Pratite nas

Najave

Gašenje Velesajma radi nekretnina?

Objavljeno

na

Zagrebački velesajam je nekoć bio gospodarsko žarište Hrvatske. Ali, u posljednje vrijeme gomila gubitke. Sajam energetike, koji se nedavno trebao održati, otkazan je. No čini se da nije zbog „slabog zanimanja izlagača“.

Sredinom listopada 1864. godine, dakle prije točno jednog i pol stoljeća, kraju je trijumfalno privedena Prva dalmatinsko-hrvatsko-slavonska gospodarsko-obrtna izložba, ustvari ono što će postati zametak Zagrebačkog velesajma. O njoj su u novije doba najviše zabilježili kustosi Muzeja grada Zagreba kada su 1964. godine, o stotoj obljetnici, priredili memorijalnu izložbu. Rekonstruirani su tad bili neki od 32 sajmena podrazreda s artiklima koji su dva mjeseca izlagani na prostoru današnjeg Trga maršala Tita, tamo gdje će koncem 19. stoljeća biti podignuta zgrada Hrvatskog narodnog kazališta.

Sajam je priređen na otvorenome, dok je kao upravni prostor korišteno dandanas postojeće sjedište Svečilišta u Zagrebu. Izlagalo je oko 3.800 sudionika iz Hrvatske i ostalih dijelova Habsburške Monarhije, a svaki je dan manifestaciju posjećivalo preko tisuću ljudi, premda je Zagreb u to vrijeme brojio svega oko 16 tisuća stanovnika. No, doputovalo je za tu priliku dosta gostiju, izmjenjivali su se zahvaljujući činjenici da je netom bila izgrađena željeznička pruga do Zagreba, iz smjera Ljubljane. To je uostalom bio i prvi nužan preduvjet za organizaciju sajma, kakvi su tad bili hit u razvijenijim krajevima Europe.

Kobni nedostatak domaće proizvodnje

U Zagrebu su tad izloženi tvornički i obrtnički produkti i strojevi, poljoprivredni plodovi i prerađevine, živa stoka, rukotvorine i umjetnine, kao i štošta drugo. Tek stasala hrvatska građanska klasa, zahvaljujući kapitalu namaknutom jačanjem industrijske proizvodnje, imala je potrebu što senzacionalnije predstaviti svoje djelo i uspostaviti komunikaciju s mogućim poslovnim partnerima i najširim tržištem. Nepuno stoljeće kasnije, već u socijalizmu, ali između dvaju suprostavljenih blokova Hladnog rata, sajamska je aktivnost u Zagrebu dosegnula svoj vrhunac širenjem na prekosavski prostor.

Zagrebački velesajam
Dok zgrade sajma propadaju, netko kuje planove o atraktivnom zemljištu

To je doduše bilo u Hrvatskoj i vrijeme industrijsko-proizvodne ekspanzije, pa je 40 paviljona s preko 190 tisuća kvadratnih metara izložbenog prostora na zemljištu triput veće površine, imalo svoju punu svrhu. Danas, 150 godina od začinanja te djelatnosti u glavnom gradu Hrvatske, Zagrebački velesajam i dalje kotira kao 11. najveći sajmeni prostor na svijetu. Ali, nema memorijalnih svečanosti, a i zadnji sajam koji smo namjerili posjetiti, zvan Energetika, neslavno je otkazan „zbog nedovoljnog interesa izlagača“. O stanju domaće proizvodnje ne moramo posebno ni govoriti.

I dok nema više hrvatskih proizvođača koji bi mogli napuniti paviljone svojim produktima, te ih predstaviti domaćoj i međunarodnoj javnosti, teško je očekivati jaku djelatnost samoga Zagrebačkog velesajma. Ipak, u skladu s novim smjerom hrvatske ekonomije, dominantno trgovačkim, Velesajam se prije desetak godina pokušao preorijentirati na manje i specijalizirane sajamske izložbe, te niz drugih, sporednih aktivnosti s ciljem oživljavanja kapaciteta. No ubrzo zatim je to poduzeće inkorporirano u novoosnovani Zagrebački holding s nizom drugih gradskih trgovačkih društava.

Susjedi demantiraju sajamski pesimizam

Time počinje dugi period stagnacije Zagrebačkog velesajma kojoj se još ne vidi kraj. Mnogi su se tako pitali zbog čega poduzeće odjednom gomila dugove – a dotad je poslovalo s plusom – ako sajmovi manjeg opsega i reputacije u nekim susjednim zemljama, primjerice u Ljubljani i Grazu, ostvaruju dobre rezultate. Najvjerojatniji odgovor ponuđen je izricanjem namjere zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića da se prostor velesajma smanji, a veći dio da se prenamijeni i prepusti raznim građevinskim ulagačima.

Bandić je to izjavio prije više godina, no u međuvremenu nije poduzeto ništa. Iskazan je samo plan da se Zagrebački velesajam ponovno osamostali, mada bez svojih nekretnina – iz gradskog holdinga može otići jedino sirotinjski, lišen imovinskih briga. Ušao je tamo s desetak milijuna kuna ušteđevine, danas je u dugu od preko 50 milijuna, zbog troškova održavanja i rasta narasle mu komunalne naknade, što je možda bio jedan od načina da se poduzeće oslabi i pripremi za rasprodaju vrijednog zemljišta. Preostali njegovi radnici čak su potjerani iz upravne zgrade i upućeni u prazne paviljone.

Jasan recept za bolje sutra

Trg bana Jelačića u Zagrebu
Hrvatsko gospodarstvo se oslanja na usluge, a ne na proizvodnju

„Poduzeće je postalo žrtva ustrojstva gradskog holdinga. Jasno je da globalna kriza utječe na stagnaciju Zagrebačkog velesajma, ali to je samo jedan dio razloga, onaj objektivni“, rekao nam je Mladen Novosel, predsjednik najveće hrvatske sindikalne središnjice, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, koji je i ranije kritički opservirao upravljanje Velesajmom. I on je implicitno izrazio sumnju da višegodišnje nestručno upravljanje nije slučajnost, jer se pokazalo kome bi ono takvo moglo ići na ruku. Krugovi o kojim je riječ nerijetko ističu tezu da Zagrebački velesajam nema budućnost.

„Sad kad je poduzeće dovedeno na rub propasti, opet mu se nudi samostalnost“, ističe Novosel za DW, „ali uz aspiracije prema golemim nekretninama na izuzetno atraktivnom prostoru. Stav SSSH-a o budućnosti poduzeća je jasan: brojni sajmovi u najširoj regiji dobro posluju, i ne vidimo nikakav razlog da se i ovaj naš, uz dodatni stručni angažman, ne vrati na put uspjeha“. To bi naravno značilo da poduzeće mora ostati u posjedu svojih nekretnina, da ne spominjemo stanje šireg privrednog konteksta. Tek tako bismo prvu iduću „okruglu“ godišnjicu postojanja Zagrebačkog velesajma mogli opet dočekati u živom radnom okruženju. (DW)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Na Dan neovisnosti, 8. listopada Sabor otvara vrata građanima

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor i ove će godine na Dan neovisnosti, 8. listopada, otvoriti svoja vrata građanima i omogućiti im da se susretnu i razgovaraju s predsjednikom Sabora i drugim zastupnicima.

Saborska Služba za građane, naime, već tradicionalno organizira manifestaciju Dan otvorenih vrata Hrvatskoga sabora pa će tako biti i ove godine, građani će u utorak bez prethodne najave i uz stručno vodstvo od 10 do 17 sati moći razgledati saborske dvorane i druge radne i protokolarne prostore koji nisu dio uobičajenih programa obilaska za posjetitelje.

Građani će u zgradu Sabora moći ući na glavni ulaz s Trga sv. Marka broj 6 – uz uobičajeni sigurnosni pregled, u skupinama od 50 posjetitelja. Program razgledavanja trajat će oko 30 minuta.

Za posjetitelje iz inozemstva organiziran je program obilaska na engleskom jeziku u 12 i u 15 sati. Za osobe koje se otežano kreću ili su u invalidskim kolicima osiguran je pristup bez čekanja u redu.

Susret građana s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem planiran je u Sabornici oko 13 sati.

Prije toga, zainteresirani će građani na Markovu trgu u podne moći nazočiti ceremoniji Velike smjene straže Počasno zaštitne bojne.

Povijesni 8. listopada 1991. 

Dan otvorenih vrata manifestacija je koja se u Hrvatskom saboru u pravilu održava dva puta godišnje – uz 30. svibnja, Dan Hrvatskoga sabora, te uz državni blagdan 8. listopada, Dan neovisnosti. Po prvi je puta održana u svibnju 2013., u godini ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Dan neovisnosti Hrvatska obilježava u spomen na odluku Hrvatskog sabora od 8. listopada 1991., kojom su raskinute sve državnopravne veze s bivšom Jugoslavijom. Sabor je tu odluku donio dan nakon raketiranja Banskih dvora i pokušaja likvidacije državnog vrha i dan nakon što je  istekao tromjesečni moratorij na Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti, koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine. Stupanje na snagu te Odluke odgođeno je za tri mjeseca na temelju Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice koja je vjerovala da se jugoslavenska kriza može riješiti mirnim putem.

Povijesnu odluku od 8. listopada 1991. Hrvatski sabor je zbog sigurnosnih razloga donio  izvan svoje zgrade, u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

27. hodočašće Hrvatske vojske, policije i branitelja u Mariji Bistrici

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / J. Kopi

Očekuje se oko 1000 pripadnika Hrvatske vojske na 27. hodočašću u Mariji Bistrici u nedjelju, 6. listopada 2019.

U nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici u nedjelju, 6. listopada 2019. održat će se 27. hodočašće Hrvatske vojske, policije i hrvatskih branitelja na kojem će sudjelovati oko 1000 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Svečani ulaz više od 200 stjegova brigada, samostalnih bojni, bataljuna, divizijuna, bitnica te postrojbi i jedinica specijalne policije započinje u 10 sati, a koncelebrirana sveta misa održat će se s početkom u 10.15 sati. Križni put započinje u 15 sati.

Na hodočašću u Mariji Bistrici očekuje se do 3500 hodočasnika, a zapovjednik 27. hodočašća Hrvatske vojske, policije i hrvatskih branitelja je kontraadmiral Ivo Raffanelli, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari