Pratite nas

Gavrilo- politički projekt s neispravljivom manom: Sve je njegovo propalo

Objavljeno

na

Obilježavanje 100. obljetnice sarajevskog atentata pretvorilo se u (pol)uregionalnu priču rastrgnutu između ceremonije u Sarajevu, gdje je održan koncert Bečke filharmonije, i događaja u Višegradu gdje je tim povodom otvoren Andrićgrad.

140628103.3_xl

Takvu ocjenu ne remeti činjenica da je Bečka filharmonija međunarodno ugledna te da je Ivo Andrić, po kojem je nazvan Andrićgrad, nobelovac. To su začini koji donekle popravljaju dojam ceremonije, ali ostaju ipak tek začini.

Smrtonosni hici Gavrila Principa ispaljeni 28. lipnja 1914. godina na Austrugarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda pokrenuli su Prvi svjetski rat, a 100. obljetnica tog atentata pokrenula je dolazak na svečanost u Sarajevo tek trojice predsjednika: Ive Josipovića (Hrvatska), Filipa Vujanovića (Crna Gora) i Gjorgi Ivanov (Makenodnija) gdje im je domaćin bio predsjedatelj predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

Takav poluregionalni skup, te nazočnost premijera Srbije Aleksandra Vučića na događaju u Višegradu gdje je domaćin bio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodok, dodatno devalviraju ovovremeni značaj Gavrila Principa. Spomen na događaj, koji je prije 100 godina proizveo ratnosvjetsku kataklizmu, pretvorio se u okupljanje bez političkih faca svjetskog renomea koji bi dali globalniju dimenziju ovoj obljetnici.

Piše: Pejo Gašparević, Hrvatski Medijski Servis

Sarajevski se atentat 100 godina nakon raspao na dva-onaj koji se baštini u glavnom gradu BiH, te onaj koji se obilježava u Višegradu kao Republičko Srpska-Srbijanska priča.

Neki bi rekli, sada imamo “federalnog” i “RS-ovskog” Gavrila Principa. Postoji i treći imaginarni Gavrilo Princip, a to je onaj kojeg se nakon 100 godina njegovog atentata više nigdje izvan BiH ne obilježava.

To govori da je Gavrilo Princip s jedne strane u međunarodnim razmjerama potrošena priča, a s druge strane na reginalnoj je razini postao instrumentom (ne)dovršavanja povijesnih zbivanja na Balkanu.

Recikliranje Gavrila Principa producira tri pogleda na njegov lik i djelo. Jedni u Principu, pošto je atentat izvršio kao član Mlade Bosne, žele vidjeti heroja za “bosansku stvar”, drugi u njemu, pošto je bio Srbin iz BiH, žele projicirati temelje Republike Srpske, a treći u Principu, također zbog pripadnosti srpstvu, žele, pak, vidjeti njegovu agresorsku orijentaciju.

Niti jedna od tih triju interpretativnih projekcija Gavrila Principa ne prijanja za istinu jer njegova usmjerenja nemaju nikakve veze niti sa Republikom Srpskom, niti sa državnošću BiH, niti s agresijom na BiH. Gavrilo Princip je bio politički Jugoslaven s izrazito antizapadnjačkom orijentacijom. Pucanj Gavrila Principa u Austrougarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda bio je pucanj u Zapad čiji je Ferdinand bio reprezent.

Gavrilo Princip je bio produkt geopolitičkih zamršenosti s početka 20 stoljeća kada se na ideju Jugoslavije gledalo kao na bedem za spriječavanje ambicija Zapada na Balkanu. Atentatorski pucanj Gavrila Principa na ustrugarskog prijestolonasljednika govor je onih intelektualnih, političkih i obavještajnih snaga koje su se bavile ideološkim konstriranjem nesklonosti prema Zapadu. Takve projekcije rezultirale su stvaranjem dviju Jugoslavija koje su bile instrument sovjetsko-ruskog zabadanja klina u trbuh Zapada.

Obilježavanje 100. godišnjice sarajevskog atentata na počeku 21. stoljeća događa se u modoficiranim geoplitičkim okolnostima. Rusija i sada, pretendirajući na teritorij Ukrajine, povlači za nos Zapad koji u takvom držanju vidi Ruske prijetnje Europi.

No, Gospodnje 2014. godine stasali su novi geoplitiči igrači – Kina, koja se želi nametnuti kao glavni rival Sjedinjenim Američkim Državama, i politički islam koji se očituje “arapskim proljećima” i trenutačno sukobima u Iraku i Siriji s pretenzijama stvaranja poptuno novih kalifata u tom dijelu svijeta.

To znači da bi eventualno “novom Jaltom” svijet dijelile Sjedinje Američke Države, Kina i možebit Rusija, dok su gibanja u islamskom svijetu prepuna poznanica i mogućih ishoda.

Velika Britanija je izgubila nekadašnji geopolitički potencijal te se Njemačku sve glasnije vidi kao europskog reprezenta u novom geopolitičkom konfigutiranju svijeta. Njemački geoplitički dizajn prema Balkanu očitovao se i za nedavne posjete srbijanskog premijera Aleksandra Vučića Berlinu gdje ga je ugostila kancelarka Angela Merkel.

“Srbija i ja, kao premijer, možemo prvi put u našoj povijesti bez okolišanja reći da želimo Njemačku za saveznika”, istaknuo je Vučić u svojem autorskom komentaru u utjecajnom Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) točno na dan njegovog sastanka s kancelarkom Merkel u Berlinu (11. lipnja 2014.).

U svojem iznimno prozapadnom izričaju Vučić je tada rekao kako su Srbi i njihovi političari, među koje je ubrojio i sebe, napravili brojne greške i “nisu razumjeli što se dogodilo nakon pada Berlinskog zida”.

Drukčije rečeno, Vučić priznaje da su srpske političke elite bile pod uplivom prorusko-komunističkog mentaliteta te da tek 2014. godine shvaćaju da su padom Berlinskog zida još prije 25 godina srušeni komunističko carstvo i rusko-sovjetska interesna sfera u jugoistočnoj Europi.

Ta “nova pjesma” (sa zakašnjenjem) službenog Beograda pruža informaciju kako je u državnom vodstvu Srbije na sceni preusmjeravanje ka Zapadu, pošto se vidjelo da iščezavaju Ruske geoplitičke perspektive na Balkanu i ustupaju mjesto Zapadu, dakle Njemačkoj. To Vučićevo nutkanje savezništva Srbije i Njemačke fabricirat će učinke i “s ove strane Drine”, preciznije rečeno u Republici Srpskoj čije je vodstvo više puta reklo kako će slijediti međunarodno pozicioniranje Srbije.

U takvim novonastupajućim okolnostima priča o Gavrilu Principu izgubit će bilo kakvu prestižnost i pretvorit će se tek u štivo romantičara koji imaju oči a ne vide što se događa. Kontorverze glede Gavrila Principa u utrci sa nadolazećim geopoliltičkim trendom gubit će potencijal za kreiranje novih kaotičnosti na Balkanu. Atentator Gavrilo Princip je politički projekt s neispravljivom proizvodnom manom – sve je njegovo propalo.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Najave

Predstavljanje knjige: Hrvati pod KOS-ovim krilom

Objavljeno

na

Objavio

Da parafraziram metaforu iz naslova svoje nove knjige o završnom računu Haaškog suda, čudno je samo koliko su i danas – Hrvati pod KOS-ovim krilom. Bilo da im zastire pogled. Bilo da aktivno lete.

Hrvatsko katoličko sveučilište i Višnja Starešina, autorica,

pozivaju Vas na promociju knjige

Hrvati pod KOS-ovim krilom:
Završni račun Haaškog suda

u ponedjeljak, 11. prosinca 2017. u 18 sati
u Velikoj dvorani Hrvatskog katoličkog sveučilišta
(nova zgrada na Kampusu), llíca 242, Zagreb

Radujemo se Vašem dolasku!

Knjigu će predstaviti:

prof. dr. sc. Željko Tanjić,
rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta

dr. Robin Harris, povjesničar

Davor lvo Stier,
zastupnik u Hrvatskom saboru

Višnja Starešina, autorica knjige

Molimo zainteresirane da svoj dolazak potvrde do 7. prosinca 2017.
na e-poštu: [email protected]

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Film „Gospa od Utočišta“ na Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu

Objavljeno

na

Objavio

Na poziv nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje predvodi župan Božo Galić, boraviti će u uzvratnoj posjeti vrhbosanskoj nadbiskupiji u Sarajevu 11. i 12. prosinca 2017. godine.

Na Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu, u dvorani Pavla VI., Josipa Sadlera 5 u Sarajevu, 11. prosinca s početkom u 19 sati premijerno će se prikazati dokumentarni film „Gospa od Utočišta“, redatelja Srđana Segarića.

Tema filma je najpoznatije marijansko hodočasničko svetište u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji koje se nalazi u mjestu Aljmaš. U filmu je obuhvaćena kronika događanja kroz povijest od 1332. godine do danas, kronika o progonu hrvatskoga življa i njegove katoličke vjere s posebnim osvrtom za vrijeme Domovinskog rata, kada su Hrvati bili prognani sa svoga ognjišta, a svetište sravnjeno sa zemljom. Snimljen na autentičnim mjestima, u filmu su zabilježene izjave svjedoka, dokumentarna građa i ambijentalne vrijednosti ovoga hrvatskoga prostora. Film prikazuje kako je jedan kip Gospe u ratu vjernicima najavljivao slobodu i povratak.

Drugog dana posjeta planiran je susret župana Bože Galića i kardinala Vinka Puljića. U sastavu izaslanstva biti će i producent filma Antun Ivanković.

Gospa od utočišta (insert iz filma) from Artizana on Vimeo.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari