Pratite nas

Gospodarstvo

Gari Cappelli: Očekujemo povećanje prometa do 7 posto, kao i investicije od gotovo milijardu eura

Objavljeno

na

Hrvatski turizam ne ide u smjeru masovnosti, već integralnog razvoja, održivosti i kvalitete, koja je i razlogom sve veće turističke potražnje za Hrvatskom, koja će i ove godine imati uspješnu turističku godinu, istaknuo je u razgovoru za Hinu ministar turizma Gari Cappelli.

“Ove godine očekujemo povećanje turističkog prometa do 7 posto u odnosu na 2017., kao i porast investicija u turizmu na gotovo milijardu eura, što će se zasigurno odraziti i na dodatno povećanje kvalitete ponude, u čemu svake godine napredujemo, pogotovo u porastu hotelskih kapaciteta visoke kategorije”, istaknuo je ministar.

Dodao je da je Hrvatska sve zanimljivija i investitorima, pa se i ove godine, slično kao i lani, očekuje otvaranje oko 40 novih i novoobnovljenih hotela.

Naglašava i da turizam ima veliki utjecaj na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, o čemu, kako kaže, svjedoči i najnovije izvješće agencije Standard and Poor’s, koja je podigla kreditni rejting zemlje, kao i lanjska objava The Financial Timesa u kojoj je Hrvatsku rangirao na 7. mjesto država poželjnih za investiranje u turizam.

Osvrnuvši se na rezervacije/buking za ovu godinu, ocjenjuje da je raniji buking te vrlo visoka rana popunjenost kapaciteta još jedan dokaz koliko je Hrvatska poželjna destinacija te da sve što čine Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica (HTZ) i cijeli i privatni i javni turistički sektor za bolje pozicioniranje turizma ima efekata.

“Sve bolje se pozicioniramo u svijetu, pa i na dalekim tržištima, otkuda nam dolazi sve veći broj turista i gdje već jačamo promotivne aktivnosti, pogotovo u Japanu, Kini, Koreji, UAE i drugima. Ta tržišta nude i najveći prostor za rast turističkog prometa, pa stoga ove godine planiramo otvoriti predstavništva HTZ-a u Šangaju, Seoulu i Los Angelesu, a moguće i konzulat u Abu Dhabiju, kao prvi korak pred predstavništvo”, najavljuje ministar.

Cjelogodišnji turizam na načelima održivosti

Mogućnosti za poraste u turizmu i razvoj cjelogodišnjeg turizma vidi i u ovogodišnjem širenju mreže aviolinija prema Hrvatskoj iz svijeta, zahvaljujući čemu turistički promet raste i u predsezoni, a zračne luke već u prvim mjesecima bilježe porast prometa od oko 20 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

“Pratimo trendove i nastojimo uhvatiti korak, a neskromno priznajem kako neke i predvodimo, primjerice, naš sustav eVisitor globalno je prepoznat kao tehnološka inovacija u funkciji učinkovitijeg praćenja turističkih kretanja, za što nas je nagradila i Svjetska turistička organizacija-UNWTO”, kaže Cappelli.

Ide se, dodaje, i korak dalje, jer će u sklopu digitalizacije biti moguća i, primjerice, e-usluga izdavanja rješenja o kategorizaciji ugostiteljskih i turističkih objekata i izdavanje rješenja pružateljima usluga u turizmu.

Na pitanje očekuje li ove godine, s obzirom na odlične najave sa svjetskih tržišta, turističku ‘prekobrojnost’ ili u svijetu problem poznat pod nazivom ‘overtourism’, ministar kaže da “tu ne govorimo o prekobrojnosti, već o cjelogodišnjem turizmu kojeg razvijamo na načelima održivosti kako bismo i budućim naraštajima ostavili zemlju mnogobrojnih komparativnih prednosti, prirodnih i antropogenih”.

“Vodimo računa o planskom i razvoju selektivnih oblika turizma temeljenom na potpunom upravljanju kvalitetom i destinacijskom menadžmentu koji uključuje sve dionike važne za procese u turizmu. Ne zaboravimo da je u tome i razvoj specijalnih oblika turizma poput eno-gastro, ciklo, zdravstvenog i posebno nautičkog koji imaju mjesta za razvoj, ali i privlačenje novih ciljnih skupina. Financijski, ali i logistički potičemo poduzetnike u turizmu da inoviraju svoju ponudu stvaranjem dodatnih sadržaja koji privlače goste tijekom cijele godine”, naglašava ministar turizma.

Kao uspješne primjere smanjenja sezonalnosti navodi gradove Split i Zagreb, koje su uz još neke druge destinacije pokazale da se u kratkom vremenu mogu napraviti veliki pomaci i stvoriti ponuda koja je dostupna tijekom cijele godine, što je bila i vodilja novog promotivnog spota, koji je među najbolja četiri u svijetu izabran za dobivanje svojevrsnog turističkog Oscara “Travel Video Awards”.

Taj je video do sada imao više do 10 milijuna pregleda, kao i humanitarnu notu, jer je u sklopu projekta donirano pola milijuna kuna djeci s posebnim potrebama.

Zakonske izmjene za razvoj i veću profesionalizaciju

Prvi put nakon deset godina Ministarstvo turizma u suradnji sa strukom i sektorom pristupa dubinskoj izmjeni ključna tri zakona – o turističkim zajednicama, boravišnoj pristojbi i članarini, s osnovnim ciljem razvoja turizma, profesionalizacije sustava i davanja veće važnosti i autonomije jedinicama lokalne samouprave.

Za zakonske promjene Cappelli kaže da nisu kozmetičke, već u interesu što efikasnijeg pravnog okvira za sve na koje se odnose te poziva sve sa konstruktivnim komentarima i prijedlozima da se uključe u javno savjetovanje oko zakonskih izmjena, pri čemu gledaju i europsku razinu.

“Upravo smo mi inicirali osnivanje Fonda za turizam pri EU uz podršku premijera Andreja Plenkovića, jer iako možda zvuči nevjerojatno, turizam nema svoje radno tijelo u okviru Europske komisije, za razliku od 20-ak drugih sektora, pa tako nije ni direktno financiran”, kaže Cappelli.

Fondom bi se osigurala sredstva za turističku infrastrukturu, poticanje malog i srednjeg poduzetništvo u turizmu, edukaciju i drugo.

“Za to smo već smo dobili potporu brojnih članica EU-a te očekujemo da će Deklaraciju o tome potpisati velik broj država članica, a poticaj nam je došao i s nedavnom preporukom Europskog parlamenta za osnivanje financijske linije za turizam u idućem višegodišnjem financijskom okviru”, naglašava ministar.

Od oko 4000 radnih dozvola za strance iskorišteno oko tisuću

Na pitanje o nedostatku radne snage za turizam, ministar kaže da to nije problem samo Hrvatske, nego svih zemalja EU-a, ali i da ulažu sve napore da do tog nedostatka ne dođe.

“Dobro smo pripremljeni, poduprijeli smo razvoj kadrova s brojnim potporama, a i omogućili kvote za strance. Od više od oko četiri tisuće radnih dozvola za rad u turizmu, za sada ih je iskorišteno tek preko tisuću. Naša Vlada najviše promišlja i shvaća važnost turizma, stoga je u dogovoru s ministarstvom financija donesen paket olakšica, među kojima i za poslodavce u turizmu kako bi cijeli sektor prodisao. Neki su već reagirali pozitivno te sredstva nastala poreznim rasterećenjem usmjerila na povećanje plaća, a u nedavnom razgovoru s hotelijerima dobio sam i informaciju kako je situacija s radnom snagom ove godine puno stabilnija”, otkriva Cappelli.

Povodom početka glavnog dijela turističke godine zahvaljuje se i svim turističkim djelatnicima, ali i drugima, od policajaca, vatrogasaca i timova medicinske pomoći do službi spašavanja, građana i gospodarstvenika povezanih s turizmom, javnog i privatnog sektora, na marljivom radu i doprinosu uspjehu hrvatskog turizma.

“Za sve nas i ova je godina izazovna, ali siguran sam da će biti i turistički uspješna, jer je potražnja iznova u porastu, ali i potvrditi da je Hrvatska jedan od svjetskih turističkih lidera”, zaključuje ministar.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Elektroprivreda HZHB – Na redovitoj skupštini usvojeno Godišnje izvješće o poslovanju Društva za 2017. godinu

Objavljeno

na

Objavio

Elektroprivreda HZHB
foto: kamenjar.com

U sjedištu Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg ­Bosne d.d. Mostar, danas je održana 33. skupština Javnoga poduzeća Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar na kojoj je predsjedavala Jasmina Pašić, punomoćnica Vlade Federacije BiH u ime državnoga kapitala BiH.

Na toj redovitoj skupštini usvojeno je Godišnje izvješće o poslovanju Društva za 2017. godinu, koje uključuje Izvješće o poslovanju za I.-XII. mj. 2017. godine i Izvješće neovisnoga revizora za godinu 2017. godine, te izvješća o radu Nadzornoga odbora Društva i Odbora za reviziju Društva za 2017. godinu, priopćeno je iz Elektroprivrede HZHB.

Sva su izvješća jednoglasno usvojena nakon što je izvršni direktor za ekonomske poslove Anto Tutiš dao detaljna obrazloženja za Izvješće o poslovanju za I-XII. mjeseci 2017. istaknuvši: Društvo je uspješno poslovalo u 2017. godini, ostvarivši dobit u iznosu od 237.441,00 KM. Proizvedeno je 1.287 GWh, što je manje od planiranoga za 18,26 %. Dakle, i pored prošlogodišnjih nepovoljnih vremenskih uvjeta i slabije hidrologije, Društvo je pozitivno poslovalo.

Na tržištu električne energije nabavljeno je 762 GWh, što je u odnosu na planirano više za 258 %, dok je prodaja električne energije na tržištu u 2017. godini bila 429 GWh, odnosno 9 % više od plana, prodaja susjednim elektroprivredama iznosila je 167,48 GWh električne energije. Gubici električne energije na mreži distribucije iznosili su 10,42 % od preuzete električne energije.

Ukupan stupanj naplate ostvaren je u iznosu od 97 %, odnosno 101,42 % za kupce na distribucijskoj mreži, 113,98 % za kupce na 110/220 kV i 86 % ostala prodaja na tržištu. Na dan 31. prosinca 2017. godine u Društvu je bilo zaposleno 2.142 radnika, što je sukladno Poslovnom planu. Na Skupštini je istaknuto da je pozitivno mišljenje neovisnoga revizora, a financijska je uspješnost i novčani tokovi EPHZHB-a za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.

Predsjednik Nadzornoga odbora Društva Božo Perić dao je detaljno obrazloženje Izvješća o radu Nadzornoga odbora Društva za 2017. godinu, dok je Izvješće o radu Odbora za reviziju Društva za 2017. godinu nazočnima detaljno obrazložio predsjednik Odbora za reviziju Društva Vedran Smiljanić. Dobit u iznosu od 237.441,00 KM ostvarena u 2017. godini, usmjerava se na pokrivanje gubitka iz ranijih godina, zaključeno je na Skupštini. (Večernji List)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Hoće li Hrvatska uvoziti radnu snagu iz ‘trećih zemalja’!?

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski turizam, ali i druge grane, sve više ovisi o uvoznoj radnoj snazi zbog čega je hrvatska Vlada prošlog tjedna gotovo udvostručila raniju kvotu uvoza od 4660 radnika, no problem se neće moći riješiti bez kompleksnih mjera koje će regulirati dugoročnu useljeničku politiku, smatraju stručnjaci.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) procjenjuju kako će tijekom ove turističke sezone za rad u sektoru turizma trebati od 15 do 20 tisuća radnika. Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u prva četiri mjeseca 2018., najviše su traženi radnici u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te djelatnosti trgovine, piše Hina.

Traženo je 16.373 radnika, uglavnom konobara, prodavača, sobarica, čistačica, kuhara, kuhinjskih radnica, pomoćnih kuhara, pomoćnih konobara, recepcionara i turističkih animatora, priopćili su iz HGK-a.

Napominjući da ukupne ovogodišnje kvote za zapošljavanje stranih radnika za sve djelatnosti iznose 35.500 dozvola, sociologinja s Instituta za migracije i narodnosti Snježana Gregurović ocjenjuje da to nije dugoročno rješenje.

– S obzirom na to da se Hrvatska suočava s demografskim i gospodarskim trendovima, trebalo bi hitno pristupiti izradi useljeničke politike. Njome bi se donijele mjere za poticanje useljavanja u Hrvatsku kako bi se ublažile posljedice dugotrajnog iseljavanja radno sposobnog stanovništva i onog u fertilnoj dobi te nadomjestili manjkovi radne snage na tržištu rada – kaže Gregurović. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu smatra da je Hrvatska dugo iskorištavala bazen radne snage u BiH.

– Čini se da smo tu pri kraju, možda i u Srbiji jer je u Europi velika potražnja za radnom snagom pa su radnici iz zemalja bivše Jugoslavije okrenuti europskom tržištu – kazao je. Nestić ponavlja da je povećanje plaća kratkoročno rješenje, a dugoročno RH treba definirati svoju imigracijsku politiku, koja će se okrenuti trećim zemljama, u koje uračunava i zemlje izvan kruga kandidata za EU.

– Sklon sam povećati kvote uvoza radnika, bez obzira na to što sindikati kažu da imamo dovoljno nezaposlenih – da, ali ne onih koji su spremni raditi. Ako nema bližih država, možemo ponuditi veće plaće Bugarima – rekao je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori