Pratite nas

Naši u svijetu

Fra Zvonko Tolić: Masovni dolasci Hrvata na svete mise u Stuttgartu fasciniraju mnoge Nijemce

Objavljeno

na

“Hrvatske katoličke misije nemaju samo pastoralnu ulogu, one su centri svih događanja Hrvata” – ističe voditelj Hrvatske katoličke zajednice Stuttgart Zentrum fra Zvonko Tolić, koji je 2010. godine došao na službu dušobrižnika u Stuttgart, a godinu dana kasnije imenovan je voditeljem zajednice koja je posvećena blaženom kardinalu Alojziju Stepincu.

“Naša su potreba drugi komunikacijski kanali, poput mrežnih stranica i društvenih mreža, jer nam omogućuju da dođemo do svih, odnosno da pružimo mogućnost svima koji se žele uključiti u život i rad zajednice”, ističe fra Zvonko. Dodaje da njegovu zajednicu tim putem prate brojni, koji nisu članovi zajednice, a zanimaju se za život iseljenih Hrvata. Misija u Stuttgartu u šest desetljeća dugoj povijesti bilježi tri vala iseljavanja, ističe se u tekstu na portalu Hrvatske katoličke mreže (hkm.hr).

“Prvi val iseljavanja bio je 60-tih godina prošlog stoljeća, kada su u Njemačku dolazili ljudi na privremeni rad. Taj prvi val doseljavanja razlikovao se od ostalih, jer su dolazili pojedinci, a rijetko obitelji. S početkom Domovinskog rada 90-tih godina u Njemačku dolaze mnogi prognani i izbjegli iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a treći val iseljavanja je onaj u današnje vrijeme i, na žalost, vrlo intenzivan i od svih ranijih najpogubniji.

Ova tri vala iseljavanja razlikuju se i po tome što su Hrvati u prvom valu iseljavanja čeznuli za svojom domovinom, i dolazili su ne samo zbog nemogućnosti pronalaska rada već i zbog političkih prilika, ali je uvijek postojala nada i želja za povratkom.

Drugi val iseljavanja, zbog ratnih zbivanja, imao je slične tendencije, dok je treći val iseljavanja veoma specifičan jer sa sobom donosi puno gorčine prema domovini i možda određene distanciranosti prema tim vrijednostima koje obilježavaju jedan narod”, rekao je fra Zvonko.

Svoju 60. obljetnicu postojanja zajednica je obilježila 2018. godine pod geslom “Bogu i rodu vjerni”, a na proslavi je sudjelovao i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Neposredno prije proslave bila je krizma koju je podijelio apostolski nuncij u Republici Njemačkoj nadbiskup Nikola Eterović. Uz kulturno-vjerska događanja ova visoka obljetnica proslavljena je i jednim izdavačkim pothvatom – tiskana je monografija o životu i radu misije.

Predstavljajući život zajednice njezin voditelj je istaknuo da Hrvatske katoličke misije nemaju samo pastoralnu ulogu, kao župe u domovini, već su one centri svih događanja Hrvata. “Osim vjeronauka za sve uzraste, različitih aktivnosti i molitvenih grupa, tu su i mladi koji se druže u Frami.

Djeluju četiri zbora – dječji zbor, zborovi mladih u dvije crkve, te mješoviti zbor odraslih. Imamo i druge aktivnosti, pored ovih vjerskog karaktera, poput muške i ženske klape, glumačke i folklorne grupe za sve uzraste”.

Posveta blaženom Alojziju Stepincu zajednici puno znači, ističe fra Zvonko. “Ta povezanost s patnjom našega kardinala je takva da u toj njoj vjernici vide patnju naroda, a vide često puta i osobnu patnju. Tako da je povezanost ne samo vjerska ili nacionalna nego duboko ljudska, koja doista znade ljude okrenuti u onom smislu što je i važno, a to je da u moralnom principu i moralnim stavovima dijele ili pokušavaju dijeliti vrijednosti s blaženim kardinalom”.

Fra Zvonko nadalje ističe da iseljeni Hrvati imaju otvoreno srce za pomoć onima u potrebi. Tako sudjeluju u raznim karitativnim aktivnostima, bilo javno ili u tajnosti. “Obično se uopće ne zna za naše aktivnosti koje imamo. Želimo da to bude diskretno i da ne dajemo na sva zvona. Ali postoje akcije gdje značajno sudjelujemo u životu određenih hrvatskih institucija, poput dječjih domova, ili domova starih i bolesnih gdje imaju oskudne materijalne mogućnosti, pa im pokušavamo na taj način olakšati život i reći da nisu sami”.

U sredini u kojoj žive Hrvati su prepoznatljivi po svojoj vjeri i tradiciji. “Mnogi će reći, ne samo Nijemci, da su Hrvati doista prepoznatljivi po masovnim okupljanjima i dolascima na svetu misu. Broj praktičnih vjernika u postotku je veći nego kod drugih zajednica, a prepoznatljivi su i po ponosu na svoju domovinu”, naglašava voditelj Hrvatske katoličke zajednice Stuttgart Zentrum.

Za svoje zvanje fra Zvonko ističe da ne može odrediti neki trenutak kada je nastalo, nego se ono rađalo, a tome je pogodovalo obiteljsko ozračje i življena vjera, primjeri franjevaca koji su djelovali u njegovom rodnom Imotskom, ali i rođaka koji su prije njega otišli u sjemenište kako bi postali redovnici i svećenici. Za prve dane u sjemeništu ističe da su bili teški, bilo je i puno učenja, ali nikada nije postavljao pitanje ‘zašto se odlučio za taj put’ nego ‘kako pronaći izlaz iz trenutne teškoće’.

“Na poseban način me je oduševila jednostavnost, iskrenost, neposrednost, pristupačnost i radost života sv. Franje. Mogu reći da je to nešto što se kasnije u mojem životu razvijalo i gdje sam ja pronašao vlastiti identitet, odnosno gdje sam i sam sebe prepoznao jer sam po prirodi takav, a i taj franjevački duh mi je ulio nadu da sam se identificirao s franjevačkim pozivom… U tenucima kriza kada razmišljam jesam li dovoljno odgovorio na izazov redovničkog poziva, i kada nemam odgovora, kažem – Bože u tvoje ruke, i na tvoju slavu, i to mi je pripuštanje u Božje ruke, i Božjoj milosti i volji, neka radi s mojim životom ono što misli da je najbolje”, naglašava fra Zvonko.

Po završetku studija teologije fra Zvonko je ređen za svećenika 1992. godine, a zatim je studirao povijest i geografiju na Filozofskome i Prirodoslovno-matematičkome fakultetu u Zagrebu. Uz rad u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju predavao je vjeronauk kao i geografiju u državnim školama. Na službu u Stuttgart došao je 2010. godine.

(HKM)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Čak četiri hrvatske obitelji na popisu 250 najbogatijih Australaca

Objavljeno

na

Objavio

Tony Perich
Hrvatske obitelji na ljestvicama najbogatijih Australaca – Forbes i The Australian

Najveći australski dnevni list, The Australian je uvrstio četiri hrvatskih obitelji na svoj popis 250 najbogatijih Australaca dok se na Forbesovom popisu 50 najbogatijih Australaca nalaze tri hrvatske obitelji. Riječ je o obitelji Perich iz Sydneya, Sarich iz Pertha te Domazet iz Canberre. Obitelj Domazet u svom vlasništvu posjeduje nekoliko nekretnina i zemljišta na jugu RH. Za poticanje ozbiljnih investicija od strane obitelj Domazeti je potreban angažman na najvišim razinama u RH.

Najugledniji australski dnevnik, The Australian je na svojoj ljestvici 250 najbogatijih Australki i Australaca uvrstio tri obitelji australskih Hrvata: Tony i Ron Perich iz Sydneya na 49. mjestu s kapitalom od 1,59 milijardi dolara; Ralph Sarich iz Pertha na 97. mjestu s 978 milijuna dolara te obitelj Domazet – sin Jure Domazet na 180. i otac Ivan Domazet na 181. mjestu, svaki po 560 milijuna dolara.Popis predvodi Anthony Pratt i obitelj s 13,14 milijardi dolara. Pratt je predsjednik VisyIndustries i Pratt Industries, najveće svjetske tvrtke za pakiranje i recikliranje. Tvrtku je osnovao njegov djed davne 1948. u Melbourneu i proširio ga je njegov pokojni otac Richard te je Anthony, zajedno sa sestrama Heloise Pratt i Fionom Geminder, umnogostručio postojeće bogatstvo širenjem poslova na SAD (vlasnik je tvrtke Atlanta Pratt Industries, najvećeg američkog proizvođača kartonskih proizvoda).

Uz bogatstvo od 13,12 milijardi dolara, Gina Rinehart (65), nasljednica rudnika Hancock i najbogatija žena svijeta, ima nešto manje novca od Pratta i nalazi se na 2. mjestu najbogatijih Australaca za 2019. Osim bogatog rudnika, posjeduje i dionice u jednoj od tri vodeće australijske komercijalne TV stanice, Channel Ten, a postala je i najveći pojedinačni dioničar u drugoj po veličini novinskoj grupi u Australiji, Fairfax Media. Ta grupa izdaje tri poznata dnevna lista – The Age, Sydney Morning Herald i Australian Financial Review. Australska priča najbogatijih australskih Hrvata s kapitalom od 1,59 milijardi dolara Tonija (79) i Rona Pericha (76) iz Sydneya, započela je 1938. kada su im roditelji Kolombo i Julia Perich emigrirali iz Hrvatske. Njihovi sinovi Ron i Tony naslijedili su obiteljsko carstvo bazirano na uzgoju voća i povrća, mljekarstvu te prodavanjem na tržnici. Inače, Hrvati su bili pioniri u prodaji voća i povrća na tržnicama – a ne Grci ili Talijani – kao što misli većina Australaca. Danas su Perichi ponosni vlasnici (većinski dioničari) velike tvrtke Freedom Foods, 12.500 zemljišta u zapadnom Sydneyju, 50 posto udjela u Narellan Town Centru te 1100 hektara gradskog projekta Oran Park.

Investitor i trgovac nekretninama iz Pertha, Ralph Sarich (80), spada među sto najbogatijih ljudi u Australiji, a imovina mu se procjenjuje na 978 milijuna dolara. Ralph Sarich je sin hrvatskih doseljenika i postao je poznat u Australiji i svijetu 1972. g. kada je konstruirao novi tip motora (tzv. orbital engine koji je nedavno proglašen za jedan od 60 najvećih australskih izuma ikad). Pobudivši veliki interes stručnjaka ali i značajnu primjenu svoga izuma u automobilskoj industriji, Sarich je godinama uspješno vodio svoju Orbital Engine Company.

Prodao ju je 1992. g. i započeo ulagati u nekretnine diljem Australije s naglaskom na područje Melbournea i Pertha te na obalama rijeke Swan u zapadnoj Australiji (Sarbuild) i tehnologiju za proizvodnju baterija za električne automobile (Cape Boulevard Investments).

Ivan Domazet (73) i njegov sin Jure Domazet stoje iza jedne od najjačih građevinskih tvrtki u Canberri i Australiji, “Doma Group.” U posljednjih četrdesetak godina izgradili su mnoge stambene blokove, komercijalne urede, hotele, maloprodajne zgrade i parkirališta. “Doma Group” je također izgradila komercijalne zgrade u Newcastleu i Sydneyu, posjeduje poslovne prostore u Canberri, Alburyu i Newcastleu te nekoliko renomiranih hotela u Canberri te uskoro i u Sydneyu. Ivan Domazet se 1964. doselio u Australiju iz Bijelog Vira. Nakon kratkog vremena u logoru u Sydneyu, spas je našao kad je regrutiran kao član nogometne momčadi u Canberri. U Canberri je karijeru počeo kao staklar, zatim kao soboslikar/ličilac prije nego što se 1974. prebacio na građevinske poslove. Ušao je u Australiju sa samo 20 dolara u džepu da bi danas on i sin imali kapital od 560 milijuna dolara svaki, tj. ukupno 1,12 milijarde dolara.

Prema našim informacijama, Ivan Domazet je investirao dio svog bogatstva i u RH te posjeduje 16,000 m2 zemljište u Dubrovniku, 8,000 m2 na Babinom Kuku, dvanaest apartmana u Komarni u blizini Pelješkog Mosta, zemljište u Zatonu gdje je nakon devet godina konačno dobio građevinsku dozvolu za izgradnju nekoliko luksuznih apartmana, te zemljište od 20,000 m2 u Jelsi na otoku Hvar. U razgovoru s vlp Pavelich g. Domazet je napomenuo kako je dugih niz godina razmišljao o izgradnji luksuznog wellness kompleksa u Jelsi. Međutim, nakon višegodišnjih frustracija i prepreka u pokretanju projekta, je odustao.

Veleposlanica Betty Pavelich Sirois je u nekoliko navrata razgovarala s g. Domazetom kako bi ga potaknula da ipak pokrene projekt. Napomenula mu je kako je razvoj zdravstvenog turizma jedan od prioriteta razvoja hrvatskog turizma te mu je uručila Strategiju razvoja turizma kao i Akcijski plan Ministarstva turizma. Naglasila je važnost privatnih ulaganja u zdravstveni turizam te izvijestila o potpori koju Ministarstva gospodarstva poduzetništva i obrata nudi potencijalnim investitorima. Mišljenje VRH Canberre je da će realizacija investicije g. Domazeta u Jelsi teško biti moguća bez snažnijeg angažmana na najvišim razinama u RH.

Prema najnovijem popisu uglednog časopisa Forbesa s 50 najbogatijih Australaca za 2019. godinu, na ljestvici se nalaze dvije obitelji australskih Hrvata (Tony & Ron Perich na 22. mjestu s kapitalom od 1,75 milijardi dolara i Ralph Sarich na 46. mjestu s 810 milijuna dolara).

Zaključno, gore navedeni podaci o Perichima, Sarichima i Domazetima su samo “kap u moru” koji svjedoče o uspješnosti hrvatske zajednice u Australiji te postoje još mnogi pojedinci koji su se dokazali kao izvrsni poduzetnici ili izumitelji na teškom putu od siromašnih početnika na dnu društva do samog vrha ugledne australske elite.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Tomislav Žigmanov dobio u BiH nagradu ‘Hrvatski stećak’

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov dobio je u četvrtak u BiH nagradu “Hrvatski stećak” koja se dodjeljuje za osobit doprinos hrvatskoj književnosti, priopćili su iz općine Stolac.

Žigmanov, hrvatski književnik i publicist iz Vojvodine, dobio je priznanje zbog dosljednosti u očuvanju hrvatske književnosti i kulture na području Srbije.

“Ovogodišnji nagrađeni veliki je borac za prava Hrvata u Vojvodini, kulturni djelatnik, urednik, predavač, zastupnik, književnik i pisac. Autor je šesnaest knjiga, i kroz svoj rad svakako njeguje hrvatsku riječ što je osobito teško ondje gdje živi i stvara”, rekao je tom prigodom predsjednik Matice hrvatske Stolac Mladen Bošković.

Pojasnio je kako je jako važno osnaživati veze između Hrvata u regiji i na kulturnoj razini.

U obraćanju Žigmanov je istaknuo kako ga to priznanje ohrabruje da nastavi sa svojim djelovanjem.

“Ovo priznanje, za nas koji živimo u prostoru koji nam nije naklonjen, u ambijentu gdje smo stigmatizirani.. dodatni je znak da ono što činimo ima smisla, da to netko prati i na koncu odaje priznanje”, rekao je Žigmanov.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari