svijeta najveći promotori Hrvatske.

Posebnu zahvalu uputio je našim iseljenicima, koji svojim predanim radom i uspjesima pridonose jačanju ugleda Hrvatske.

„Među vama ima i puno Hrvata iz BiH, koji su jednako raseljeni diljem svijeta i pozivam vas sve da vjerujete u sebe i svoj narod te da ne gubite samopoštovanje i vjeru u ostvarenje svojih snova. Nikada nemojte zaboraviti da smo mi jedan narod s dvije domovine i da naše srce jednako kuca za obje – Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu“, istaknuo je Brkić.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Crna Gora: Hrvat u Beranima pretučen nakon višemjesečnog maltretiranja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvat koji živi u Beranama, gradu na sjeveru Crne Gore, Igor Tomkić pretučen je ponedjeljak poslijepodne u tom gradu, a na njega su, kako je priopćila crnogorska policija, nasrnula dvojica sugrađana koji su dio skupine koja ga već duže vrijeme maltretira i prijeti mu samo zato što je Hrvat, piše u utorak podgorički dnevni list “Pobjeda”.

Napadu je prethodila Tomkićeva izjava portalu Antena M ranije tijekom dana, u kojoj je ispričao da on i supruga žive u strahu od skupine sugrađana te da, iako je sve prijavio policiji i lokalnim vlastima, prijetnje i nasrtaji na njegovu imovinu ne jenjavaju.

Igor Tomkić, Hrvat rođen u Beranama, ispričao je tom portalu kako duže vrijeme doživljava maltretiranje i teror skupine huligana koji mu zagorčavaju život uz poruku “Šta će jedan Hrvat ovdje?”, smatrajući da mu nije mjesto u tom gradu. Naveo je da maltretiranje traje već skoro godinu i pol, počevši od provokacija na nacionalnoj osnovi, traženja reketa, provala, krađa do demoliranja trgovine, prijetnji i poruka da se iseli.

Tomkić je naglasio da se boji za sigurnost svoje obitelji te je pozvao nadležne da reagiraju.

Policija je ubrzo nakon napada uhitila N. P. (19) i M. R. (24) iz Berana, zbog sumnje da su, na štetu Tomkića, “počinili kazneno djelo nasilničkog ponašanja zajedno s kaznenim djelom nanošenja teške tjelesne ozljede”.

Komentirajući napad na Tomkića, zastupnik političke stranke Hrvata u Crnoj Gori, Hrvatske građanske inicijative, Adrian Vuksanović rekao je za Hinu da je “zgrožen” jučerašnjim događajem te da zahtijeva od svih nadležnih institucija zaštitu obitelj Igora Tomkića od nasrtaja koji, prema njegovim riječima, “neodoljivo podsjećaju na ono što smo mislili da smo davno prošli, na onaj sadržaj koji smo imali devedesetih godina”. On je u ime HGI zatražio da se Tomkiću omogući normalan život obećavši mu svaku drugu pomoć.

“Pobjeda” je, pozivajući se na izvore iz vrha crnogorske policije, objavila da je direktor Uprave policije Crne Gore Veselin Veljović prije desetak dana razgovarao s Tomkićem te da je tada je naložio svojim službenicima u Beranama “da se slučaj istraži do kraja”.

Predsjednik općine Berane Dragoslav Šćekić izjavio je da najoštrije osuđuje napad na Igora Tomkića te da traži od svih nadležnih službi da se krivci kazne.

Riječ je o incidentu na nacionalnoj osnovi koji u Crnoj Gori nije zabilježen posljednjih desetak i više godina. Hrvatska nacionalna manjina, koja čini 0,91 posto stanovništva Crne Gore, ima cenzus u crnogorskom parlamentu i svog političkog predstavnika u parlamentu i vladi.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari