Pratite nas

Politika

Gastarbajteri s Balkana otkrili novu ‘obećanu zemlju’

Objavljeno

na

Katar, najbogatija zemlja svijeta, mamac je za tvrtke, ali i ljude raznih struka s naših područja. Baš kao i Hrvatima, ova bliskoistočna zemlja postala je zanimljiva građanima BiH, ponajviše građevinskim radnicima, kompjutorskim stručnjacima i inženjerima.

Bez obzira na vrstu posla koju obavljaju u Kataru, radnici iz BiH su zadovoljni zaradom i uvjetima na poslu. Najteže je, kažu, prilagoditi se vremenskim uvjetima, pogotovo ako je radno mjesto pod vedrim nebom. Ekstremne vrućine su za Marka Vujanića iz Gradiške bile nepodnošljive, pa se prije nekoliko mjeseci vratio kući. Ipak, kaže da bi ponovno išao, a razlog je mjesečna plaća od 2.000 KM. “Bolje je i u Kataru na plus 50 nego ovdje raditi za 400 maraka”, kaže Marko.

“Posao nije lak, nova je zemlja, nov način života”, kaže za Deutsche Welle Zoran Lojpur iz Trebinja. Ističe da su iskustva s kojima se vratio iz Katara pozitivna i da se nema na što požaliti.

“Nisam otišao raditi za Microsoft, nego za građevinsku firmu. Mnogo više sam dobio nego što sam očekivao. Živio sam u vili, svi smo imali bazen, internet…”, priča Zoran.

Nepodnošljive vrućine

Katar je jedno od najvećih svjetskih gradilišta. Pripreme za Svjetsko nogometno prvenstvo 2022. godine već su počele. U idućih nekoliko godina milijarde dolara bit će uložene u izgradnju infrastrukture. Tu su priliku da se zaposle vidjeli brojni radnici sa svih kontinenata.

Goran Radulović je radio na gradilištu i po

12 sati dnevno, a najveći i jedini neprijatelj bila mu je vrućina.

“Preko dana se od 11 do 15 sati ne radi zbog vrućine. Prva smjena je od jedan ujutro do 11 prijepodne”, kaže Goran.

Najtraženiji informatičari

Na privremeni rad u Katar ne odlaze samo građevinski radnici. Odlaze visokoobrazovani mladi ljudi, najviše stručnjaci iz područja informatike. Posla ima i za arhitekte, među kojima je Jasminka Usanović iz Sarajeva. Prije šest mjeseci je otišla u Dohu, planira ostati još najmanje četiri godine.

“Tamo se mnogo više cijene trud, rad i znanje nego u našoj zemlji, nažalost. U mojoj firmi radi još jedna djevojka iz BiH, a vjerujem da će doći još ljudi u narednom razdoblju”, kaže Jasminka.

I.B./Deutsche Welle

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari