Pratite nas

Gospodarstvo

Gari Cappelli: Očekujemo povećanje prometa do 7 posto, kao i investicije od gotovo milijardu eura

Objavljeno

na

Hrvatski turizam ne ide u smjeru masovnosti, već integralnog razvoja, održivosti i kvalitete, koja je i razlogom sve veće turističke potražnje za Hrvatskom, koja će i ove godine imati uspješnu turističku godinu, istaknuo je u razgovoru za Hinu ministar turizma Gari Cappelli.

“Ove godine očekujemo povećanje turističkog prometa do 7 posto u odnosu na 2017., kao i porast investicija u turizmu na gotovo milijardu eura, što će se zasigurno odraziti i na dodatno povećanje kvalitete ponude, u čemu svake godine napredujemo, pogotovo u porastu hotelskih kapaciteta visoke kategorije”, istaknuo je ministar.

Dodao je da je Hrvatska sve zanimljivija i investitorima, pa se i ove godine, slično kao i lani, očekuje otvaranje oko 40 novih i novoobnovljenih hotela.

Naglašava i da turizam ima veliki utjecaj na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, o čemu, kako kaže, svjedoči i najnovije izvješće agencije Standard and Poor’s, koja je podigla kreditni rejting zemlje, kao i lanjska objava The Financial Timesa u kojoj je Hrvatsku rangirao na 7. mjesto država poželjnih za investiranje u turizam.

Osvrnuvši se na rezervacije/buking za ovu godinu, ocjenjuje da je raniji buking te vrlo visoka rana popunjenost kapaciteta još jedan dokaz koliko je Hrvatska poželjna destinacija te da sve što čine Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica (HTZ) i cijeli i privatni i javni turistički sektor za bolje pozicioniranje turizma ima efekata.

“Sve bolje se pozicioniramo u svijetu, pa i na dalekim tržištima, otkuda nam dolazi sve veći broj turista i gdje već jačamo promotivne aktivnosti, pogotovo u Japanu, Kini, Koreji, UAE i drugima. Ta tržišta nude i najveći prostor za rast turističkog prometa, pa stoga ove godine planiramo otvoriti predstavništva HTZ-a u Šangaju, Seoulu i Los Angelesu, a moguće i konzulat u Abu Dhabiju, kao prvi korak pred predstavništvo”, najavljuje ministar.

Cjelogodišnji turizam na načelima održivosti

Mogućnosti za poraste u turizmu i razvoj cjelogodišnjeg turizma vidi i u ovogodišnjem širenju mreže aviolinija prema Hrvatskoj iz svijeta, zahvaljujući čemu turistički promet raste i u predsezoni, a zračne luke već u prvim mjesecima bilježe porast prometa od oko 20 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

“Pratimo trendove i nastojimo uhvatiti korak, a neskromno priznajem kako neke i predvodimo, primjerice, naš sustav eVisitor globalno je prepoznat kao tehnološka inovacija u funkciji učinkovitijeg praćenja turističkih kretanja, za što nas je nagradila i Svjetska turistička organizacija-UNWTO”, kaže Cappelli.

Ide se, dodaje, i korak dalje, jer će u sklopu digitalizacije biti moguća i, primjerice, e-usluga izdavanja rješenja o kategorizaciji ugostiteljskih i turističkih objekata i izdavanje rješenja pružateljima usluga u turizmu.

Na pitanje očekuje li ove godine, s obzirom na odlične najave sa svjetskih tržišta, turističku ‘prekobrojnost’ ili u svijetu problem poznat pod nazivom ‘overtourism’, ministar kaže da “tu ne govorimo o prekobrojnosti, već o cjelogodišnjem turizmu kojeg razvijamo na načelima održivosti kako bismo i budućim naraštajima ostavili zemlju mnogobrojnih komparativnih prednosti, prirodnih i antropogenih”.

“Vodimo računa o planskom i razvoju selektivnih oblika turizma temeljenom na potpunom upravljanju kvalitetom i destinacijskom menadžmentu koji uključuje sve dionike važne za procese u turizmu. Ne zaboravimo da je u tome i razvoj specijalnih oblika turizma poput eno-gastro, ciklo, zdravstvenog i posebno nautičkog koji imaju mjesta za razvoj, ali i privlačenje novih ciljnih skupina. Financijski, ali i logistički potičemo poduzetnike u turizmu da inoviraju svoju ponudu stvaranjem dodatnih sadržaja koji privlače goste tijekom cijele godine”, naglašava ministar turizma.

Kao uspješne primjere smanjenja sezonalnosti navodi gradove Split i Zagreb, koje su uz još neke druge destinacije pokazale da se u kratkom vremenu mogu napraviti veliki pomaci i stvoriti ponuda koja je dostupna tijekom cijele godine, što je bila i vodilja novog promotivnog spota, koji je među najbolja četiri u svijetu izabran za dobivanje svojevrsnog turističkog Oscara “Travel Video Awards”.

Taj je video do sada imao više do 10 milijuna pregleda, kao i humanitarnu notu, jer je u sklopu projekta donirano pola milijuna kuna djeci s posebnim potrebama.

Zakonske izmjene za razvoj i veću profesionalizaciju

Prvi put nakon deset godina Ministarstvo turizma u suradnji sa strukom i sektorom pristupa dubinskoj izmjeni ključna tri zakona – o turističkim zajednicama, boravišnoj pristojbi i članarini, s osnovnim ciljem razvoja turizma, profesionalizacije sustava i davanja veće važnosti i autonomije jedinicama lokalne samouprave.

Za zakonske promjene Cappelli kaže da nisu kozmetičke, već u interesu što efikasnijeg pravnog okvira za sve na koje se odnose te poziva sve sa konstruktivnim komentarima i prijedlozima da se uključe u javno savjetovanje oko zakonskih izmjena, pri čemu gledaju i europsku razinu.

“Upravo smo mi inicirali osnivanje Fonda za turizam pri EU uz podršku premijera Andreja Plenkovića, jer iako možda zvuči nevjerojatno, turizam nema svoje radno tijelo u okviru Europske komisije, za razliku od 20-ak drugih sektora, pa tako nije ni direktno financiran”, kaže Cappelli.

Fondom bi se osigurala sredstva za turističku infrastrukturu, poticanje malog i srednjeg poduzetništvo u turizmu, edukaciju i drugo.

“Za to smo već smo dobili potporu brojnih članica EU-a te očekujemo da će Deklaraciju o tome potpisati velik broj država članica, a poticaj nam je došao i s nedavnom preporukom Europskog parlamenta za osnivanje financijske linije za turizam u idućem višegodišnjem financijskom okviru”, naglašava ministar.

Od oko 4000 radnih dozvola za strance iskorišteno oko tisuću

Na pitanje o nedostatku radne snage za turizam, ministar kaže da to nije problem samo Hrvatske, nego svih zemalja EU-a, ali i da ulažu sve napore da do tog nedostatka ne dođe.

“Dobro smo pripremljeni, poduprijeli smo razvoj kadrova s brojnim potporama, a i omogućili kvote za strance. Od više od oko četiri tisuće radnih dozvola za rad u turizmu, za sada ih je iskorišteno tek preko tisuću. Naša Vlada najviše promišlja i shvaća važnost turizma, stoga je u dogovoru s ministarstvom financija donesen paket olakšica, među kojima i za poslodavce u turizmu kako bi cijeli sektor prodisao. Neki su već reagirali pozitivno te sredstva nastala poreznim rasterećenjem usmjerila na povećanje plaća, a u nedavnom razgovoru s hotelijerima dobio sam i informaciju kako je situacija s radnom snagom ove godine puno stabilnija”, otkriva Cappelli.

Povodom početka glavnog dijela turističke godine zahvaljuje se i svim turističkim djelatnicima, ali i drugima, od policajaca, vatrogasaca i timova medicinske pomoći do službi spašavanja, građana i gospodarstvenika povezanih s turizmom, javnog i privatnog sektora, na marljivom radu i doprinosu uspjehu hrvatskog turizma.

“Za sve nas i ova je godina izazovna, ali siguran sam da će biti i turistički uspješna, jer je potražnja iznova u porastu, ali i potvrditi da je Hrvatska jedan od svjetskih turističkih lidera”, zaključuje ministar.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Sabor: Novi ovršni zakon donosi velike promjene

Objavljeno

na

Objavio

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković istaknuo je u četvrtak u Saboru da novi ovršni zakon uvodi niz novima kako bi se olakšala situacija dužnika, vraća ovrhe na sudove, smanjuje troškove postupka, uvodi niz socijalnih elemenata, no oporba smatra da se time neće poboljšati težak položaj ovršenika.

“Ovim prijedlogom poboljšali smo sustav, socijalno smo osjetljivi i vodimo računa da se ne zatrpaju sudovi”, rekao je Bošnjaković u Saboru predstavljujući zastupnicima novi cjeloviti ovršni zakon.

Zakonom se ovrha vraća ponovno u nadležnost suda slijedom presude suda EU-a. No u sustavu i dalje ostaju javni bilježnici i Fina kao pomagači suda da se povratom tih predmeta ne prouzroče novi zastoji na sudovima i poveća broj neriješenih predmeta, kazao je.

Bošnjaković je naglasio da je prije desetak godina bilo milijun i pol neriješenih predmeta na sudovima a danas ih je oko 350 tisuća, te bi se vraćanjem 400, 500 ili 600 tisuća ovršnih predmeta isključivo na sud ugrozio sustav i doveli do novog broja i povećanja broja neriješenih predmeta.

Veliki iskorak novog zakona, dodao je, također je digitalizacija što će dovesti do ubrzavanja i lakšeg postupanja.

Zakon nudi i smanjenje troškova odnosno izbacuju neke radnje koje su do sada naplaćivale. Tako se fiksiraju troškovi provedbe ovrhe na 300 kuna plus PDV za tražbine iznad pet tisuća kuna, odnosno 200 kuna plus PDV za tražbine manje od pet tisuća kuna.

Ovršni Zakon ima i niz socijalnih elemenata 

Zakon ima i cijeli niz socijalnih elemenata, primjerice predmetom ovrhe ne može biti jedina nekretnina gdje je iznos glavnice tražbine do 40 tisuća kuna, izuzete su od ovrha božićnice, dnevnice, uskrsnice, a deložacije se ne bi više provodili u zimskom periodu, izvijestio je ministar pravosuđa.

“Sustav ovrhe dolazi na scenu kada se tražbine ne ispunjavaju dobrovoljno. U uređenom društvu moramo svi paziti kada preuzimamo obveze, kada dižemo kredite, kada kupujemo stvari da to budemo sutra sposobni sve skupa i otplatiti, onda nitko sa ovrhom neće biti u problemu”, poručio je Bošnjaković.

Oporba ocjenjuje kako novim ovršnim zakonom neće profitirati ni vjerovnici ni dužnici, a drži da iz sustava treba izbaciti javne bilježnike.

“Javni bilježnici su svojevrsni tajkuni koji su profitirali i cijeli je koncept promašen”, kazao je Nikola Grmoja (Most) . “Spremni smo se smilovati psima i mačkama i lutalicima, a ljude tretiramo ispod svakog ljudskog dostojanstva”, ustvrdio je.

Ministar Bošnjaković ponavio je kako se iz sustava ne može izbaciti ni FINA-u ni javni bilježnici jer bi se tada sudovi pretrpali i ponovno bi s 350 tisuća neriješenih predmeta došli na veliki broj.

Peđa Grbina (SDP) kaže da je zakon loš i da su to rekli svi, stručna javnost, udruge dužnika, udruge koje okupljaju vjerovnike. Smatra kako neće zaštiti ni jedne ni druge samo stvoriti dodatne troškove i opteretiti rad pravosudnih institucija.

“Ovo je, nemam druge riječi i nemam drugog opisa, ni vrt ni mimo”, kazao je.

“Od plaće u iznosu od 4000 kuna, 1000 kuna su sredstva na kojima se može provoditi ovrha. Ako dug primjerice iznosi više od 200 tisuća kuna , po sadašnjim pravilima, taj dužnik nikada neće kroz ovrhu moći vratiti dug jer su zatezne kamate 13 000 kuna. Njemu se ovrhom skida 1000 kuna mjesečno i na kraju je godine dužan više nego prije”, naveo je primjer Grbin.

Klub SDP-a stoga predlaže model po kojem bi se od iznosa plaćanja duga 50 posto odnosilo na glavnicu, a 50 posto na troškove i kamatu, na što je ministar pravosuđa kazao da to razmotriti do drugog čitanja.

Marin Škibola (Klub zastupnika Nezavisne liste mladih) rekao je kako nisu potrebne samo “kozmetičke izmjene” već ozbiljan pristup kojim bi sustav funkcionirao kao nagodba, a dugovi naplatili bez dodatnih troškova, kamata, naknada .

“Dug je dug, platiti se mora, ali mora se i omogućiti da bude otplativ”,a ne da se građane u doživotnog dužnika”, dodao je. I on se založio za micanje javnih bilježnika iz ovršnog postupaka.

Goran Aleksić (SNAGA) ocijenio je da predloženi ovršni zakon nije dovoljan jer neće pomoći već već blokiranim dužnicima nego samo budućim ovršenicima.

Kažimir Varda ( Stranka rada i solidarnosti) naglasio je kako je osnovno da je dužnik preuzeo obvezu i da tu obvezu mora podmiriti, a da država može jedino napraviti ovo što radi ovim prijedlogom zakona, da pomogne dužniku, da mu sačuva dostojanstvo i da mu smanji trošak i da mu osigura kontradiktorni postupak.

Sunčana Glavak (HDZ) ističe Vlada kontinuirano čini napore kako bi olakšala položaj ovršenika, čemu svjedoči i podatak da je u odnosu na kolovoz prošle godine oko 24 tisuća manje blokiranih.

Božica Makar (HNS) upozorila je na potrebu kontrole Agencija za naplatu potraživanja koje, kako je kazala, često vrijeđaju, maltretiraju i omalovažavaju dužnike.

Na potrebnu regulacije rada Agencija ukazuje i Darinko Kosor (HSLS) koji ističe da su one od vjerovnika preuzele već 38 milijardi kuna dugova.

“Ako to bude raslo za pet do deset godina 100 milijardi kuna dugova, pretežito građana, bit će u vlasništvu nekoliko takvih agencija s vlasnicima iz Češke, Srbije, Slovačke. A kuluarima se priča da su njihovi vlasnici najveći vjerovnici, telekomi i banke koje putem agencije čiste bilance”, upozorio je Kosor. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Udruga Franak: Banke će morati vratiti 3 milijarde kuna

Objavljeno

na

Objavio

Udruga Franak održala je konferenciju za medije na kojoj su komentirali presudu Vrhovnog suda prema kojoj su banke povrijedile kolektivne interese i prava korisnika kredita ugovorenih u švicarskim francima.

Podsjećamo, to znači da su banke krive za nezakonito i nepošteno postupanje, a prema presudi Vrhovnog suda dužnici u švicarskim francima mogu tražiti povrat preplaćenog u pojedinačnim sudskim postupcima.

– Čast mi je i zadovoljstvo objaviti da imamo konačnu pobjedu u kolektivnoj tužbi protiv osam banaka koje su iskorištavali hrvatski narod. U tome nam je pomogao naš pravni tim koji su od početka imali vjeru u naš problem. Bez Nicole Kwiatkowski koja je postavila tužbu  i maestralne presude suca Radovana Dobronića ništa ne bi bilo. Nakon toga Trgovački sud i Vrhovni sud krenuli su u smjeru da su banke u pravu, a onda je Ines Bojić napravila vrhunsku tužbu koja je okrenula priču i vratila stvar u pravom smjeru. Želim zahvaliti svim članovima i sucima Vrhovnog suda koji su vratili vjeru u pravnu državu. Pravda je ipak pobijedila – izjavio je Elvis Sudar, predsjednik Upravnog odbora Udruge Franak

Izjavu o presudi dao je i Goran Aleksić, saborski zastupnik.

– Pobijedili smo. Kad smo krenuli 2011., svi su nam se smijali. Mi smo 2012. godine sjedili kod Nicole i ona je napisala temelje tužbe. Napisali smo tu tužbu zajedno. Pobijedili smo. Sada 125 tisuća ljudi može tužiti banke, 30 tisuća ih je već tužilo i očekujem da do lipnja 2023. godine bude ukupno preko 100 tisuća tužbi – kazao je saborski zastupnik Goran Aleksić koji je naveo kako će Vrhovni sud morati odlučiti jesu li ugovori s valutnim klauzulom CHF-om ništavni.

Udruga Franak proglasila pobjedu nad bankama

Aleksić očekuje odluku u narednih nekoliko mjeseci i kazao je kako će Vrhovni sud morati odlučiti kako će se utvrditi obeštećenje za dužnike.

– Pozivam one koji nisu tužili banke da se učlane u udrugu Franak. Nemojte žuriti s tužbama. Imamo vremena do 2023. godine. Pričekajte da udruga Franak pripremi teren. Nemojte juriti. Imamo vremena. Kao saborski zastupnik nadam se da ću pokušati ishoditi zakonsko rješenje, no sudski postupak je jedini siguran. Zakonsko rješenje ovisi o Vladi Republike Hrvatske – kazao je saborski zastupnik.

Aleksić je kazao kako potvrda da se to mora napraviti dolazi iz direktive 93/13 koja dopušta državi da zakonski riješi problem.

-Ja sam pitao čak Europsku komisiju smije li država donijedi zakonsko rješenje. Dobio sam odgovor da Republika Hrvatska ima pravo donijeti zakonsko rješenje svih obeštećenja u slučaju Frank, te svih onih koji su imali kredite u eurima i kunama. Svi dužnici do 10. siječnja ugovarali su nepoštene, a time i ništavne stope i svi dužnici imaju pravo na obeštećenje. Očekuje nas vruća jesen, čeka nas vrućih nekoliko godina…U te tri godine banke moraju vratiti 3 milijardi zbog zajedničke presude udruge Franak, a možda još 10 milijardi kuna – smatra saborski zastupnik.

Javnosti se obratila i odvjetnica Nicole Kwiatkowski koja je kazala kako je presuda u korist potrošača i te će banke biti te koje će odlučiti hoće li se nagoditi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari