Pratite nas

Politika

Gdje je nestao spis o Milijanu Brkiću? Jelenić: U ovom trenutku nema ga u DORH-u

Objavljeno

na

“Provjerama na višim državnim odvjetništvima utvrđeno je da nikada Općinsko državno odvjetništvo o postojanju tog predmeta nije ta dva nadređena odvjetništva izvijestilo”

Glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić kazao je kako trenutno na Državnom odvjetništvu nema spisa iz 2011. vezanog uz istragu u kojoj se zamjenika predsjednika HDZ-a Milijana Brkića teretilo za odavanje policijske tajne i ometanje istrage o razbijanju lanca elitne prostitucije. Nakon što se DORH nekoliko dana prozivalo da se oglasi, glavni državni odvjetnik poručio je kako je nesporno da je na temelju saznanja koje je imalo 2011. godine Državno odvjetništvo istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu podnijelo prijedlog za ispitivanje određenih osoba u svojstvu svjedoka, piše VečernjiList

– Ti svjedoci su ispitani. Radi se o osobama koje su prije toga svoja neformalna saznanja iznijela policiji i u tom istražnom postupku ta svoja saznanja nisu ponovila. To znači da nema terećenja, odnosno da su saznanja koja su neformalno data i ne mogu biti dokaz u kaznenom postupku, kada su se pretočila što bi eventualno moglo biti dokaz u kaznenom postupku, nisu bila ista u bitnom elementu. Opovrgnuli su ono što su neformalno izjavili policiji – objašnjava Jelenić. Ne može, dodaje, otkriti čija su se imena spominjala tada u neformalnim policijskim dokumentima, no naglašava kako one osobe na temelju čijih se neformalnih izjava tada krenulo u neko postupanje, to kao svjedoci nisu pred sucem potvrdili.

Upitan je li istraga u tom trenutku stala ili se nastavilo s nekim drugim radnjama kako bi se istražilo ima li osnove za takve tvrdnje, Jelenić uzvraća kako mora probati rekonstruirati spis predmeta da bi mogao odgovoriti na to pitanje.

– Jer spisa predmeta u ovom trenutku u Općinskom državnom odvjetništvu nema. Općinsko državno odvjetništvo će nakon rekonstrukcije predmeta donijeti svoju odluku – kaže Jelenić. On je u to doba bio zamjenik državnog odvjetnika, no sa slučajem nije bio upoznat.

– Ja s tom problematikom nisam bio upoznat. Provjerama na višim državnim odvjetništvima, dakle Županijskom sudu i DORH-u je utvrđeno da nikada Općinsko državno odvjetništvo o postojanju tog predmeta nije ta dva nadređena odvjetništva izvijestilo – pojašnjava glavni državni odvjetnik koji ipak vjeruje kako tada nije bilo nikakvog zataškavanja.

Dva dana nije istupao, iako ga se prozivalo, nastavlja Jelenić, jer je želio biti odgovoran prema javnosti.

– Kad sam provjerio o čemu je sve tu bila riječ i kad sam prikupio sve informacije, utvrdio sam ovo što sam rekao – tvrdi.

Komentirao je i posljednju aferu SMS, kao i curenje informacija, odnosno podatak da je Brkićev kum i vozač ministra Tomislava Tolušića Blaž Curić dojavio Franji Vargi da je pod mjerama policije.

– Očekujem rezultate u realnom vremenu u kojem se do tih rezultata objektivno može doći. Istraga nije baš jednostavna i ima puno radnji koje policija u tom istraživanju mora napraviti. Nemam zamjerke na rad policije – rekao je Jelenić. Upitan je li Milijan Brkić dao iskaz u toj istrazi, kaže kako će svi oni koji trebaju dati iskaze vrlo vjerojatno biti pozvani da daju iskaze onda kada će biti procijenjeno da je to za dobitak istrage najbolje.

Odbacuje kritike da je curenje podataka u istragama često.

– Unazad tri-četiri godine svaki puta je policija i zajedničkom radu s DORH-om reagirala na takve pojave i koliko mi je poznato za to je optuženo do sada 9 policijskih službenika. Po meni sustav funkcionira zadovoljavajuće. Naravno da u svakom žitu ima kukolja, ali ovaj sustav je u stanju kukolj prepoznati i onda kada postaje osnove sumnje i dokazi protiv tog kukolja podignuti optužnicu – kazao je Jelenić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Marija Pejčinović-Burić: Srbija nije spremna suočiti se s prošlošću

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović-Burić izjavila je u ponedjeljak u Bruxellesu na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a da se Srbija nije spremna suočiti s prošlošću, otežavajući tako rješavanje ratnog naslijeđa, kao što je sudbina nestalih i suđenje ratnim zločincima.

“U Srbiji, nažalost, i dalje nema političke volje za suočavanjem s prošlošću i odustajanjem od ideologije iz 90-tih godina prošlog stoljeća što ozbiljno dovodi u pitanje spremnost za rješavanje drugih pitanja koja su posljedica raspada bivše države, kao što je pitanje granica, ili onih koja su posljedica agresije na Hrvatsku, kao što su pitanja nestalih ili suđenja za ratne zločine”, rekla je Pejčinović-Burić, priopćilo je ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP).

Ona je u Bruxellesu sudjelovala na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a koje je razmotrilo aktualnu političku situaciju u jugoistočnoj Europi.

Šefica hrvatske diplomacije ponovo je upozorila na važnost poštivanja Daytonskog sporazuma i ustava BiH kao i odluka ustavnog suda u formiranju vlasti nakon izbora i u reformi izbornog zakonodavstva.

“Stvarna jednakopravnost konstitutivnih naroda ključ je unutarnje stabilnosti i funkcionalnosti BiH”, rekla je Pejčinović-Burić.

Vezano za dijalog Srbije i Kosova, ministrica je istaknula potrebu smirivanja situacije i izbjegavanja daljnjih provokativnih poteza te nužnost stvaranja ozračja koje će omogućiti konstruktivni nastavak dijaloga.

Europski ministri su o situaciji u Ukrajini, posebno u Azovskom moru i Kerčkom tjesnacu razgovarali s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Pavlom Klimkinom.

Istaknuli su da Rusija mora poštivati međunarodno pravo i međunarodne norme, uključujući pravo nesmetanog prolaza i plovidbe te su zatražili trenutačno puštanje na slobodu ukrajinskih pomoraca i brodova.

Države članice su još jednom podržale neovisnost, teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Ukrajine i potvrdile privrženost politici nepriznavanja nezakonite aneksije Krima, stoji u priopćenju.

U pogledu Irana potvrđena je predanost provedbi Zajedničkog sveobuhvatnog plana aktivnosti (JCPOA) te izražena zabrinutost iranskim aktivnostima u njegovoj regiji, balističkim programom te stanjem ljudskih prava.

Situacija u Venezueli ocijenjena je vrlo teškom, a za EU i Hrvatsku angažman u toj zemlji važan je, između ostaloga, i zbog toga što tamo živi znatan broj građana porijeklom iz Unije, uključujući oko 5000 pripadnika hrvatske zajednice.

Uoči ministarskog sastanka EU-a i Afričke unije 21-22 siječnja 2019. u Bruxellesu, vijeće je razgovaralo o daljnjim naporima i konkretnim mjerama u cilju jačanja partnerstva s Afrikom. Naglasak je bio na promicanju gospodarske suradnje i ulaganja te osnaživanju mladih.

Na marginama vijeća za vanjske poslove održan je na inicijativu Italije sastanak ministara država članica EU-a srednjeg i istočnog Mediterana na kojem se razgovaralo o migracijama, budućem Višegodišnjem financijskom okviru kao i o jugoistočnoj Europi, navodi se u priopćenju MVEP-a.

(Hina)

 

Mladen Pavković: Što bi se dogodilo da smo izgubili Domovinski rat?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Božo Ljubić: Bildt, Ashdown i Schilling nemaju nikakav kredibilitet govoriti o ovom pitanju

Objavljeno

na

Objavio

Božo Ljubić, predsjednik Odbora za Hrvate izvan Hrvatske u Saboru Republike Hrvatske, za N1 televiziju je govorio o Deklaraciji o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, koja bi se trebala naći pred saborskim zastupnicima u srijedu.

Kazao je da je Deklaracija usvojena 10. lipnja, ali da je izmijenjena pošto su se u međuvremenu dogodile određene promjene.

“Održali su se izbori u Bosni i Hercegovini. S druge strane, ukazala se potreba za određenim terminološkim doradama, da se ne bi dao nikakav povod da progovaraju Hrvatskoj na legitimnom pravu Republike Hrvatske da se očituje o položaju hrvatskog naroda u BiH”, pojasnio je Ljubić.

Komentirao je i prošlotjednu raspravu Odbora, na kojem je član Odbora Milijan Brkić kazao da ova Deklaracija nije dovoljno konkretna.

“U političkom smislu, u porukama Deklaracije nema nikakvih bitnih promjena. Promjene su samo terminološke naravi i ja smatram da je ova deklaracija sada koherentan i dobar dokument koji Hrvatski Sabor može usvojiti. Naš cilj je da Hrvatski sabor to usvoji maksimalnim konsenzusom vlasti i oporbe, jer bi to bila najbolja poruka hrvatskom narodu u BiH. Višekratno sam ponovio, ja bi želio da Hrvatski sabor i uopće hrvatska politika ima prema hrvatskom narodu u BiH i prema BiH jedan konsenzus kakav je Hrvatska imala prilikom ulaska u Europsku uniju ili NATO”, kazao je Ljubić.

Pojasnio je koju su glavne značajke deklaracije, kazavši da je nametnutim promjenama Ustava Federacije BiH 2002. godine, Hrvati su dovedeni na “rub političke i ustavne konstitutivnosti”.

“Sada Hrvati evo već nekoliko izbornih ciklusa nisu bili u stanju biti predstavljeni svojim legitimnim predstavnicima u vladama entiteta i u Predsjedništvu BiH. To je dovoljan razlog da se o tome očituje Hrvatska koja je potpisnica i Washingtona i Daytona, prema tome ima i obvezu da ako se krše Dayton i Washington”, kazao je.

Ljubić smatra da Hrvatska ima pravo tražiti, kao što je to tražio i Europski parlament, da se provede odluka Ustavnog suda BiH o izmjenama Izbornog zakona BiH kojim treba omogućiti izbor legitimnih predstavnika svakog od tri konstitutivna naroda na svim administrativno-političkim razinama, dodajući da to nije miješanje u unutarnju poltiku BiH.

“Na taj način, Hrvatska kao članica EU, ima pravo i obvezu ukazivati zemlji aspirantu Europskoj uniji na poštivanje vladavine prava, a eminentno poštivanje vladavine prava je poštivanje odluka vlastitih ustavnih sudova”, kazao je.

Ljubić je komentirao i pismo trojice bivših visokih predstavnika, koji kažu da se Hrvatska miješa u unutarnje odnose u BiH.

“Te tri osobe nemaju nikakav kredibilitet govoriti o tom pitanju. Oni su sukrivci za ovo stanje u BiH, koje ne samo da je hrvatsku poziciju u BiH dovelo na rub političkog subjektiviteta, već je dodatno destabilizirala BiH”, istakao je.

Paday Ashdown i Carl Bildt su izravno svojim odlukama nanijeli štetu BiH, a gosp. Schilling je svoj mandat prespavao, kazao je Ljubić.

Ljubić tvrdi da ova Deklaracija neće zaoštriti odnose između Hrvatske i BiH, nego da ide u prilog BiH, jer harmonzacija odnosa tri konstitutivna naroda stabilizira političke prilike u BiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari