Pratite nas

Gdje je Vučić “primenjivao ratne mere”!?

Objavljeno

na

„To će možda da znači Dikoviću da primenjujemo ratne mere,  da puštamo vodu  na drugu stranu o čemu ćemo kasnije nasamo da razgovaramo“ riječi su ovo  premijera Vlade Republike Srbije Aleksandra Vučića  sa sjednice „Štaba za vanredne situacije“.

Na toj sjednici razgovaralo se o poplavama u Srbiji, a Ljubiša Diković je načelnik Generalštaba Vojske Srbije.

Ova izjava  koja je na ovom video-uratku puštena u javnost zvuči zastrašujuće i otvara mnoga pitanja.  Gdje to Vučić planira primjenjivati „ratne mere“ i koja je to „druga strana“ na koju planira puštati vodu? Pogotovo što se radi o  nekim razgovorima „nasamo“s zapovjednikom vojske.

Nije nam namjera  zaoštravati situaciju niti provocirati, ali ovo su pitanja koja traže odgovore, prije svega odgovore od institucija  Republike Hrvatske.   Što o ovome imaju reći u ministarstvu inozemnih poslova  – je su li uputili pitanje službenom  Beogradu o  čemu se tu radi, ili još bolje znaju li u našem ministarstvu uopće za ovu izjavu. I može li se ova izjava dovesti  u kontekst javnog pogovora i nekih informacija da  nasipi uz rijeku Savu na istoku Hrvatske nisu slučajno popustili.

Mi u HSP-u smo stava da se ovo mora rasvijetliti do kraja i cijelu priču dići na puno viši nivo, i  postaviti ovo  kao “par excellence” političko pitanje u odnosima sa Srbijom.  I dobiti odgovore koji neće ostavljati ni zrnce sumnje u  namjere u izrečenom. Tim  više  jer je  Hrvatska  u Srbiju poslala  dio ljudi iz DZUS-a, s opremom i sredstvima da pomognu  u spašavanju  područja u Srbiji koja su ugrožena od poplava , protiv čega smo mi u HSP-u  bili jer  poplave nažalost imamo u Hrvatskoj i  potreban nam je svaki čovjek.  Nešto slično se događalo i ranije na primjeru slanja Kanadera  u Grčku dok je  Jadranska obala  bila u plamenu.

Nadalje, nadamo se da će obećanja političkih čelnika izrečena  u kurtoazno političkim posjetama  poplavljenim područjima u istočnoj Posavini biti i ispunjena i da neće sve ostati na  humanitarnim akcijama i dobroj volji  Hrvata koji još jednom pokazuju  svoje veliko srce, spremno pomoći u nevolji.

Za kraj postavljamo jedno pitanje. Sjeća li se netko gdje se nalazi mjesto Staro Pračno?

To je mjesto koje je najčešće spominjano za vrijeme poplava u  Sisačko-moslavačkoj županiji u veljači ove godine. Postalo je  simbol za poplave   iz kojeg su se javljali svi  mogući  novinari, izvjestitelji, a slikali političari.  Pljuštala su obećanja o pomoći, a danas su ljudi u Starom Pračnom ostavljeni  i prepušteni sami sebi.

Nadamo se da se isto neće  dogoditi sa selima u  Posavini, na istoku Slavonije.

HRVATSKA STRANKA PRAVA

Daniel Srb, predsjednik

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Stjepan Šterc: Problem iseljavanja Hrvata iz Hrvatske i iz BiH postaje pitanje nacionalne sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Problem raseljavanja stanovništva iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine poprimio je dramatične razmjere i postao pitanjem nacionalne sigurnosti, upozorio je u utorak hrvatski demograf Stjepan Šterc istaknuvši kako je posebice ugrožen opstanak Hrvata koji žive u BiH jer bi se njihov broj u toj zemlji u idućih deset godina mogao smanjiti čak za trećinu.

Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je u intervjuu za bosanskohercegovački portal Slobodna Bosna kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti i razvitka obje države.

“Način upravljanja u ovim prostorima i državama je i najveći krivac pojave suvremenog egzodusa, potpuno zanemarujući u provođenju izvršne vlasti funkcionalnost demografskog i gospodarskog razvitka. Mogli bi takav način upravljanja nazvati političkom okupacijom u kojoj nema praktički ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti”, kazao je Šterc dodajući kako je jasno da političari svojim odlukama i postupcima izravno utječu na odlazak ljudi.

Iako je Štercov plan izlaska iz demografske krize, koji je nastao kao dio izbornog programa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, usvojen u hrvatskim tijelima vlasti, on drži kako to ipak nije učinjeno sukladno njegovim programskim načelima i koncepcijama.

Demografska problematika, kazao je Šterc, nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje pa su posljedice nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do razine na kojoj se već ugrožavaju osnovni sustavi u zemlji.

“Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, financijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Moj je prijedlog bio vladin ured na čijem bi čelu bio podpredsjednik vlade kako bi izravno mogao politički usmjeravati stratešku revitalizacijsku politiku, jasna procjena što je u proračunu manje bitno od demografskog opstanka, apsolutna zaštita žena u trudnoći i na porodiljskom (radno pravo, ekonomska i financijska sigurnost i sl.), povezivanje s iseljeništvom. Sadašnji su postupci samo dio socijalne politike i ništa više”, konstatirao je Šterc.

Demografska kretanja osobito pogubna po Hrvate u BiH

Komentirajući demografske probleme u BiH Šterc je upozorio kako ta zemlja iz godine u godinu bilježi sve veći pad prirodnog prirasta staovništva. Razlika između broja rođenih i umrlih u 2015. godini tako je bila oko pet i pol tisuća, a u 2016. godini ta brojka je već između devet i deset tisuća.

Procjena je kako bi prirodni gubitak hrvatske populacije u BiH u narednih deset godina mogao iznositi oko 40 tisuća osoba.

Uz prirodni pad od oko dvije i pol tisuće stanovnika hrvatske nacionalnosti, na godišnjoj razini treba uračunati oko deset tisuća onih koji će svake godine trajno napustiti tu zemlju.

To bi značilo kako bi broj Hrvata u BiH, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo 544 tisuće, odnosno 15,4 posto ukupnog stanovništva te zemlje, za deset godina mogao biti smanjen za 125 tisuća.

To je dramatičnih 31.3 posto sadašnje populacije, analize su na koje ukazuje Šterc.

Sve to izravno će ugroziti sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni te obrazovni sustav.

“Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno opstanka. Tko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima.”, zaključio je Šterc. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Pero Kovačević: Presuda Ratku Mladiću

Objavljeno

na

Objavio

U srijedu presuda Ratku Mladiću

Ratko MladićRaspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu će u srijedu (22. studenoga 2017.) izreći prvostupanjsku presudu Ratku Mladiću.

Podsjetimo se, Ratko Mladić je bio zapovjednik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) od 12. svibnja 1992. do najmanje 8. studenoga 1996. godine.

Tužiteljstvo u optužnici Ratka Mladića tereti u dvije točke za genocid; u pet točaka za zločine protiv čovječnosti; u četiri točke za kršenja zakona i običaja ratovanja.

Haaška optužnica protiv Mladića ne obuhvaća zločin u Škabrnji.
Zločini koji se navode u optužnici Mladiću uključuju, između ostalih:

• Ubijanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, uključujući vodeće pripadnike tih grupa; npr. ubojstvo 144 osobe u Biljanima (općina Ključ), ubojstvo više od 200 zatočenika u KP domu Foča, ubojstvo oko 150 ljudi u logoru Keraterm, pored Prijedora, i ubojstvo najviše 140 zatvorenika u logoru Sušica, pored Vlasenice.

• Zatočenje tisuća bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata u zatočeničkim objektima u životnim uvjetima smišljenim tako da dovedu do njihovog fizičkog uništenja. Navedeni objekti uključuju logor Manjača (pored Banja Luke), logore Omarska, Keraterm i Trnopolje (pored Prijedora), KP dom u Foči i logor Batković, pored Bijeljine.

• Ubijanje više od 7,000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana iz Srebrenice putem organiziranih i situacijskih pogubljenja, uključujući ubojstvo više od 1000 muškaraca u jednom velikom skladištu u selu Kravice i pogubljenje još 1000 muškaraca bosanskih Muslimana pored škole u Orahovcu.

• Bezobzirno razaranje privatne imovine i javnih dobara, uključujući spomenike kulture i sakralne objekte, kao što su brojne džamije širom zemlje.

• Djela ubojstava koja su bila dio cilja širenja terora među civilnim stanovništvom Sarajeva provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja, u periodu od 12. maja 1992. do novembra 1995. godine, uključuju granatiranje tržnice “Markale” 5. veljače 1994., kada je poginulo 66, a ranjeno više od 140 ljudi.

Tužiteljstvo je u završnoj riječi suđenja zatražilo da Ratko Mladić bude osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Pero Kovačević / HKV

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari