Pratite nas

Analiza

GDJE JE NESTALO ŽITO

Objavljeno

na

Promjenama metodologija, mijenjanjem Tablica, brojki i inim drugim potezima Institucija RH, u ovom slučaju HNB-a i Ministarstva financija RH „nešto“ nedostaje.

[ad id=”93788″]

To „nešto“ što nedostaje u ovom slučaju je 4,5 milijardi HRK, koje nikako nisam uspio pronaći, stoga moram postaviti pitanje:

Gdje je „nestalo“ 4,5 milijardi HRK?

Iako sam nikakav „stručnjak“, već godinama i uporno pratim rad HNB-a, Ministarstva financija, …  iščitavam Biltene, Tablice, brojke,  uspoređujem s podacima Ministarstva financija, ali poslije raščlambe uspješnih  prvih 99 dana naše VRH, izbezumljen sam u „potrazi“ za „nestalih“ 4,5 milijardi kuna.

Bilten HNB-a br. 223 (travanj, 2016.) na stranici 107 (115/128 u PDF formatu) na slici Tablice i3 (Dug opće države) sve je lijepo prikazano, a što u potpunosti odgovara sveobuhvatnoj Tablici i3 (od kraja 1999. godine).
No, postoji jedan „problem“ koji mi ni dan danas nije jasan, a to je: Gdje je „nestalo“ navedenih 4,5 milijardi HRK?

(https://www.hnb.hr/documents/20182/698401/hbilt223.pdf/650145b6-7d99-4583-923d-a209b17f7903)

U potrazi za „nestalim žitom“, trag me doveo na stranice MFIN-a, na Javni dug RH, „Pregled domaćih obveznica“.
Uvidom u pregled svih izdanih Obveznica polazna točka koju sam našao jeste Obveznica: Serija 10 D-15/RHMF-O-15CA, izdana dana 15.prosinca 2005. u iznosu od 5,5 milijardi HRK s nadnevkom dospijeća 15.prosinca 2015., koja je u cijelosti isplaćena po dospijeću.

Pohvalno!

prva

Da, bilo bi pohvalno da sad tek ne nastaje „problem“. Daljnjim uvidom u Pregled domaćih obveznica, posljednja Obveznica izdana od Ministarstva financija za vrijeme Tehničke VRH jeste: Obveznica –Serija 21 D-26/RHMF-O-26CA, izdana dana 14. prosinca 2015. godine u iznosu od 10,0 milijardi HRK s nadnevkom dospijeća 14. prosinca 2026.

obv2

Dodatnu „zbrku“ u svemu navedenom unosi Ministarstvo financija (za vrijeme Tehničke VRH) i njihovo priopćenje 11. prosinca 2015.:

„Republika Hrvatska zastupana po Ministarstvu financija realizirala je na domaćem tržištu kapitala izdanje obveznica u iznosu od HRK 6 milijardi.“

(http://www.mfin.hr/hr/novosti/izdanje-obveznica-republike-hrvatske-dospijeca-2026-u-iznosu-od-6-milijardi)

Tko je sad tu lud, a tko pametan? Koliki je iznos Obveznice(a) RH? 6 milijardi HRK ili 10 milijardi HRK, ili i jedno i drugo? Je li pogrješka samo u pisanju ili nešto puno više od toga? Je li u pitanju „kostur iz ormara“ bivše VRH? ……

U ovom trenutku nikoga ne optužujem za ništa, osim želje da se riješi „zbrka“ i javnosti jasno dade do znanja što je pravo, a što je krivo!

Ne reagiranjem Institucija RH na navedenu situaciju, te nepravovremeno reagiranje Ministarstva financija i HNB-a,  opravdano se može pričati o „muljanju“ Institucija RH, na koje, po službenoj dužnosti moraju reagirati i DORH i svi ostali „zaduženi“ za ovakve situacije.

Povod ovom tekstu jeste taj što sveobuhvatna Tablica i3, HNB-a, NE PRIKAZUJE povećanje Javnog duga RH u prosincu 2015., a po svim pokazateljima bi trebala, a istovremeno nije mi poznata ni jedna „darovnica“ koja bi taj dug ostavila praktički na istoj razini kao u studenom 2015.

Gospodo iz HNB-a i Ministarstva financija RH, vi ste „na potezu“!

Milivoj Lokas/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Jan Ivanjek: Besposadni sustavi nezaobilazan su dio modernog ratovanja

Objavljeno

na

Objavio

Danas sam imao priliku nazočiti svečanom otvaranju vojarne Hrvatski branitelji Istre, u kojoj je smješteno novo Središte za besposadne zrakoplovne sustave, kao i pričuvna 4. pješačka pukovnija. Time se HV napokon vratio u Pulu, i to pod geslom prikladnim za izvidničku postrojbu: uvijek budni.

Elementi SzBZS su smješteni još i u Velikoj Buni te Sinju. Besposadni sustavi inače čine oko 20% senzorskih kapaciteta Obavještajne pukovnije, odnosno Bojne za obavještajnu potporu operacijama pod čijim okriljem djeluje Središte.

Obavještajna pukovnija još ima formacije i za HUMINT (prikupljanje obavještajnih informacija ljudstvom), SIGINT (analiza elektroničkih signala i emisija), operativni OSINT (korištenje otvorenih izvora informacija) te cyber djelovanja. Nadzor teritorija se provodi neprekidno tokom čitave godine.

Novonabavljene besposadne letjelice Orbiter 3, čije sposobnosti se ustupaju i Ministarstvu poljoprivrede jer su nabavljene uz sufinanciranje EU koja je pokrila oko 70% troškova nabave, za vojne se zadaće koriste 40% vremena, dok se 60% vremena koriste za potrebe Ministarstva poljoprivrede.

Besposadni sustavi nezaobilazan su dio modernog ratovanja, i otvaranje Središta napokon je čvrst korak prema sveobuhvatnijem razvoju besposadnih sposbnosti u HV-u, koje će s vremenom jačati.

U budućnosti će svakako biti nužno uvesti u upotrebu naoružane bespilotne letjelice u nekom obliku, što će ovisiti i o trendu razvoja tih tehnologija u svijetu, a za dugoročno razdoblje, u periodu desetljeća, trebati će u obzir uzeti i potencijal za neki oblik zajedničkog djelovanja s budućim višenamjenskim borbenim avionima, što je trend razvoja u svijetu čiji je trenutni vrhunac u obliku koncepta loyal wingman uparivanja posadnih lovaca i besposadnih borbenih letjelica.

Osim svečanosti u samoj vojarni, u Puli je kraj Arene organiziran taktičko-tehnički zbor, koji je posebno fascinirao one najmlađe. Iako će fokus aktivnosti u Puli biti na besposadnim sustavima, pojačavanje vojnih aktivnosti u Istri znači da će iznad nje također grmjeti i borbeni avioni sa šahovnicom na repu, na očito nezadovoljstvo jednog govornika na današnjoj svečanosti.

Sada, kada se pripremanje i revitalizacija sustava HV uspješno provodi, došlo je vrijeme da se počne nabavljati i moderna tehnika koja će osigurati trajnu tehnološku i vatrenu nadmoć Hrvatske vojske u budućnosti nad svim mogućim agresorima, i pri tome nikako ne valja žaliti novca, komentirao je vojni analitičar Jan Ivanjek na facebooku

 

Simboličan prelet helikoptera Kiowa Warrior iznad Arene u Puli (VIDEO)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

U pet godina vojni proračun Hrvatske porastao 17%, a Srbije čak 90%!

Objavljeno

na

Objavio

Usvega pet godina, od 2015. do 2019., hrvatski vojni proračun narastao je oko 17 posto, a vojni proračun Srbije u istom razdoblju oko – 90 posto! Hrvatska je u 2015. tako na vojsku trošila oko 555 milijuna eura, Srbija 459 milijuna eura.

Već 2017. Hrvatska troši 591 milijun eura, a Srbija se primiče Hrvatskoj i troši 559 milijuna eura. I onda se u 2018. događa potpuni preokret, Hrvatska počinje ubrzano zaostajati za Srbijom u odnosu na vojne troškove, naš je (realizirani) vojni proračun te godine bio 587 milijuna eura, manje od plana zbog prekida nabave borbenog zrakoplova, dok je vojni proračun Srbije znatno “skočio” na čak 725 milijuna eura.

Takav trend nastavljen je i tijekom ove godine kada, prema rebalansu (opet utrošeno manje od plana, ovoga puta 35 mil. eura manje), hrvatski vojni proračun iznosi 647 milijuna eura, a onaj u Srbiji čak 877 milijuna eura.

Ovi podaci dokazuju ono što su vojni analitičari već isticali, činjenicu da se Hrvatska izuzetno sporo, “mic po mic” penje u vojnim izdacima, pa je izložena i kritici NATO-a i SAD-a što se ne uspijeva značajnije približiti kolektivnoj obvezi o utrošku 2 posto BDP-a na vojsku.

Računovodstvenim manevrom, po uzoru na neke druge zemlje članice, u ožujku ove godine Hrvatska je NATO-u prikazala da troši znatno više pa je uračunavanjem troškova vojnih mirovina postotak naglo “porastao” s 1,3% na 1,75% BDP-a. Što je onda RH i podignulo na ljestvici zemalja članica na solidno 11. mjesto unutar 28 članica (bez Makedonije).

Kako je rebalansom utvrđeno da ni ove godine MORH nije uspio utrošiti planirani iznos, u međuvremenu je Hrvatska pala na 1,68% BDP-a. U sljedeća tri tjedna Hrvatska mora sastaviti konkretan “papir”, dokument koji će imati obligatornu snagu, a u kojemu će biti točno razrađeno kako i do kada će RH dostignuti onih 2% vojnih izdvajanja iz BDP-a.

Računa se da bi s početkom nabave eskadrile borbenih zrakoplova i još jednom kvalitetnijom, a planiranom nabavom, primjerice 60-tak američkih oklopljenih vozila “Bradley” koje bi nam SAD donirao, a mi platili 30 mil eura za modernizaciju te nabavom još nekoliko helikoptera “Black Hawk”, Hrvatska i dostignula tih 2%, dakle trošila bi više od milijarde eura godišnje na vojsku.

Problem je MORH-a što ne može nikakvom “računovodstvenom operacijom” približiti se drugom obveznom cilju NATO-a, a to je da za modernizaciju i opremanje, dakle nabavu novih ili modernizaciju starih borbenih sustava, troši 20% vojnog proračuna, konkretno oko 150 milijuna eura godišnje.

Premda službena Hrvatska nerado komentira jačanje vojnog trošenja u Srbiji, a nikako ne komentira nove, za javnost atraktivne vojne nabave zrakoplova MiG-29 i protuavionskih raketa “Pantsir-S1” iz Rusije, i njima je vjerojatno očito da skok od 90% u vojnom trošenju u susjednoj Srbiji nikako ne smije proći bez paljenja lampica za uzbunu u sustavu nacionalne sigurnosti RH, piše Večernji list

 

Jan Ivanjek: HV je najbolja vojska u našem susjedstvu

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari