Pratite nas

Pregled

Gdje i što danas radi obitelj Gojka Šuška

Objavljeno

na

Foto: Goran Stanzl / Pixsell

Franjo Tuđman i Gojko Šušak, kažu očevici, kod upoznavanja 1989. u Kanadi odmah su “kliknuli”, da bi sljedećih desetak godina bili najveći prijatelji. Njih dvojica u praksi su simbolizirala ono što im je bio glavni životni cilj – stvaranje hrvatske nacionalne države u kojoj bi živjeli međusobno izmireni sinovi ustaša i partizana. Povijesno izmirenje Hrvata, međutim, cilj je koji ni do danas nije dostignut, no pokazalo se, Hrvatska je imala veliku sreću da ju je u devedesetima vodio ovaj politički dvojac. Šušak je predstavljao onu iz Jugoslavije izbjeglu političku emigraciju, a Tuđman je bio bivši partizanski general, na kraju proganjan u Titovu režimu kao hrvatski nacionalist.

Njih su dvojica, a Šušak je nakon Tuđmana definitivno bio drugi po značaju političar zaslužan za stvaranje nove hrvatske države, pokazala da je u Hrvatskoj moguća takva politička nacionalna “legura”, no, nažalost, mnogi kasnije nisu mogli ili nisu željeli razumjeti to iskovano novo nacionalno zajedništvo Hrvata. Tuđmanu je Šušak postao važan kad je kao ugledni emigrant smirio predstavnike radikalne hrvatske emigracije izjavom o Tuđmanu: “Ovo je čovjek kojega ja mogu slijediti, on će napraviti hrvatsku državu.” Kada se stvar “lomila”, dobro se bio snašao i sam Tuđman jer je hrvatskim radikalima tada u Kanadi i SAD-u u brk kazao da ne priznaje nikome od njih da vole Hrvatsku više od njega.

Htjeli preimenovati aveniju

Sa Šuškom je Tuđman pobijedio i agresiju Srbije i JNA na Hrvatsku, no onda ga je 1998. Šušak napustio jer je kobna bolest bila jača. Nakon Šuškove smrti Tuđman više nije bio isti, a ubrzo je i sam, krajem 1999. umro. Dvadeset godina nakon smrti Šuškova pozicija u novijoj hrvatskoj povijesti još nije dobila zasluženu poziciju, no bolja je nego prije nekoliko godina kada su razne nevladine udruge poput Documente, Centra za mirovne studije i sl. tražile da se preimenuje i Avenija Gojka Šuška u zagrebačkoj Dubravi i vrati ime Avenija izviđača.

Na pogrebu 1998. bio mu je bivši ministar obrane SAD-a William Perry, koji je sa Šuškom tijekom rata bio organizirao uvježbavanje časnika Hrvatske vojske za napadne operacije (MPRI program), a na pogrebu se od njega oprostio parafrazirajući Shakespearea: “Otišao je čovjek, takva više nećemo vidjeti.” Svjedoci tog doba kažu da generali koji su u ratu preuzeli zapovijedanje gardijskim brigadama ne bi to bili u prilici učiniti da ih nije podupro Šušak jer je postojao snažan otpor krugova koji su došli iz JNA. Ivić Pašalić, bivši savjetnik Tuđmana, siguran je da se, primjerice, Ante Gotovina ne bi mogao uopće afirmirati kao vojskovođa da nije bilo Šuška.

Uz Šuška iz Kanade se 1990. bila vratila i cijela njegova obitelj, supruga Đurđa, kćeri Katarina i Jelena te sin Tomislav. Kasnije su neka od djece objašnjavala da im je taj prijelaz iz rodne Kanade u Hrvatsku teško pao. Gojko (podrijetlom iz Širokog Brijega) i Đurđa (iz Ozlja) vjenčali su se 1973. u Kanadi gdje je Đurđa radila kao socijalna radnica. Po povratku u Hrvatsku zaposlena je u tajnoj službi, u HIS-u, gdje je bila šefica kadrovske službe. Nakon što je HDZ izgubio vlast na izborima 2000., Đurđa Šušak je smijenjena i umirovljena. Stanuje još uvijek u prostranoj polovici kuće na Šalati u Zagrebu (prvi susjed bila je obitelj Milutina Baltića, visokorangiranog partijskog rukovodioca iz komunizma). Kuća je otkupljena nakon Šuškove smrti, a Đurđa živi povučeno i najviše se bavi unucima. Dvoje mlađe djece, Jelena (37 godina) te Tomislav Franjo (32), prošlo je alternativno i umjetničko razdoblje u djetinjstvu. Jelena je obožavala motore, sada je poznata grafička dizajnerica i ima jedno dijete. Tomislav se oženio 2016. dizajnericom Majom, a od mladosti je svirao bas-gitaru i pjevao u raznim bendovima poput Kinokluba. Kasnije je završio u popularnom bendu Vatra.

Politički angažirana Katarina

Najstarija kći Katarina (44) jedina je od djece naslijedila strast za politički angažman. Kao uspješna pravnica radila je u jednom osiguravajućem društvu, no kada je počela sudska haaška epopeja oko generala Ante Gotovine, 2006. godine postaje šefica zagrebačkog ureda obrane generala Gotovine. Vodila je ured s 40-ak djelatnika, pravnika, istražitelja koji su radili u dvije smjene šest godina i odigrala je vrlo važnu ulogu povezujući američke odvjetnike s hrvatskom pravnom legislaturom. Ona se 1999. udala za brigadira HV-a Antu Filipovića te, dok nije postala šefica ureda Gotovinine obrane, rodila dvoje djece. Nakon 2012. rodila je još troje djece i ima četiri djevojčice i dječaka. Katarina Šušak Filipović i suprug Ante sada vode vlastitu marketinšku tvrtku.

Davor Ivanković / Večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Predsjednik Sabora dobio i odbio zahtjev braniteljskih udruga za sjednicom o Pupovcu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Hrvatskog sabora, odnosno njegov Ured, dobio je zahtjev da se održi tematska sjednica o djelovanju saborskog zastupnika Milorada Pupovca (SDSS), ali će to zasigurno biti odbijeno, neslužbeno se doznaje u srijedu poslijepodne.

Tako formuliran zahtijev u kojemu se traži izravna rasprava o pojedinom zastupniku sasvim sigurno se neće uvrstiti u saborski dnevni red, jer bi to presedan i jer bi to bilo nedemokratski, poručuju iz Ureda.

Zahtjev za tematsku sjednicu poslale su udruge specijalne policije i veterana hrvatskih gardijskih postrojbi koje podržavaju i za 13. listopada najavljeni prosvjed u Vukovaru zbog neprocesuiranja ratnih zločina te traže Pupovčevo očitovanje o Domovinskom ratu i Oluji.

Braniteljske udruge SDSS-ovu zastupniku zamjeraju i što je na Dan Domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza bio na skupu u Bačkoj Palanki za srpske žrtve Oluje, na kojem je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjednačio Hrvatsku s nacističkom Njemačkom.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Nino Raspudić: Trenutna situacija u Hrvatskoj je moralno dno političkog trgovanja

Objavljeno

na

Objavio

Foto: likemetkovic.hr

Metkovska Udruga Narenta i GI Narod odlučuje organizirali su u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću tribinu na temu Promjena izbornog zakona. Gosti tribine su bili profesori Nino Raspudić, Robert Podolnjak i Miljenko Marić koje je na početku pozdravio predsjednik Narente Marko Kravar, piše Likemetkovic.hr.

Prof. Miljenko Marić, koordinator GI Narod odlučuje za područje Spltsko-dalmatinske županije, iznio sažetak rezultata referendumske inicijative za promjenom izbornog zakona koja je u dva tjedna za dva pitanja prikupila 405 342, odnosno 407 496 potpisa. Što je više nego dovoljno održavanje referenduma (potrebno je najmanje 374 000 potpisa). Spomenuo je da su neke lokalne vlasti ometale prikupljanje potpisa na način da su odobravale mali broj lokacija, naplaćivale same lokacija ili su pozivale građane da ne potpisuju poput Rijeke, Samobora, Siska, Zagreba, Pule, Umaga Rovinja… Potpisi su skupljani u 119 gradova i 240 općina.

Marić se osvrnuo na činjenicu da je njima bilo potrebno 15 dana za višekratno utvrđivanje broja potpisa i da su prošla 94 dana otkako su ih predali u Saboru, a da Ministarstvo uprave još nije uspjelo provjeriti potpise.

Prof. ustavnog prava Robert Podolnjak se osvrnuo na činjenicu je naš izborni sustav skrojenpo mjeri velikih stranaka koje se na taj način samo izmjenjuju na vlasti.

Smisao referenduma je da narod nametne ona pitanja koja vladajuća klasa odbija staviti na dnevni red. Kod nas se događa veliki otpor vladajućih prema ovakvim inicijativama. Stoga su najavljene su izmjene zakona o referendumu koji će biti još rigorozniji s ciljem otežavanja budućih referendumskih inicijativa.

Ustvrdio je da će se ova referendumska pitanja na kraju vjerojatno naći pred Ustavnim sudom koji ih je do sada sve redom odbacivao bez obzira što su njihova i obrazloženja pisali stručnjaci s naših pravnih fakulteta.

Podolnjak je iznio šest ključnih promjena u našem izbornom zakonu koje se traže ovom referendumskom inicijativom:

  • tri preferencijalna glasa bez praga
  • elektronsko i dopisno glasovanje
  • smanje broja saborskih zastupnika
  • pravedniji raspored izbornih jedinica
  • smanjenje izbornog praga na 4%
  • ravnopravnost zastupnika manjina s drugim zastupnicima

Prof. Nino Raspudić je ustvrdio da je trenutna situacija u Hrvatskoj moralno dno političkog trgovanja koje nije zabilježeno u povijesti hrvatske demokracije. On smatra da će uvođenje većeg broja preferencijalnih glasova dati veću težinu tako izabranim zastupnicima, otežati postizborne trgovine i prisiliti šefove stranaka da razmisle o kvaliteti ljudi na listama. Njemu nije jasno da u vremenu kada putem interneta obavljamo toliki broj poslova ne možemo putem njega i glasovati.

Razlog vidi u tome da vladajuća kasta ne želi veću izlaznost na izborima (na zadnjim parlamentarnim izborima je bila samo 52%) jer tako osiguravaju svoju dominaciju i zato otežavaju izborni proces. Na izborima 2011. čak 600 000 glasova je bačeno u vjetar jer njihove opcije nisu prešle izborni prag od visokih 5%.

Smatra da nije smanjenje prava nacionalnih inicijativa prijedlog da zastupnici nacionalnih manjina ne mogu glasovati o imenovanju ili povjerenju Vladi i o Proračunu jer oni imaju mogućnost biti birani na isti način kao i druga zastupnici. S tim njihovim biračima se ne ukida pravo da glasuju kao i ostali građani što većina njih i čini. Sadašnji način njihova izbora je privilegij po kojem malim brojem glasova članova nacionalnih manjina, koji je i do 10 puta manji od redovitog, ulaze u Sabor.

Smisao takvog izbora nije trgovina kakvu trenutno vidimo u Saboru, već zastupanje interesa i potreba nacionalnih manjina. Po njemu bi čak trebalo ukinuti takav izbor jer on ne postoji u velikom broju zemlja EU-a.

Nakon njihova izlaganja razvila se diskusija i postavljala su se pitanja, osobito oko uloge Ustavnoga suda s obzirom na njegov trenutni sastav u kojem nema ni jednog profesora ustavnog prava i način izbora, dogovora HDZ-SDP, u Saboru 2016. godine.

Moderator tribine bio je Miodrag Paponja.

Likemetkovic.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari