Pratite nas

Analiza

GDJE JE NESTALO ŽITO

Objavljeno

na

Promjenama metodologija, mijenjanjem Tablica, brojki i inim drugim potezima Institucija RH, u ovom slučaju HNB-a i Ministarstva financija RH „nešto“ nedostaje.

[ad id=”93788″]

To „nešto“ što nedostaje u ovom slučaju je 4,5 milijardi HRK, koje nikako nisam uspio pronaći, stoga moram postaviti pitanje:

Gdje je „nestalo“ 4,5 milijardi HRK?

Iako sam nikakav „stručnjak“, već godinama i uporno pratim rad HNB-a, Ministarstva financija, …  iščitavam Biltene, Tablice, brojke,  uspoređujem s podacima Ministarstva financija, ali poslije raščlambe uspješnih  prvih 99 dana naše VRH, izbezumljen sam u „potrazi“ za „nestalih“ 4,5 milijardi kuna.

Bilten HNB-a br. 223 (travanj, 2016.) na stranici 107 (115/128 u PDF formatu) na slici Tablice i3 (Dug opće države) sve je lijepo prikazano, a što u potpunosti odgovara sveobuhvatnoj Tablici i3 (od kraja 1999. godine).
No, postoji jedan „problem“ koji mi ni dan danas nije jasan, a to je: Gdje je „nestalo“ navedenih 4,5 milijardi HRK?

(https://www.hnb.hr/documents/20182/698401/hbilt223.pdf/650145b6-7d99-4583-923d-a209b17f7903)

U potrazi za „nestalim žitom“, trag me doveo na stranice MFIN-a, na Javni dug RH, „Pregled domaćih obveznica“.
Uvidom u pregled svih izdanih Obveznica polazna točka koju sam našao jeste Obveznica: Serija 10 D-15/RHMF-O-15CA, izdana dana 15.prosinca 2005. u iznosu od 5,5 milijardi HRK s nadnevkom dospijeća 15.prosinca 2015., koja je u cijelosti isplaćena po dospijeću.

Pohvalno!

prva

Da, bilo bi pohvalno da sad tek ne nastaje „problem“. Daljnjim uvidom u Pregled domaćih obveznica, posljednja Obveznica izdana od Ministarstva financija za vrijeme Tehničke VRH jeste: Obveznica –Serija 21 D-26/RHMF-O-26CA, izdana dana 14. prosinca 2015. godine u iznosu od 10,0 milijardi HRK s nadnevkom dospijeća 14. prosinca 2026.

obv2

Dodatnu „zbrku“ u svemu navedenom unosi Ministarstvo financija (za vrijeme Tehničke VRH) i njihovo priopćenje 11. prosinca 2015.:

„Republika Hrvatska zastupana po Ministarstvu financija realizirala je na domaćem tržištu kapitala izdanje obveznica u iznosu od HRK 6 milijardi.“

(http://www.mfin.hr/hr/novosti/izdanje-obveznica-republike-hrvatske-dospijeca-2026-u-iznosu-od-6-milijardi)

Tko je sad tu lud, a tko pametan? Koliki je iznos Obveznice(a) RH? 6 milijardi HRK ili 10 milijardi HRK, ili i jedno i drugo? Je li pogrješka samo u pisanju ili nešto puno više od toga? Je li u pitanju „kostur iz ormara“ bivše VRH? ……

U ovom trenutku nikoga ne optužujem za ništa, osim želje da se riješi „zbrka“ i javnosti jasno dade do znanja što je pravo, a što je krivo!

Ne reagiranjem Institucija RH na navedenu situaciju, te nepravovremeno reagiranje Ministarstva financija i HNB-a,  opravdano se može pričati o „muljanju“ Institucija RH, na koje, po službenoj dužnosti moraju reagirati i DORH i svi ostali „zaduženi“ za ovakve situacije.

Povod ovom tekstu jeste taj što sveobuhvatna Tablica i3, HNB-a, NE PRIKAZUJE povećanje Javnog duga RH u prosincu 2015., a po svim pokazateljima bi trebala, a istovremeno nije mi poznata ni jedna „darovnica“ koja bi taj dug ostavila praktički na istoj razini kao u studenom 2015.

Gospodo iz HNB-a i Ministarstva financija RH, vi ste „na potezu“!

Milivoj Lokas/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Ivanjek: Državna sigurnost uvijek košta, i da nismo u NATO-u, mi bi morali daleko više izdvajati za obranu

Objavljeno

na

Objavio

Je li Hrvatski proračun rupa bez dna? Na kraju godine Vlada je pristala izdvojiti dodatni novac za povećanje plaća prosvjetarima a morali smo očito odgovoriti i na ultimatum SAD-a i povećati izdvajanje za HV. Ulaganje za vojsku povećat ćemo za 40 posto. Točnije 2 posto BDP-a a to je dio akcijskog plana kojeg moramo predstaviti NATO-u. Koliko je to novca i za što će se utrošiti objasnio je u Studiju 4 vojni analitičar Jan Ivanjek.

Hrvatska tijekom pet godina poveća izdvajanje za obranu u iznosu od dva posto BDP-a, što je gotovo 9 i pol milijardi kuna godišnje, odnosno povećanje od 40 posto. Za to je već pripremljen i akcijski plan.

– Povećanje će omogućiti Hrvatskoj da pojača modernizaciju HV-a. Nabavit će se borbeni avioni, imamo potrebu za zamjenu borbenih vozila pješaštva, dolaze helikopteri Black Hawk, s vremenom će se zamijeniti cjelokupna flota starijih Mi8 varijanti, imamo projekte gradnje obalnih brodova – izjavio je Ivanjek.

Objasnio je da trenutno trošimo enormno za vojne mirovine i plaće, a zapravo najmanje novca ide u modernizaciju.

– Većina novaca je išlo na personalne troškove, zbog toga je cijeli ovaj postotak sredstava za modernizaciju koji je jako bitna stavka, sveden na vrlo mali postotak – ispod 7 posto. Kada 2024. dosegne tih 2 posto planiranih državnog proračuna, onda bi rezultat trebao biti da udio modernizacije bude nekih 20 posto. S tim se može, naravno daleko više – smatra.

Situacija nakon rata je takva, kaže, da otkad vojska više nije bila neophodna za sam opstanak države, promatrala se je kao neželjeno dijete državnog proračuna i kad god se nešto moglo odgoditi tipa investicije ili povećavanje državnog proračuna, to se je odgađalo. Rezultat sada je taj da moramo sve popravljati jer nas se je pritisnulo izvana.

– Državna sigurnost uvijek košta, i da nismo u NATO-u, mi bi morali daleko više izdvajati za obranu. Imati programe i ideje izaći iz NATO-a, rezati vojni proračun je suludo – poručio je.

 

Odbor za obranu dao pozitivno mišljenje opremanju HV-a helikopterima Black Hawk

 

 

Prva Patria s izraelskim topom

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Crobarometar: Predsjednica i dalje favorit, Kolakušiću raste potpora

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednički kandidati ušli su u završnicu. Dijeli nas manje od 31 dan do izbora, a sljedeći tjedan znat ćemo i formalno tko ulazi u utrku. Redovito mjesečno istraživanje koje objavljuje Dnevnik Nove TV pokazuje pad potpore svim kandidatima osim jednom.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i dalje vodi, ali u posljednjih 30 dana počela joj se topiti potpora i sada je na 32,4 posto. Puno više glasova izgubio je Zoran Milanović, koji trenutačno može računati na 21,9 posto potpore ispitanika. Potporu je blago izgubio i Miroslav Škoro, sada može računati na 17,3 posto. Jedini koji može biti zadovoljan u posljednjih mjesec dana je Mislav Kolakušić s potporom od 7,4 posto, ali ona raste.

Od ostalih kandidata tu je Dalija Orešković s potporom od 3,1 posto. Ivan Pernar ima potporu od 3 posto, Ava Karabatić 2,1 posto, a Dejan Kovač, kao i mjesec dana prije, može računati na 1,6 posto. Ostali kandidati zajedno osvajaju 3,3 posto, a neodlučnih je 7,9 posto.

Tko su birači vodećih kandidata

Predsjednica može računati na veću potporu birača starijih od 60 godina i tu bi dobila 42 posto. Više birača ima s osnovnom školom ili 42 posto. Već tradicionalno, kao i njezina stranka, predsjednica veću potporu ima u Dalmaciji i Slavoniji.

Milanović također može računati na veću potporu kod birača iznad 60 godina ili 26 posto. Kod birača sa srednjom školom 24 posto, a veću potporu ima u Zagrebu i okolici, gdje ima 28 posto. Veću potporu ima i među biračima u Istri i Primorju 38 posto.

Miroslav Škoro više birača ima među onima do 30 godina i tu bi dobio 27 posto, kao i među biračima s osnovnom školom gdje može računati na 26 posto, a veću potporu ima u Slavoniji gdje dobiva 30 posto.

Mislav Kolakušić više birača ima među građanima od 31 do 44 godine, njih 11 posto, malo veću potporu ima među visokoobrazovanima te u Zagrebu.

Predsjednica pobjeđuje u drugom krugu protiv Milanovića

Hrvatska će, sasvim je jasno, izabrati predsjednika ili predsjednicu u drugom krugu. Predsjednica u srazu sa Zoranom Milanovićem osvaja 53,2 posto, a Zoran Milanović može računati na 33,3 posto potpore. 8,7 posto birača neće izaći na birališta, a njih 4,8 posto ne zna.

U mjesec dana predsjednici je u tom srazu porastao rejting, Milanoviću pao. Predsjednica pobjeđuje Milanovića među biračima svih stranaka osim SDP-a, a birači Mislava Kolakušića su se podijelili, jedna trećina će biti za Kolindu Grabar-Kitarović, jedna za Zorana Milanovića, a jedna trećina neće izaći na birališta.

Neizvjestan sraz sa Škorom

Predsjedničin sraz s Miroslavom Škorom malo je neizvjesniji. Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 44,6 posto potpore, dok Miroslav Škoro može računati na potporu od 37,9 posto. Na izbore u tom slučaju ne bi izašlo 11,4 posto ispitanika, a njih 6,1 posto ne zna.

Predsjednica tu dobiva potporu birača HDZ-a, njih 88 posto. Miroslav Škoro pak dobiva 47 posto birača SDP-a, ali i 47 posto birača Mislava Kolakušića glas bi dalo Miroslavu Škori.

Škoro bi pobijedio Milanovića

Miroslav Škoro postao bi predsjednik samo ako bi u drugom krugu protukandidat bio Zoran Milanović. Škoro u tom slučaju dobiva 47,7 posto, a Zoran Milanović 35,3 posto. Na birališta ne bi izašlo 11,3 posto ispitanika, a ne zna 5,7 posto. Škoro dobiva 68 posto birača HDZ-a, Milanović pak 87 posto birača SDP-a. 46 posto birača Mislava Kolakušića glas daje Miroslavu Škori.

Napomena: Istraživanje je provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na 989 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske metodom osobnog anketiranja. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/-3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari