Pratite nas

Iz Svijeta

Francuska vlada sazvala izvanredni sastanak o nestanku zrakoplova

Objavljeno

na

Zrakoplov EgyptAira, koji je zajedno sa 66 putnika i članova posade nestao tijekom noći sa srijede na četvrtak, vjerojatno se srušio u more, naveli su u četvrtak dužnosnici ove zrakoplovne kompanije i egipatskog civilnog zrakoplovstva.

Egipatski dnevnik al Ahram izvijestio je kako nije upućen nikakav poziv iz zrakoplova te da je posljednji kontakt s pilotom zabilježen desetak minuta prije nestanka zrakoplova.

Među putnicima u nestalom zrakoplovu bilo je trideset Egipćana i 15 Francuza, dva Iračana te po jedna osoba iz Alžira, Belgije, Britanije, Kanade, Čada, Kuvajta, Portugala, Saudijske Arabije i Sudana, navela je egipatska zrakoplovna kompanija na Twitteru.

Egipat i Grčka poslale su u Sredozemno more zrakoplove i plovila u pokušaju da pronađu avion EgyptAira na liniji Pariz-Kairo koji je nestao s radara u noći sa srijede na četvrtak, priopćila je egipatska vojska.

Egipatska vojska poslala je i zrakoplove za potragu i brodove u izvidnicu u pokušaju lokaliziranja letjelice i eventualnog spašavanja preživjelih.

Prema navodima agencije France Presse, avion na letu MS804, koji je nestao s ekrana radara 48 do 64 kilometara sjeverno od sjeverne obale Egipta prevozi 56 putnika među kojima jednog dječaka i dvije bebe, kao i sedam članova posade te tri sigurnosna časnika.

Zrakoplov je nestao 16 km unutar egipatskog zračnog prostora, 20 minuta prije predviđenog slijetanja u kairsku zračnu luku, u 3,05 sati, kazao je agenciji dpa dužnosnik pod uvjetom anonimnosti.

EgyptAir je objavio da je zrakoplovom upravljao pilot Mohammed Said Ali Shaqir koji ima preko šest tisuća sati leta, od čega više od dvije tisuće na zrakoplovima  Airbus A320s. Kopilot ima 2.766 sati leta, dodala je kompanija.

Na kairskom aerodromu 15 obitelji koje su čekale putnike s nestalog leta smješteno je u privatnu prostoriju i uz njih je medicinsko osoblje, naveli su dužnosnici.

Ranije je egipatska nacionalna zrakoplovna kompanija Egypt Air priopćila da zrakoplov nestao i da traje intenzivna potraga za njim.

“Službeni izvor u Egypt Airu kazao je da je zrakoplov na letu MS804 koji je poletio iz Pariza u 23,09 prema Kairu nestao s radara”, navela je kompanija na svom službenom Twitter profilu.

images_cms-image-000041964Kasniji Tweetovi Egypt Aira kažu da je zrakoplov koji je letio na visini od 11.280 metara nestao u 2,45 sati, dvadeset minuta prije nego je trebao sletjeti u 3,05, nakon što je već ušao u egipatski zračni prostor.

Egipatsko ministarstvo za civilno zrakoplovstvo priopćilo je da timovi za potragu i spašavanje traže nestali zrakoplov, a iz ministarstva se doznaje da  se skupljaju tehnički podaci o stanju zrakoplova, Airbusa A320 starog 12 godina.

Francuska vlada sazvala je u četvrtak ujutro izvanredni sastanak, a za sada su sve hipoteze o nestanku zrakoplova otvorene.

Francuski predsjednik Francois Hollande razgovarao je u četvrtak s egipatskim kolegom Abdelom Fatahom al-Sisijem, spominjući ‘usku suradnju’ oko utvrđivanja okolnosti nestanka leta MS804.

“Nijedna mogućnost nije odbačena”, kazao je francuski premijer Manuel Valls.

Izvor iz grčkog ministarstva obrane naveo je da vlasti ispituju i dojavu kapetana jednog trgovačkog broda koji je izvijestio o ‘plamenu na nebu’ nekih 130 nautičkih milja južno od otoka Karpathosa.

Zbog svojih arheoloških spomenika i turističkih odredišta na Crvenom moru Egipat je je popularna destinacija turista iz zapadnih zemalja, a u novije vrijeme i iz Rusije. No turistički sektor zemlje snažno je pogođen nakon prošlogodišnjeg rušenja ruskog zrakoplova i serije bombaških napada u zemlji.

U listopadu je ruski putnički zrakoplov srušen malo nakon polijetanja iz turističkog središta Šarm-el-Šeik na egipatskom Sinajskom poluotoku, pri čemu su poginula 224 putnika. Ruske vlasti objavile su potom da je zrakoplov srušen bombom, a teroristička organizacija Islamska država, koja djeluje na Sinaju, preuzela je odgovornost.

Rusija je, kao rezultat napada, zabranila sve izravne letove iz Egipta, što je bio ozbiljan udarac turističkom sektoru zemlje koji se posljednjih godina u velikoj mjeri oslanjao na ruske turiste.

U ožujku je čovjek opremljen lažnim pojasom s eksplozivom prisilio zrakoplov EgyptAira da sleti na Cipar. Po dolasku u zračnu luku Cipra Larnacu, “psihološki nestabilan” muškarac je oslobodio veliki dio putnika a potom se predao bez otpora nakon šest sati pregovora.

Posljednji incident s fatalnim ishodom u kojem se radilo o zrakoplovu egipatske zrakoplovne kompanije dogodio se u svibnju 2002. kada je Boeing 737 udario u brdo približavajući se aerodromu u Tunisu, a tom je prilikom poginulo 14 osoba.

EgyptAir u svojoj floti ima 57 zrakoplova Airbus i Boeing, uključujući 15 zrakoplova Airbus A320, navodi se na internetskoj stranici airfleets.com.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Iz Svijeta

Orban kaže da je Mađarska sigurna i preporučuje: ‘Više Balatona, manje Jadrana!’

Objavljeno

na

Objavio

Mjere zaštite od uvoza koronavirusa u Mađarsku iz inozemstva moraju biti na snazi, rekao je mađarski premijer Viktor Orban u radijskom intervjuu u petak, dodajući da se svaki novi slučaj zaraze u zemlji može povezati s dolascima iz inozemstva.

Komentirajući porast broja zaraženih u nekoliko zemalja kao što su Hrvatska, Srbija, Rumunjska i Slovenija, Orban je rekao da je “Mađarska sigurna”, ali da su potrebne mjere zaštite kako se ne bi virus uvozio izvana.

“Morat ćemo se suočiti s još jednim pooštravanjem (epidemioloških pravila) kod kuće”, kazao je. “Još ne znamo kako će to izgledati”, izjavio je on dodavši da je operativni odbor zadužen za mjere suzbijanja novog koronavirusa dobio rok do podneva u petak da iznese prijedlog kako zaštititi Mađarsku.

“Više jezera Balaton, manje Jadrana”, poručio je premijer. “Tada se epidemija može držati pod kontrolom.” Kazao je da je operativni odbor otkrio strani “soj” u svakoj novoj infekciji u Mađarskoj.

Orban je rekao da je Mađarska ponovno uvela mjere praćenja kakve je poduzela Austrija, a koje uključuju karantenu, testiranje i kontrole na granici, sve u istom paketu. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Predsjedanje EU-om – teret na leđima Angele Merkel

Objavljeno

na

Objavio

Angeli Merkel je više puta tijekom njezinoga kancelarskog mandata predbacivano da nije „Europljanka srcem i dušom”, da joj nedostaje strasti. Ona je, međutim, u svom prvom govoru pred Europskim parlamentom nakon što je Njemačka od Hrvatske preuzela predsjedanje EU-om, pokušala biti nešto emotivnija.

Europa nakon korona-krize stoji pred najvećom provjerom u svojoj povijesti i „Europa bi se morala promijeniti ako je želimo zaštititi i sačuvati”.

„Nitko ne može sam”

„Ja vjerujem u Europu, ne samo kao u ostavštinu prošlosti, već kao u nadu i viziju budućnosti“, rekla je Merkel o Europskoj uniji – koja se godinama stalno nosi s novim krizama. Ona zapravo govori o ustavnom sporu, o financijskoj krizi, izbjeglicama… Sve to je dovelo do povreda pojedinih zemalja-članica što bi sada trebalo nadvladati. „Europa će iz krize izaći jača ako je zajednički ojačamo. Jer, nitko ne može sam.”

Merkel stalno govori o osnovnim demokratskim vrijednostima EU-a, o vrijednostima i pravima kao zajedničkom temelju. Suspenzija tih prava, kao na primjer zbog korona-krize, ne bi smjela nikada postati pravilo, rekla je savezna kancelarka očito aludirajući na Viktora Orbana iz Mađarske, koji i dalje pripada obitelji njezinih kršćanskih demokrata u Europskoj pučkoj stranci (EPP).

Ali, što kancelarka zapravo želi reći kada naglašava demokratske vrijednosti EU-a? Zna se da se ona zalaže da se pridržavanje vladavine zakona poveže s raspodjelom sredstava iz europskih fondova. Pa ipak, ona se nikad nije dosljedno držala te kontroverzne teme, jer to nailazi na žestoko protivljenje Mađarske i drugih država. A malo je vjerojatno da će se i sada prihvatiti ove teme, kada je ionako komplicirano postizanje jedinstva oko proračuna EU-a i fondova za obnovu nakon korone.

Glavna tema Angele Merkel su vrijednosti političkog i financijskog zajedništva. „Solidarnost nije samo humana gesta, već održiva investicija. Ona nije samo politički nužna, već će se i isplatiti.“ Kod tih kancelarkinih riječi se vidi da će ona u idućim pregovaračkim noćima formalno apelirati na svoje kolege. „Svaki kompromis će vam koristiti i na nacionalnoj razini.” Njezina mantra je da bi jedinstvo oko milijardi za svladavanje korona-krize bilo u interesu svih zemalja-članica.

Nema vremena za gubljenje

Iza tih lijepih riječi krije se zapravo surova borba za novac. Angela Merkel se još jednom zauzela za njemačko-francuski prijedlog o formiranju fonda za obnovu u visini od 500 milijardi eura – Europska komisija i Europski parlament zahtijevaju čak 750 milijardi.

„Naš cilj je što brže postići dogovor”, još ovog ljeta, rekla je kancelarka. Ne smijemo gubiti vrijeme, jer će to u suprotnom pogoditi najslabije. A to iziskuje veliku spremnost na kompromis svih strana. Kancelarka je istovremeno upozorila da ne bi smjele biti opterećene samo ekonomski jake zemlje; mora se razmisliti o tome koliko bi zemlje mogle pružiti u političkom i društvenom smislu.

Ali, spor oko Fonda za obnovu i sljedećeg proračuna EU-a odigrava se u pozadini „globalnih previranja” i protjerivanja, kriznih područja na europskim granicama i oslabljenog transatlantskog saveza. Merkel je Kinu spomenula prilično lapidarno. Ona govori o strateškim vezama, bliskim trgovinskim vezama i otvorenom dijalogu, a ni riječi nije rekla o Hongkongu ili kršenju ljudskih prava Ujgura.

Kancelarka je dobila aplauz za svoje zapažanje kako korona-kriza postavlja granice „populizmu koji prikriva činjenice“. „U demokraciji su potrebni istina i transparentnost”, rekla je Merkel. Kao „obožavateljica klasične glazbe“, Merkel je na kraju još govorila o 250. rođendanu Beethovena, europskoj himni i ideji bratstva i sloge.

Ovo nije bio najbolji govor Angele Merkel, ali njezino predsjedanje će se ionako mjeriti onim što bude postigla na kraju.

Prilično puno Nijemaca…

Predsjednica Europske komisije, još jedna Njemica Ursula von der Leyen, pokušala je odmaknuti se od kancelarke. Ona je govorila o velikom očekivanju od njemačkog predsjedanja, ali i o tome da bi se moralo učiti na greškama iz financijske krize. To je za mnoge Europljane bila noćna mora: nezaposlenost, pad javnih investicija, uništenje državnih programa…

„Tako ne mora biti”, rekla je von der Leyen, jasno odbacujući jučerašnju politiku štednje i zalažući se za snažan program obnove.

Nakon nje je govorio Manfred Weber, šef Zastupničkoga kluba kršćanskih demokrata u Europskom parlamentu. On je podsjetio Angelu Merkel na njezinu povijesnu odgovornost i usporedio je s osnivačima Europske zajednice poput Roberta Schumana i Konrada Adenauera. Sa svakom njegovom rečenicom izgledalo je da je teret na njezinim leđima veći.

Lijepe riječi za nju našla je i predsjednica Zelenih Ska Keller koja je pozdravila obećanja Angele Merkel za suzbijanje klimatskih promjena, a koja je zapravo na taj način samo još više podigla letvicu.

Onda je kritika zdesna stigla opet od jednog Nijemca, šefa Alternative za Njemačku Jörga Meuthena u njegovoj funkciji europskog zastupnika. Uobičajeno žestoka kritika Ljevice dolazi od Martina Schirdewana. I on je Nijemac.

Hoće li se ovolika nazočnost Nijemaca shvatiti kao prijetnja? Kada se radi o predsjedanju, ipak će prevagnuti vrlo visoka očekivanja od iskustva i političke sposobnosti Angele Merkel – osim kod desničarskih populista. U trenutnoj dubokoj krizi mnogima izgleda bolje da je za kormilom jaka zemlja koja će voditi EU idućih šest mjeseci. Greške i neuspjesi pod ovakvim okolnostima nisu predviđeni. Svi sada očekuju od Angele Merkel – SVE.

Barbara Wesel
Deutshe Welle

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari