Pratite nas

BiH

FTV nastavlja obmanjivati javnost – Komšićevi stavovi im dokaz podjela među Hrvatima

Objavljeno

na

Federalna televizija objavila je u sinoćnjem Dnevniku prilog u kojim je, po tko zna koji put, obmanula javnost, tvrdeći kako predstavnici hrvatskog naroda imaju suprostavljene stavove o Mišljenju Europske komisije o uvjetima koje BiH treba ispuniti kako bi zemlja dobila status kandidata za članstvo u Uniji, piše Hrvatski Medijski Servis.

-Bh. političari imali su različite vizije, ali stavovi ostaju suprotni, pa i među predstavnicima istog – hrvatskog naroda. Potvrdili su to i pogledi na mišljenje Europske komisije. Tako član Predsjedništva BiH Željko Komšić, izabran kao predstavnik Hrvata, izvještaj ocjenjuje kao poraz svih onih koji se zalažu za izbor etnički legitimnih predstavnika, navedeno je u prilogu FTV-a.

Novinarka Adna Madžarević tako Željka Komšića naziva predstavnikom Hrvata, čije je, eto, mišljenje suprotno mišljenjima drugih predstavnika Hrvata; lidera HDZ BiH i HNS-a Dragana Čovića i HDZ 1990 Ilije Cvitanovića, čije izjave se u prilogu, također, citiraju, iako i vrapci na grani znaju da Komšić nije predstavnik Hrvata, jer ga oni nisu izabrali, već Bošnjaka, zahvaljujući čijim glasovima sjedi u Predsjedništvu BiH.

FTV pritom izvlači iz konteksta Mišljenja EK dvije rečenice da bi dala za pravo Komšiću, potvrđujući se kao propagandističko oruđe hegemonističko-unitarističke politike, koja želi dekonstituirati Hrvate, a ne javni rtv servis, koji bi, prema zakonu, trebao objektivno informirati javnost i biti u funkciji svih građana i sva tri naroda.

Na kraju priloga je, ipak, objavljena i izjava dopisnika Hine Ranka Mavraka koji kaže ono što jeste istina: Lijepo piše u mišljenju EK-a što treba uraditi: treba provesti presude Europskog suda za ljudska prava i treba provesti presude Ustavnog suda BiH. To su kompaktibilni procesi, kaže precizno i točno Mavrak./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

ISIL-ovac odgovoran za napad auto-bombom 1997. godine u Mostaru vraća se u BiH?

Objavljeno

na

Objavio

Stručnjak za sigurnost Dževad Galijašević izjavio je da se u skupini džihadista koji bi trebali biti vraćeni u BiH nalazi i trenutno najmisterioznija ličnost Islamske države Emir Markota, koji važi za jednog od zapovjednika Islamske države.

– Tko je Emir Markota? Ovo pitanje trenutno postavljaju vodeće zapadne obavještajne službe, a odgovara nema ni u Siriji, ali ni u BiH. Markota važi za jednog od zapovjednika Islamske države, ali i organizatora brojnih terorističkih akcija u BiH i Europi – rekao je Galijašević za portal Vesti, prenosi Srna. On je dodao da je jedino izvjesno da je riječ o teroristu koji je koristio više imena, a trenutno posjeduje putovnicu BiH.

Prema riječima Galijaševića, u obavještajnim krugovima sve se glasnije priča da je riječ o pokušaju Obavještajne agencije BiH i turske službe MIT da “iza leđa Amerikanaca” izvuku ovog teroristu iz Sirije.

– Ono što je nesporno jeste da je u više navrata u Siriji lažirao svoju smrt, čime je zapravo kupovao vrijeme za jačanje svojih pozicija u vrhu zapovjednog lanca Islamske države – kaže Galijašević. On je dodao da su ga nedavno kontaktirale i njemačke obavještajne strukture s pitanjem je li riječ o Admedu Zuhairu Handalu, teroristu iz Mostara.

– I oni su u čudu zato što je Markoti to bilo drugo ime, a pritom je trebao biti u zatvoru u Guantanamu, a nije. Kako? – upitao je Galijašević. On podsjeća da je upravo Markota 1997. godine u Mostaru aktivirao auto-bombu kada je ozlijeđeno 29 ljudi, te uništeno 120 stanova i isto toliko automobila.

Napad se odigrao 18. rujna 1997. godine u 23.40 sati u Splitskoj ulici u zapadnom Mostaru. Na mjestu eksplozije ostao je krater širok 240 i dubok 85 centimetara. Međutim, glavnoosumnjičeni za taj napad tada se zvao Ahmed Zuhair Handal i imao je sudansko državljanstvo.

– Činjenica je da mu je BiH kasnije dala putovnicu, a to još jednom otvara priču tko je sve sudjelovao u fabriciranju novih dokumenata za teroriste – kaže Galijašević i upozorava da će u BiH biti prebačeno oko 260 terorista, a da su prva devetorica pripadala skupini Nusreta Imamovića.

– Imamović je jedan od vehabijskih vođa koji posljednjih pet godina ratuje za Islamsku državu – dodao je Galijašević. Vesti navode da je ministar unutarnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač rekao da ovo ministarstvo raspolaže imenima devetorice islamista, od kojih svaki ima bogato ratno iskustvo stečeno tijekom višegodišnjeg ratovanja za Islamsku državu.

– U ovom trenutku operiramo s devet imena koja svakako predstavljaju opasnost za BiH. Oni moraju biti uhićeni i stavljeni pod kontrolu kako bi se procesuirali za sve što su radili na ratištima u Siriji ili Iraku – naglašava Lukač.

Vesti navode da je u toj skupini i Armin Čurt koji je kao srednjoškolac otišao ratovati za Islamsku državu, a prema dosadašnjim podacima, već nekoliko puta je uspješno inscenirao svoju smrt. Drugi džihadist je Јasmin Keserović, koji je prije nekoliko godina u otvorenom pozivu “muslimanima na Balkanu i Europi” pozvao na ubijanje kršćana i trovanje izvora vode po Europi.

U toj skupini su još i Senad Kasupović, Emir Ališić, Miralem Berbić, Hamza Labidi, Muharem Dunić, Armin Dželko i najtajanstveniji putnik – Emir Markota. Devetočlana skupina terorista će, prema planu sigurnosnih službi BiH, već po slijetanju u sarajevsku zračnu luku biti predana u nadležnost Tužiteljstvu BiH, a to znači da će im biti određen pritvor zbog sudjelovanja u stranim vojnim formacijama.

Prema najavama, u toj skupini će stići i sedam žena i petnaestoro djece. Svi oni će odmah biti prebačeni u Azilantski centar u Delijašu kod Trnova. Tamo će biti podvrgnuti sigurnosnim, ali i medicinskim pregledima, poslije čega će biti odlučeno hoće li biti pušteni ili ne, prenosi dnevnik.ba

 

Iz Sirije i Iraka u BiH se vratilo devet opasnih terorista ISIL-a

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Biskup Komarica: Ne smijemo dopustiti realizaciju završnoga čina fatalnog etničkog čišćenja

Objavljeno

na

Objavio

Na kraju svoga zasjedanja, 10. prosinca, Komisija Iustitia et pax Biskupske konferencije BiH, uputilla je javnosti svoju izjavu u kojoj se dotiče aktualnih društveno-političkih izazova s kojima se ova zemlja suočava.  Nedjelja.ba Izjavu prenosi u cijelosti: 

“Održavajući u sjedištu Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine u Sarajevu svoju redovitu sjednicu, 10. prosinca 2019., kada se u svijetu obilježava Međunarodni dan ljudskih prava, Komisija Iustitia et pax (Pravda i mir) BK BiH smatra svojom obvezom iz aktualne perspektive življenja u Bosni i Hercegovini, upozoriti na neke od osobito aktualnih kršenja ljudskih prava – osobnih i kolektivnih – u našoj zemlji.

Ozbiljno i odgovorno rješavati aktualnu migrantsku krizu

Aktualna migrantska kriza, u sve većim i težim oblicima pogađa, Bosnu i Hercegovinu te osobito sada u nadolazećem zimskom razdoblju predstavlja ispit čovjekoljublja, ali i političke (ne)uređenosti ove zemlje. Stoga, Komisija poziva sve političke i državne strukture, uključujući i najodgovornije strukture oba entiteta, da zajedničkim snagama ozbiljnije i odgovornije pristupe humanom rješavanju ove vrlo ozbiljne problematike koja se odnosi na mnoge tisuće aktualnih migranata iz azijskih i afričkih zemalja prispjelih u našu zemlju.

Komisija podsjeća na riječi apela članova Biskupske konferencije BiH od 5. studenog 2019. i ponovno potiče domaće dužnosnike da, zajedno sa svjetskim moćnicima, traže rješenje ovoga sve aktualnijeg i dramatičnijeg međunarodnog problema prvenstveno u njegovim uzrocima, to jest u zemljama njegova nastanka odakle dolaze migranti.

Komisija sa zadovoljstvom konstatira napore karitativnih organizacija Katoličke Crkve i drugih humanitarnih organizacija u zemlji oko pružanja konkretne pomoći u njihovim dosadašnjim privremenim mjestima boravka. Potiču ih da to nastave i ubuduće, a očekuje od mjerodavnih da im to omoguće.

Protiv ozakonjenja otimačine

Komisija sa zabrinutošću konstatira da se Zakon o premjeru i katastru Republike Srpske (Sl. glasnik RS, br. 6/12; 110/16; 22/18 i odluka US 62/18) u praksi pokazuje kao perfidan. Tim se Zakonom uvodi novi sistem evidentiranja nekretnina i prava na nekretnine, ali se ujedno omogućuje „pravo“ na otuđenje imovine zakonitim vlasnicima.

To iskustvo, uz poznavanje brojnih pojedinačnih slučajeva, Katolička Crkva ima i kroz najnoviji primjer Banjolučke biskupije, kojoj je u Katastarskoj općini Mahovljani (općina Laktaši) nedavno uzurpirano zemljište te uknjiženo na entitet Republika Srpska.

Cjelokupan proces koji ovo omogućuje odvija se na način da Komisija, koju ustanovljuje Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a, u katastarskoj općini, u kojoj kani osnovati katastar nepokretnosti, nakon prikupljanja dokumentacije, objavljuje javni oglas 30 dana prije početka izlaganja podataka.

Osobama kojih se to tiče i koje se ne jave na ovaj oglas, a čije je prebivalište odnosno boravište „nepoznato“ – jer su najčešće žrtve ratnog etničkog čišćenja – kao i onima koji budu pozvani radi sudjelovanja u postupku izlaganja podataka, a ne odazovu se niti opravdaju svoj izostanak, Komisija postavlja privremenog zastupnika.

U aktualnoj situaciji i kako pokazuju iskustva brojnih fizičkih i pravnih osoba, taj posao se ne radi dovoljno transparentno i stručno, jer stranke kojih se to tiče uglavnom ne budu obaviještene o ovim postupcima. Rezultat takvog postupanja je da dotični vlasnici gube svoju imovinu. Tako se zapravo daje legitimitet bezakonju i samovolji aktualnoj entitetskoj vlasti. Ujedno se krši jedno od osnovnih ljudskih prava – pravo na privatno vlasništvo. S obzirom na bolna sjećanja tijekom ratnih stradanja i protjerivanja stotina tisuća građana BiH, Komisija izražava utemeljenu bojazan da bi nastavak dosadašnjeg načina provedbe spomenutog entitetskog Zakona mogao biti završni čin – za budućnost naše zemlje – fatalnog „etničkog čišćenja“ i definitivnog iskorjenjivanja mnogih stanovnika Bosne i Hercegovine.

Ovaj Zakon je nepravedan te protivan i Ustavu BiH i Europskoj konvenciji o ljudskim pravima jer se imovina države BiH nastoji utvrđivanjem faktičkog stanja upisati na entitet Republika Srpska prije nego se donese zakon o državnoj imovini na razini cijele BiH. Njime su najviše pogođeni brojni građani BiH koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove, svoju imovinu i svoju domovinu.

Žalosna je činjenica da ovakav način otuđenja privatne imovine do sada prolazi „ispod radara“ gotovo svih relevantnih političkih i društvenih institucija u BiH kao i bez odlučne i učinkovite reakcije međunarodnih predstavnika u našoj zemlji.

Komisije Iustitia et pax BK BiH, u ime vlastite vjerodostojnosti i u ime obrane i promoviranja svih temeljnih ljudskih prava, poziva sve domaće i međunarodne političke strukture i institucije u našoj zemlji da se počnu zauzetije zanimati za postojanje navedenoga entitetskog Zakona te porade na ispravljanju dosadašnjih nepravdi i sprječavanju novih.

Potpora inicijativi Klubu Hrvata u Vijeću naroda RS-a

Komisija sa zadovoljstvom prima na znanje odluku Kluba Hrvata u Vijeću naroda RS-a od 4. prosinca 2019. o pokretanju postupka zaštite vitalnog interesa na Zakon o uzurpacijama i dobrovoljačkim kompetencijama, koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na svojoj redovitoj sjednici, 28. studenog 2019. Riječ je o Zakonu kojim se uređuje pravo na posjed i korištenje zemljišta dodijeljenoga srpskim i crnogorskim dobrovoljcima iz balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata, kao i na zemljište koje su vlasti iz prve i druge Jugoslavije oduzimale privatnim osobama i Katoličkoj Crkvi u ovoj zemlji. Provedbom ovoga Zakona bila bi trajno oteta imovine koju su otuđile državne vlasti između dva Svjetska rata pa sve do 1955. godine. Komisija se slaže sa „Obrazloženjem“ Kluba Hrvata da je dotični Zakon „protivan temeljnim pravnim načelima i normama i tekovinama međunarodnog i domaćeg prava“. Slaže se sa zahtjevom Kluba Hrvata da je potrebno što prije donijeti „Zakon kojim će se urediti pravo vlasnika zemljišta na način da im se omogući naturalna restitucija ili adekvatno novčano obeštećenje“.

„Mir je djelo pravde“

Komisija Iustitia et pax BK BiH podsjeća na nadvremenske svetopisamske riječi: „Mir će biti djelo pravde“ (usp. Iz 32,17). U tom duhu potiče sve dobronamjerne stanovnike i prijatelje ove napaćene zemlje da se odlučnije zalažu za obranu i promicanje temeljnih ljudskih prava – pojedinačnih i kolektivnih svih stanovnika BiH – i tako više i učinkovitije doprinose izgradnji pravne države na koju oni imaju neupitno pravo, navodi se u Izjavi koju potpisuje mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki, predsjednik Komisije.  (nedjelja.ba)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari