Pratite nas

Događaji

Gdje prošlost susreće budućnost – Osnovana udruga Primorski Hrvat

Objavljeno

na

PRIMORSKI HRVAT

Osnivačka skupština udruge Primorski Hrvat održala se u Hrvatskoj čitaonici na Trsatu u ponedjeljak, 17. prosinca 2018. , na istom mjestu gdje je djelovalo društvo pod istim nazivom od 1897. do 1929. kada su izbrisana nacionalna imena nakon uvođenja Karađorđićeve diktature.

Skup je uveličala osobna izaslanica Predsjednice Republike Hrvatske – gospođa Radojka Šverko, ujedno i prva počasna članica Udruge. Status počasnog člana dodijeljen je i Vlasti Juretić Knezovoj, spisateljici poznatoj po pjesmi Vilo moja i prim. dr. sc. Radu Žicu Mikulinu.  Primorskog Hrvata  došli su podržati dr.sc. Josip Jurčević, dr.sc. Berislav Valušek, Davor Ivo Stier, prof Goran Crnković, dr.sc. Maja Polić. Nikica Maravić, Marino Grbac, mr. sc. Daina Glavočić, mons Nikola Radić i Knez Mikula IV.

Baština: Gdje prošlost susreće budućnost

Vrijedni pokretački odbor Primorskog Hrvata dobio je od Ministarstvo kulture  pravo uporabe znaka 2018. Europska godina kulturne baštine za svoj događaj čime se ova godina završava na primjeren način – Rijeka dobiva udrugu čija je vizija promicanje hrvatske baštine. I ne samo to – nakon 90 godina u Rijeci se ponovo čuje ime Primorski Hrvat, u gradu s intelektualnom infrastrukturom  koja se ne snalazi najbolje s imenicom Hrvat pa se čini da bi ju najradije zauvijek izbrisali, sakrili u prenatrpane ormare zakopane povijesti.

Prvi predsjednik udruge postao je akademski kipar Zvonimir Kamenar, dopredsjednici mr. sc.Blaženka Kulić, mag. šumarstva, dr. med. Bernardin Mrak, oftamolog, tajnica Vedrana Spadoni Štefanić, dipl. politolog i rizničar Ivan Andrijević, inž. elekrotehnike.

Himnu Lijepa naša otpjevala je Barbara Benigar Brezac, a nastupio je i legendarni Duško Jeličić Bonaca i klapa Gradelini.  Znak Udruge grafički je oblikovala Petra Abramović Rukavina. Svečanu pjesmu napisala je Ljubica Kolarić Dumić, a uglazbila Mirjana Kajdi Žužić.

Udruga Primorski Hrvat ispravit će tužnu činjenicu da je Rijeka jedini veći grad u Hrvatskoj bez hrvatskog plesnog folklora. Osim plesnog  folklora, cilj je osnivanje povijesne garde znamenitog riječkog kapetana Nikole Jurišića koji je gotovo posve izbrisan iz kolektivnog sjećanja Grada, bez spomena, kipa, naziva ulice. Naime, slavni kapetan, inače rođeni Senjanin, najpoznatiji je po tomu što je sa nekoliko stotina ratnika pobijedio desetine tisuća osvajača Sulejmana Veličanstvenog 1532. u mađarskom Kisegu. Ono što nije poznato je da je u ožujku 1528. postao riječki kapetan i te se titule odrekao tek 1534. U tom razdoblju, u Rijeku je doveo Šimuna Kožičića Benju koji je tiskao prve knjige na glagoljici u razdoblju vlasti Nikole Jurišića, a 1530. donesen je i ključni pravni dokument riječke povijesti – Riječki statut.

Osim kulturnih i povijesnih tema, udruga će se baviti i drugim  vrstama baštine, od prirodne do virtualne i vjerske vođen krilaticom: Tuđe poštuj, a svojim se diči.

Riječki tiskani mediji nisu objavili ni slova o ovome, po mišljenju mnogih, najvažnijem kulturnom  događaju nakon dobivanja statusa EPK2020.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

U Splitu otvorena NATO konferencija ‘Tide Sprint’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: OSRH/ E. Turina

Proljetno izdanje međunarodne konferencije NATO Zapovjedništva za transformaciju (ACT) “Tide Sprint” počelo je otvaranjem u Splitu u ponedjeljak, 25. ožujka 2019. godine kojem su nazočili načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov i pomoćnik načelnika stožera ACT-a za sposobnosti kontraadmiral Rene Tas (NLD).

Na konferenciji sudjeluje gotovo 400 sudionika iz više od 30 zemalja NATO članica i partnera, uključujući nacionalne predstavnike, predstavnike akademske zajednice te predstavnike globalnih tvrtki i industrije specijalizirane za područje komunikacija i informacijske tehnologije, priopćio je MORH

General Šundov tom je prilikom izrazio sigurnost da će ishodi konferencije imati značajan utjecaj na buduća združena djelovanja. “Nove sigurnosne prijetnje zahtijevaju zajednički odgovor i različite pristupe. Nalazimo se u četvrtoj industrijskoj revoluciji koju karakterizira stapanje tehnologija koje zamagljuju granice između materijalne, digitalne i biološke sfere. Potrebni su nam ljudi koji razmišljaju na nov način i vide nove prilike te mogu stvoriti pobjednička rješenja”, naglasio je general.

U svom je obraćanju naglasio kako će uporaba novih tehnologija u operacijama zahtijevati prilagodljiv stav i tehnološku svijest, zakonodavne okvire i regulative koji će olakšati njihovo usvajanje, kao i osigurati najvišu razinu interoperabilnosti za sve tehnologije kako bi se osiguralo uspješno i učinkovito djelovanje u svih pet domena ratovanja. “Hrvatska razvija i uvodi nove komunikacijsko-informacijske sposobnosti, a jedan od projekata je i uspostava novog Cyber zapovjedništva“, istaknuo je general Šundov. Podsjetio je također, kako je Hrvatska kao članica NATO-a kroz deset godina sudjelovala u NATO operacijama i aktivnostima, zaključivši: “Za sve njih ključna je riječ interoperabilnost”.

Konferencija “TIDE Sprint” predstavlja stručni forum koji promišlja o poboljšanju interoperabilnosti među zemljama članicama NATO saveza i ostalim partnerskim zemljama te okuplja stručnjake iz akademske zajednice, obrambene industrije, oružanih snaga i vlada kako bi surađivali, predlagali i definirali rješenja koja odgovaraju na izazove s kojima se NATO suočava.

“TIDE Sprint” informira sudionike i zainteresiranu zajednicu, nadahnjuje ih i unaprjeđuje njihov rad i razvojne programe sposobnosti, a rezultati doprinose otpornosti NATO-a, povećavaju njegovu borbenu spremnost i osnažuju sposobnost kolektivne obrane. „TIDE Sprint“ (‘Think-Tank for Information, Decision and Execution Superiority’ – TIDE) dio je godišnjeg ciklusa povezanih događaja koje organizira Savezničko zapovjedništvo za transformaciju (NATO Allied Command Transformation – ACT) koji uključuju TIDE Hackathon i Coalition Warrior Interoperability eXercise.

Istraživanje ideja na “TIDE Sprint”-u i eksperimentiranje novim mogućim rješenjima na „TIDE Hackathon“-u, kao i testiranje postojećih sposobnosti na “Coalition Warrior Interoperability eXercise”-u, osigurava NATO-u zadržavanje inovativnosti i kontinuirano jačanje interoperabilnosti.

Povezujući te događaje, Savezničko zapovjedništvo za transformaciju pruža dobro zaokružen pristup inovaciji, donošenju preporuka i implementaciji, okupljajući ljude, procese i tehnologije kao tri ključne komponenete interoperabilnosti.

Na ovogodišnjoj konferenciji sudionici će razmatrati utjecaj i mogućnosti koje proizlaze iz znanosti o podacima (Data Science). Data Science je središnja tema Kontinuuma Interoperabilnosti 2019. godine (Interoperability Continuum) jer će omogućiti nove NATO sposobnosti i unaprijediti postojeće.

Unutar navedenog djelokruga rada, posebno su naglašena pitanja interoperabilnosti Command and Control (C2) sustava, Cyber obrane i zahtjevi za implementaciju NATO Federated Mission Networking (FMN) inicijative.

Na konferenciji će biti iznesena zapažanja na temu interoperabilnosti koja su se prikupljala tijekom združenih vježbi, a sudjelovat će i pobjednički timovi posljednjeg „TIDE Hackaton“-a održanog u Varšavi i predstaviti razvijena rješenja koja unapređuju vojno donošenje odluka. Jedna od tema „TIDE Sprinta“-a u Splitu bit će i sinergija tehnologije i ljudi korisnika.

Upotreba znanosti o podacima (Data Science) u svim aspektima vojnog djelovanja nastavit će značajno mijenjati borbeno djelovanje, a uključivanje Data Science know-how-a NATO-u pomaže bolje istražiti mogućnosti i uključene rizike.

“Tide Sprint” održava se od 2005. godine, a konferencije se provode dva puta godišnje. Proljetna konferencija održava na prostoru Europe, a jesenska u Norfolku, Virginia, SAD. Konferencija u Splitu traje do petka, 29.ožujka.

 

Jan Ivanjek: HV je najbolja vojska u našem susjedstvu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Prošlo je 27 godina otkako su naši suborci svoj život položili na oltar Domovine braneći most na Bistrini

Objavljeno

na

Objavio

U Nedjelju, 24. ožujka, prisjetili smo se pogibije naših suboraca, blagopočivajućih Gorana Kliškića i Ivice Vuce. Prošlo je 27 godina otkako su naši suborci svoj život položili na oltar Domovine braneći most na Bistrini. Prisjetili smo se s osjećajem osobite zahvalnosti što smo živjeli u vremenu u kojem smo mogli svjedočiti njihovoj hrabrosti, plemenitosti i ljudskoj dobroti.

Veliki u svojoj skromnosti blagopočivajući Goran Kliškić i Ivica Vuce ostavili su nam u sjećanje mnoge plemenite i lijepe čini i djelovanja, svojim primjerom pokazujući, i ostavljajući nam za čuvanje sjenčanje na junački čin i požrtvovnost suboraca.

U plavoj tišini Stonskog zaljeva ronioci članovi ‘Ronilačkog kluba veterana 4. Gardijske brigade’ i Ronilačke sekcije ‘Peliška jedra’ prikupljali su otpad u moru.

Sjećanje koje čuvamo, budućnost kakvu želimo, svijet kakav gradimo, domovinu kakvu stvaramo, razvoj za koji smo odgovorni; to je slika današnjeg dana. Nadu budi prizor stasitih mladića, kakvi su nekada bili Goran i Ivica.

Netom su se u tišini pred križem molili za duše naših suboraca, a sada odlučno i odgovorno prihvaćaju snažnim rukama stara željezna sidra s dna mora, davno uništene i odbačene ribarske alate, poput vrša, mreža… Zabrinutost zasigurno izaziva raznovrsnost i količina plastičnog otpada, pa su se kao podloga, odnosno stanište kamenica mogli naći plastični držači za suncobrane, plastične sjedalice i drugo.

Dr.sc. Ljiljana Zmijanović

Dr.sc. Ljiljana Zmijanović

Podmorje stonskog kanala pripada području ekološke mreže HR 3000163 Stonski kanal, a značajno je za očuvanje zaštićene livada posidonije (Posidonion oceanicae) kojih su staništa velike i plitke uvale Stonskog zaljeva.

Ekološka akcija čišćenja podmorja organizirana je u suradnji  ‘Ronilačkog kluba veterana 4. Gardijske brigade’, Ronilačke sekcije ‘Peliška jedra’, Općine Ston, Dobrovoljnog vatrogasnog društva Putniković, Dobrovoljnog vatrogasnog društva Ston, Komunalnog društva Ston d.o.o. i NOVA rent a car-a.

U akciji su sudjelovali  brojni mještani, bilo prihvaćajući otpad na obali, ili u brodice, veslajući uz ronioce.

Sudionici su se suglasili da se akcija planira i za 2020., a lokacija bi bila  posebni morski rezervat Malostonski zaljev.

Dr.sc. Ljiljana Zmijanović/Kamenjar.com

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari