Pratite nas

Gdje je Vučić “primenjivao ratne mere”!?

Objavljeno

na

„To će možda da znači Dikoviću da primenjujemo ratne mere,  da puštamo vodu  na drugu stranu o čemu ćemo kasnije nasamo da razgovaramo“ riječi su ovo  premijera Vlade Republike Srbije Aleksandra Vučića  sa sjednice „Štaba za vanredne situacije“.

Na toj sjednici razgovaralo se o poplavama u Srbiji, a Ljubiša Diković je načelnik Generalštaba Vojske Srbije.

Ova izjava  koja je na ovom video-uratku puštena u javnost zvuči zastrašujuće i otvara mnoga pitanja.  Gdje to Vučić planira primjenjivati „ratne mere“ i koja je to „druga strana“ na koju planira puštati vodu? Pogotovo što se radi o  nekim razgovorima „nasamo“s zapovjednikom vojske.

Nije nam namjera  zaoštravati situaciju niti provocirati, ali ovo su pitanja koja traže odgovore, prije svega odgovore od institucija  Republike Hrvatske.   Što o ovome imaju reći u ministarstvu inozemnih poslova  – je su li uputili pitanje službenom  Beogradu o  čemu se tu radi, ili još bolje znaju li u našem ministarstvu uopće za ovu izjavu. I može li se ova izjava dovesti  u kontekst javnog pogovora i nekih informacija da  nasipi uz rijeku Savu na istoku Hrvatske nisu slučajno popustili.

Mi u HSP-u smo stava da se ovo mora rasvijetliti do kraja i cijelu priču dići na puno viši nivo, i  postaviti ovo  kao “par excellence” političko pitanje u odnosima sa Srbijom.  I dobiti odgovore koji neće ostavljati ni zrnce sumnje u  namjere u izrečenom. Tim  više  jer je  Hrvatska  u Srbiju poslala  dio ljudi iz DZUS-a, s opremom i sredstvima da pomognu  u spašavanju  područja u Srbiji koja su ugrožena od poplava , protiv čega smo mi u HSP-u  bili jer  poplave nažalost imamo u Hrvatskoj i  potreban nam je svaki čovjek.  Nešto slično se događalo i ranije na primjeru slanja Kanadera  u Grčku dok je  Jadranska obala  bila u plamenu.

Nadalje, nadamo se da će obećanja političkih čelnika izrečena  u kurtoazno političkim posjetama  poplavljenim područjima u istočnoj Posavini biti i ispunjena i da neće sve ostati na  humanitarnim akcijama i dobroj volji  Hrvata koji još jednom pokazuju  svoje veliko srce, spremno pomoći u nevolji.

Za kraj postavljamo jedno pitanje. Sjeća li se netko gdje se nalazi mjesto Staro Pračno?

To je mjesto koje je najčešće spominjano za vrijeme poplava u  Sisačko-moslavačkoj županiji u veljači ove godine. Postalo je  simbol za poplave   iz kojeg su se javljali svi  mogući  novinari, izvjestitelji, a slikali političari.  Pljuštala su obećanja o pomoći, a danas su ljudi u Starom Pračnom ostavljeni  i prepušteni sami sebi.

Nadamo se da se isto neće  dogoditi sa selima u  Posavini, na istoku Slavonije.

HRVATSKA STRANKA PRAVA

Daniel Srb, predsjednik

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

36 godina od političkog ubojstva Đure Zagajskog u Münchenu

Objavljeno

na

Objavio

Đuro Zagajski, rođen 2. listopada 1939. u Zagrebu, već kao maloljetnik pokušao je nekoliko puta pobjeći iz Jugoslavije. Jednom mu je to uspjelo, ali su ga austrijske vlasti vratile u Jugoslaviju, gdje je najprije proveo dva mjeseca u zatvoru, a potom je bio upućen na odsluženje vojnog roka. Vrativši se iz JNA u Zagreb bio je ponovno uhićen i osuđen na dvije godine zatvora zbog “neprijateljske propagande“. Napokon, u srpnju 1967. godine Zagajski se ponovno odlučuje na bijeg iz Jugoslavije i dolazi u Njemačku gdje dobiva politički azil. U narednom razdoblju sudjelovao je u demonstracijama protiv Jugoslavije i pratio emigrantske publikacije.

“Operativna obrada“ nad Đurom Zagajskim

Dana 22.01.1982. godine Centar SDS Zagreb zaveo je “Operativnu obradu“ nad Đurom Zagajskim.

Operativnu obradu nad njim predložio je Zdravko Mustač, načelnik Centra SDS Zagreb, suglasan je bio Josip Perković, načelnik II. odjela Centrale SDS SRH, a odobrio je Vinko Bilić, načelnik SDS SRH, dok je operativnu obradu od tada vodio Milan Munjas, operativni radnik Centra SDS Zagreb.

Osoba od posebnog povjerenja Đure Zagajskog bio je Stjepan Mesek, koji je bio agent Centra SDS Zagreb pod kodnim imenom “Karlo“ i “Dubravko“. Njega su na vezi od studenog 1981. godine do ožujka 1983. godine držali Mišo Deverić i Milan Munjas – djelatnici II. odjela Centra SDS Zagreb.

Suradnika “Emina“ vodili su djelatnici Centra SDS Varaždin Milan Tesla i Ilija Dodik, a oko vođenja suradnika instruirao ih je Josip Perković.

Dušan Šime Periš angažiran je 12.6.1981. godine i njegov pseudonim je bio “Dukat“.

Bio je na vezi Zlabnik Damira i Roguljić Mladena, djelatnika II. odjela Centra SDS Zagreb u vrijeme dok je načelnik Centra bio Franjo Vugrinec.

U izjavi suradnika “Jerka“ od 2.12.1982. godine, koju je on vlastoručno napisao i potpisao, stoji: “Ja, Branko Sklepić, rođen 7.1.1947., na privremenom radu u SRNj München, dajem dobrovoljno i bez prinude Izjavu kojom se obvezujem da ću na dobrovoljnoj bazi, odano na patriotskoj bazi davati podatke službi DS. Pošto se krećem u društvu ekstremnih emigranata u Münchenu kao što su Zagajski Đuro itd. Sva saznanja ću prenašati, bilo pismenim putem ili direktnim kontaktom sa službom SDS“. “Jerka“ je vodio djelatnik II. odjela Centra SDS Zagreb Damir Zlabnik, u vrijeme dok je načelnik Centra bio Franjo Vugrinec.

Suradnik “Pjesnik“ je bio Miro Škrinjarić, kojeg je vodio djelatnik II. odjela Centra SDS Zagreb Mišo Deverić, u vrijeme dok je načelnik Centra bio Franjo Vugrinec.

Pored njih tu je veliku ulogu odigrao i izvjesni Milan Dorič – pod pseudonimima “Hanzi“, “Milan“, “Flora“ i “Pogan“.

Ubojstvo Đure Zagajskog

 U noći od subote na nedjelju, 26. na 27. ožujka 1983., ubijen je emigrant Đuro Zagajski, rodom iz Zagreba.

Mrtvo tijelo Đure Zagajskog pronađeno je u jutarnjim satima na otvorenom polju u münchenskom parku Vrt fazana. Zagajski je bio prijatelj i suradnik Stanka Nižića (ubijen 23.08.1981. u Zürichu) i Luke Kraljevića (preživio nekoliko udbinih atentata).

Mjesecima prije ubojstva Zagajskog, suradnik zagrebačke Udbe pod pseudonimom “Karlo”, dostavljao je izvješća o aktivnostima hrvatskih emigranata u Njemačkoj i Švicarskoj. Glavna osoba u tim izvješćima bio je Đuro Zagajski.

Petar Penava/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Lavrov optužio Washington za pokušaj državnog udara u Venezueli

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Reuters

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je u ponedjeljak Sjedinjene Države da pokušavaju organizirati “državni udar” radi svrgavanja venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura, ne rekavši ništa o dolasku ruskih vojnika u Caracas, koji je kritizirao Washington.

U razgovoru s američkim kolegom Mikeom Pompeom, Sergej Lavrov je “istaknuo da Washington pokušajem organiziranja državnog udara u Venezueli i prijetnjama njezinoj zakonitoj vladi krši UN-ovu povelju i otvoreno se miješa u unutarnje stvari suverene države”, navodi se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova.

Američki State Department je nešto ranije izvijestio da je Pompeo u tom razgovoru upozorio Lavrova da SAD neće ostati “prekriženih ruku” bude li Rusija i dalje “pojačavala napetost u Venezueli”.

“Neprestani upadi ruskog vojnog osoblja radi pomaganja nelegitimnom režimu Nicolasa Madura u Venezueli mogli bi produljiti patnju venezuelskog naroda”, rekao je isti izvor.

Letjelica u bojama Rusije bila je u nedjelju parkirana na stazi u međunarodnoj zračnoj luci u Caracasu, objavio je France Presse.

Nije pruženo nikakvo službeno objašnjenje, ali je javna novinska agencija Sputnjik dodala da je riječ o “Antonovu An-124 i o putničkom zrakoplovu tipa Iljušin Il-62” za prijevoz “skupina državnih službenika u okviru vojno-tehničke suradnje” dviju zemalja.

Dvije letjelice su dovezle “99 vojnika i 35 tona opreme”, piše Sputnjik.

Dva mjeseca nakon 23. siječnja kada se Juan Guaido proglasio privremenim predsjednikom, Venezuela je još zahvaćena najgorom krizom u njezinoj povijesti, s gospodarstvom koje usporava, valutom koja strmoglavo gubi vrijednost i nestašici koja pogađa sve sektore.

Nicolas Maduro pak ističe potporu Rusije i Kine, glavnih vjerovnika zemlje, koje se sustavno zauzimaju za njega u međunarodnim tijelima kao što je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda.

(Hina)

 

Ruski zrakoplovi s vojnicima sletjeli u Venezuelu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari