Pratite nas

Analiza

GDJE JE NESTALO ŽITO

Objavljeno

na

Promjenama metodologija, mijenjanjem Tablica, brojki i inim drugim potezima Institucija RH, u ovom slučaju HNB-a i Ministarstva financija RH „nešto“ nedostaje.

[ad id=”93788″]

To „nešto“ što nedostaje u ovom slučaju je 4,5 milijardi HRK, koje nikako nisam uspio pronaći, stoga moram postaviti pitanje:

Gdje je „nestalo“ 4,5 milijardi HRK?

Iako sam nikakav „stručnjak“, već godinama i uporno pratim rad HNB-a, Ministarstva financija, …  iščitavam Biltene, Tablice, brojke,  uspoređujem s podacima Ministarstva financija, ali poslije raščlambe uspješnih  prvih 99 dana naše VRH, izbezumljen sam u „potrazi“ za „nestalih“ 4,5 milijardi kuna.

Bilten HNB-a br. 223 (travanj, 2016.) na stranici 107 (115/128 u PDF formatu) na slici Tablice i3 (Dug opće države) sve je lijepo prikazano, a što u potpunosti odgovara sveobuhvatnoj Tablici i3 (od kraja 1999. godine).
No, postoji jedan „problem“ koji mi ni dan danas nije jasan, a to je: Gdje je „nestalo“ navedenih 4,5 milijardi HRK?

(https://www.hnb.hr/documents/20182/698401/hbilt223.pdf/650145b6-7d99-4583-923d-a209b17f7903)

U potrazi za „nestalim žitom“, trag me doveo na stranice MFIN-a, na Javni dug RH, „Pregled domaćih obveznica“.
Uvidom u pregled svih izdanih Obveznica polazna točka koju sam našao jeste Obveznica: Serija 10 D-15/RHMF-O-15CA, izdana dana 15.prosinca 2005. u iznosu od 5,5 milijardi HRK s nadnevkom dospijeća 15.prosinca 2015., koja je u cijelosti isplaćena po dospijeću.

Pohvalno!

prva

Da, bilo bi pohvalno da sad tek ne nastaje „problem“. Daljnjim uvidom u Pregled domaćih obveznica, posljednja Obveznica izdana od Ministarstva financija za vrijeme Tehničke VRH jeste: Obveznica –Serija 21 D-26/RHMF-O-26CA, izdana dana 14. prosinca 2015. godine u iznosu od 10,0 milijardi HRK s nadnevkom dospijeća 14. prosinca 2026.

obv2

Dodatnu „zbrku“ u svemu navedenom unosi Ministarstvo financija (za vrijeme Tehničke VRH) i njihovo priopćenje 11. prosinca 2015.:

„Republika Hrvatska zastupana po Ministarstvu financija realizirala je na domaćem tržištu kapitala izdanje obveznica u iznosu od HRK 6 milijardi.“

(http://www.mfin.hr/hr/novosti/izdanje-obveznica-republike-hrvatske-dospijeca-2026-u-iznosu-od-6-milijardi)

Tko je sad tu lud, a tko pametan? Koliki je iznos Obveznice(a) RH? 6 milijardi HRK ili 10 milijardi HRK, ili i jedno i drugo? Je li pogrješka samo u pisanju ili nešto puno više od toga? Je li u pitanju „kostur iz ormara“ bivše VRH? ……

U ovom trenutku nikoga ne optužujem za ništa, osim želje da se riješi „zbrka“ i javnosti jasno dade do znanja što je pravo, a što je krivo!

Ne reagiranjem Institucija RH na navedenu situaciju, te nepravovremeno reagiranje Ministarstva financija i HNB-a,  opravdano se može pričati o „muljanju“ Institucija RH, na koje, po službenoj dužnosti moraju reagirati i DORH i svi ostali „zaduženi“ za ovakve situacije.

Povod ovom tekstu jeste taj što sveobuhvatna Tablica i3, HNB-a, NE PRIKAZUJE povećanje Javnog duga RH u prosincu 2015., a po svim pokazateljima bi trebala, a istovremeno nije mi poznata ni jedna „darovnica“ koja bi taj dug ostavila praktički na istoj razini kao u studenom 2015.

Gospodo iz HNB-a i Ministarstva financija RH, vi ste „na potezu“!

Milivoj Lokas/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Analiza

RTL objavio završni dio svoje velike ankete: Rezultati istraživanja u VIII., IX. i X. izbornoj jedinici

Objavljeno

na

Objavio

RTL u suradnji s Promocijom plus završava ciklus ekskluzivnog istraživanja političkih preferencija po izbornim jedinicama.

Nakon četiri zagrebačke izborne jedinice, pa sjevera Hrvatske i Slavonije, RTL i Promocija plus donose rezultate i za preostale tri izborne jedinice: VIII., te dvije najjužnije, IX. i X. U Istri i Kvarneru Restart izlazi u koaliciji s IDS-om i PGS-om. Ta opcija uvjerljivo pobjeđuje (46,6%) no manje uvjerljivo u odnosu na prošle izbore 2016. kada su zajedno osvojili gotovo 60 posto glasova. Nešto lošije u odnosu na tada prolazi i HDZ (18,7%), a treći izbor ovdje je koalicija oko platforme Možemo s 5,6 posto.

Slijede Most (4%), Domovinski pokret (3,9%) i koalicija oko Živog zida (3,7%). Ostali nemaju šanse za mandat, a svih šest lista bore se za dva granična mandata. Preračunato, fiksne mandate ovdje imaju samo Restart koalicija – čak devet mandata i HDZ tri mandata. Obje su opcije blizu osvajanju jednog dodatnog graničnog. Od ostalih opcija blizu graničnog mandata još je jedino lijevo-zelena koalicija dok Most, Domovinski pokret i koalicija oko Živog zida za to imaju manju šansu.

Dalmatinska IX. jedinica

Što se Dalmacije tiče, u IX. izbornoj jedinici je HDZ prvi izbor – osvaja gotovo 40 posto, a dvostruko manje (20,1%) ima Restart koalicija. Obje su opcije bolje prošle prije četiri godine, gotovo polovina birača koji su izišli na izbore zaokružili su HDZ. Postotak koji je HDZ od tada izgubio sada ima Domovinski pokret (točno 10%). Most je na devet posto, a slijede četiri stranke okupljene oko Stipe Petrine s 5,1 posto. Na meti svih pet opcija su dva granična mandata.

Preračunato, HDZ ima fiksnih sedam, a blizu su i osmom graničnom. Restart ima tri i također je blizu dodatnog graničnog. Domovinski pokret ima jedan siguran mandat i nešto je udaljeniji od dodatnog graničnog. Istu takvu situaciju ima i Most dok Stipe Petrina kojeg podupiru Živi zid i ostali nema fiksnog mandata, a dalji su i od mogućnosti osvajanja graničnog.

X. najjužnija jedinica

Trećina glasova (33,3%) u X. izbornoj jedinici prema ovome istraživanju ide HDZ-ovoj listi, a za RESTART četvrtina (24%). Slijedi Domovinski pokret s 10,8 posto, a ponovno je vidljivo da baš taj postotak nedostaje HDZ-u u odnosu na rezultate izbora 2016. Most je na 8,1 posto, slijedi koalicija oko Stranke s imenom i prezimenom (4,8%) i HGS – stranka Željka Keruma (3,9%). Pet lista ovdje se bori za jedan granični mandat.

Preračunato u mandate, HDZ osvaja šest fiksnih i manju mogućnost za dodatni granični mandat, koalicija Restart osvaja četiri fiksna uz veću mogućnost za granični i Domovinski pokret dva fiksna i udaljeniji su od dodatnog graničnog mandata. Most ima jedan fiksni mandat, a i koalicija oko Stranka s imenom i prezimenom i stranka Željka Keruma udaljeniji su od graničnog mandata, a fiksnog, prema istraživanju, nemaju.

Ukupni rezultat

Kada bismo sve granične mandate pribrojili listama koje ih prema istraživanju imaju najviše šanse osvojiti, konačni je rezultat nakon obrađenih svih 10 izbornih jedinica da Restart koalicija osvaja 56 mandata, HDZ mandat manje, 55, a Domovinski pokret Miroslava Škore, 18 mandata.

Mandate u Saboru osvajaju još Most, njih šest, zeleno-lijeva koalicija oko platforme Možemo je vjerojatno na tri mandata, a statusu parlamentarne stranke može se nadati i Živi zid s jednim mandatom. Treba reći da su ovo ukupni rezultati za 140-ero zastupnika i da nedostaje 8 manjinskih zastupnika kao i 3 mandata dijaspore no jasno je da većine bez dodatnih koaliranja – nema.

Istraživanje potvrđuje predviđanja o napetoj, tijesnoj borba glavnih konkurenata, nezanemarivoj trećoj opciji, ali i borbi ostalih, manjih opcija, za što više mandata kao i za ostvarenje parlamentarnog statusa. Napomena da je istraživanje pokazalo i značajan postotak neodlučnih birača koje političke opcije mogu pridobivati sutra do ponoći.

Istraživanje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija plus na uzorku od 700 ispitanika po svakoj izbornoj jedinici.

Istraživanje je ukupno provedeno od 22. lipnja do 1. srpnja, a greška uzorka je +/- 3 cijela 7 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Jan Ivanjek: Vojna analiza – Modernizirani M-84AS1 i novi MRAP M-20 Srbije

Objavljeno

na

Objavio

Cro Ops se danas bavi tehnološkim novostima u susjedstvu. Srbija je u lipnju predstavila dva značajna nova projekta vojne industrije, prvi je modernizacija M-84AS1, a drugi je novo MRAP oklopno vozilo M-20.

Informacija o njima ima malo i nijedno vozilo nije prikazano na poligonu, u složenim uvjetima ispitivanja, ali na temelju prikazanog se ipak mogu izvući okvirni zaključci o planiranim sposobnostima ovih sustava.

Saznajte koje su im prednosti i mane, imajući na umu da konačne, produkcijske verzije mogu biti osjetno različite od prikazanih prototipova. Budući da ne znamo kako se prototipovi ponašaju u stvarnim testiranjima, možemo govoriti samo o kvaliteti koncepcijskih riješenja.

Jan Ivanjek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari