Pratite nas

Događaji

Gdje prošlost susreće budućnost – Osnovana udruga Primorski Hrvat

Objavljeno

na

PRIMORSKI HRVAT

Osnivačka skupština udruge Primorski Hrvat održala se u Hrvatskoj čitaonici na Trsatu u ponedjeljak, 17. prosinca 2018. , na istom mjestu gdje je djelovalo društvo pod istim nazivom od 1897. do 1929. kada su izbrisana nacionalna imena nakon uvođenja Karađorđićeve diktature.

Skup je uveličala osobna izaslanica Predsjednice Republike Hrvatske – gospođa Radojka Šverko, ujedno i prva počasna članica Udruge. Status počasnog člana dodijeljen je i Vlasti Juretić Knezovoj, spisateljici poznatoj po pjesmi Vilo moja i prim. dr. sc. Radu Žicu Mikulinu.  Primorskog Hrvata  došli su podržati dr.sc. Josip Jurčević, dr.sc. Berislav Valušek, Davor Ivo Stier, prof Goran Crnković, dr.sc. Maja Polić. Nikica Maravić, Marino Grbac, mr. sc. Daina Glavočić, mons Nikola Radić i Knez Mikula IV.

Baština: Gdje prošlost susreće budućnost

Vrijedni pokretački odbor Primorskog Hrvata dobio je od Ministarstvo kulture  pravo uporabe znaka 2018. Europska godina kulturne baštine za svoj događaj čime se ova godina završava na primjeren način – Rijeka dobiva udrugu čija je vizija promicanje hrvatske baštine. I ne samo to – nakon 90 godina u Rijeci se ponovo čuje ime Primorski Hrvat, u gradu s intelektualnom infrastrukturom  koja se ne snalazi najbolje s imenicom Hrvat pa se čini da bi ju najradije zauvijek izbrisali, sakrili u prenatrpane ormare zakopane povijesti.

Prvi predsjednik udruge postao je akademski kipar Zvonimir Kamenar, dopredsjednici mr. sc.Blaženka Kulić, mag. šumarstva, dr. med. Bernardin Mrak, oftamolog, tajnica Vedrana Spadoni Štefanić, dipl. politolog i rizničar Ivan Andrijević, inž. elekrotehnike.

Himnu Lijepa naša otpjevala je Barbara Benigar Brezac, a nastupio je i legendarni Duško Jeličić Bonaca i klapa Gradelini.  Znak Udruge grafički je oblikovala Petra Abramović Rukavina. Svečanu pjesmu napisala je Ljubica Kolarić Dumić, a uglazbila Mirjana Kajdi Žužić.

Udruga Primorski Hrvat ispravit će tužnu činjenicu da je Rijeka jedini veći grad u Hrvatskoj bez hrvatskog plesnog folklora. Osim plesnog  folklora, cilj je osnivanje povijesne garde znamenitog riječkog kapetana Nikole Jurišića koji je gotovo posve izbrisan iz kolektivnog sjećanja Grada, bez spomena, kipa, naziva ulice. Naime, slavni kapetan, inače rođeni Senjanin, najpoznatiji je po tomu što je sa nekoliko stotina ratnika pobijedio desetine tisuća osvajača Sulejmana Veličanstvenog 1532. u mađarskom Kisegu. Ono što nije poznato je da je u ožujku 1528. postao riječki kapetan i te se titule odrekao tek 1534. U tom razdoblju, u Rijeku je doveo Šimuna Kožičića Benju koji je tiskao prve knjige na glagoljici u razdoblju vlasti Nikole Jurišića, a 1530. donesen je i ključni pravni dokument riječke povijesti – Riječki statut.

Osim kulturnih i povijesnih tema, udruga će se baviti i drugim  vrstama baštine, od prirodne do virtualne i vjerske vođen krilaticom: Tuđe poštuj, a svojim se diči.

Riječki tiskani mediji nisu objavili ni slova o ovome, po mišljenju mnogih, najvažnijem kulturnom  događaju nakon dobivanja statusa EPK2020.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Večer prijatelja tuzlanskih Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta. Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Povijest bilježi kako su se franjevci Vrhbosanske Nadbiskupije na području sadašnje Bosne najprije doselili u Srebrenicu i tamo izgradili svoj samostan. Širili su se polako i sigurno, a kako su se širili oni, tako se širilo i kršćanstvo. Brzo su naselili i područje Soli ili danas Tuzle, gdje su kasnije također izgradili svoj samostan.

Danas u Tuzli egzistira Franjevački samostan svetih Petra i Pavla, a čiji je prostor, pored održavanja vjerskih sadržaja, i mjesto kulturnih i svih drugih za Hrvate značajnih događanja. Tako su tuzlanski franjevci uz svoj puk pokrenuli i Hrvatski kulturni centar “Sveti Franjo”. A svaka organizacija, pogotovo ona tipa kao što je ova tuzlanska, ima i svoje prijatelje, koji pomažu kad je potrebno. Čine to uvijek kad god zatreba.

Tim povodom 10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta.

Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Bila je ovo prigoda da se nazočnima obrati i donedavni gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli, svugdje rado viđeni, fra Mario Divković, koji je započeo izgradnju i cijeli projekt predao u ruke novom gvardijanu fra Željku Nikoliću.

Cijelom događaju bio je nazočan i vidno radostan predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BIH dr. Dragan Čović s najbližim suradnicima te novoizabrani predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” dr. Nikola Čiča, inače rođeni Tuzlak. Među gostima smo mogli vdiejti i Gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića i premijera Županije Posavske Đuru Topića.

Piše: Anto PRANJKIĆ

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Na Plehanu postavljen kamen temeljac za novi samostan

Objavljeno

na

Objavio

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Cijela bosanska Posavina svojevrsni je simbol patnji i stradanja hrvatskoga naroda kroz, kako onu stariju, tako i noviju, burnu povijest ovog naroda.  Katoličanstvo na ovo područje donijeli su franjevci u srednjem vijeku, a čuvali su ga zajedno sa svojim pukom u svim vremenima života u svojoj Posavini. Istina, uz velike žrtve pogotovo one u Drugom svjetskom i posljednjem Domovinskome ratu, u kojem su kuće razorene a vjernici raseljeni diljem svijeta. Prvi franjevački samostan na ovom području izgrađen je 1874. godine. Samostan, crkva svetoga Marka i cijeli kraj  bili su mjesta okupljanja i zajedništva ovdašnjih posavskih Hrvata-katolika. U onim teškim vremenima Drugoga svjetskoga rata kada su mnogobrojni muškarci završavali svoje ovozemne živote kod Burića štale i na Bleiburgu, ali i tijekom i poslije Domovinskoga rata, plehanski vjernici okupljali su se oko svojih fratara i pouzdavali se  u Božju Providnost. Tu vjeru nisu izgubili niti 2. srpnja 1992. godine kada je neprijateljska vojska s dvije tone eksploziva porušila ljepoticu ovoga kraja- crkvu Svetoga Marka. Prigodom miniranja stradao je i samostan izgrađen 1932. godine. Ljudi su teškom mukom i gorčinom u srcu napuštali ognjišta, ali svoj Plehan nisu zaboravili. Prvi se vratio fra Ivan Ćurić i kao njegovi predčasnici, fratri u srednjem vijeku, na Plehanu počeo graditi novi vjernički život. Danas tamo živi oko 90 Hrvata, a prije rata bilo ih je preko osam tisuća.

Počinje gradnja samostana na Plehanu, srušenog 1992.

U ponedjeljak 8. srpnja ove godine bilo je posebno svečano na Plehanu. Uzoriti Vinko kardinal Puljić, Nadbiskup Vrhbosanski blagoslovio je gradilište i kamen temeljac  i time simbolično započeo gradnju novog samostana. U prigodnoj homiliji kardinal Puljić nije zaboravio podsjetiti svoje vjernike kako kamen temeljac označava našega Gospodina Isusa Krista kao čvrstu stijenu na kojoj gradimo život vjere. Osvrnuo se i na žrtvu koju su podnijeli branitelji i poručio svima da iz posebnog pijeteta prema njima moramo voljeti i cijeniti ono zašto su branitelji dali svoje živote.

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim.

Kamen temeljac koji je ugrađen u temelj novog samostana izradio je povratnik Marko Princip a u njega je autor  ugradio i povelju o gradnji samostana. Uz veliki broj vjernika događaj su uveličali i članovi zbora župe  Rođenja BDM iz Ulica pored Brčkog, gdje je sadašnji plehanski gvardijan fra Anto Tomas službovao kao župnik i župni vikar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari