Pratite nas

Istaknuto

General Glasnović: Ljudi bježe u funkcionalne države, Hrvatska vlada treba brinuti za povratak hrvatskih izbjeglica

Objavljeno

na

Koliko će izbjeglica biti preraspoređeno iz ostalih europskih zemalja u Hrvatsku? Hoće li Mađarska nakon referenduma odbiti kvotu koja joj je dodijeljena? Kada možemo očekivati novi migrantski val? U emisiji urednika i voditelja Mislava Togonala na HRT-u gostovali su general Željko Glasnović, nezavisni saborski zastupnik, Igor Tabak, stručnjak za sigurnost i Gordan Bosanac, aktivist iz Centra za mirovne studije, GONG-a i drugih tzv. nevladinih udruga.

Propust je naše države da javnost nije obaviještena o kojem se broju ljudi radi, rekao je Igor Tabak o obveznim kvotama Europske unije za prihvat izbjeglica. Prošlogodišnji val izbjeglica bio je jako sretan kada bi produžio dalje iz Hrvatske, ali kada bi ljudi ostajali i kada bi ih bilo više- tada se javljaju razni potencijalni problemi, smatra. Primjerice, jako je teško pronaći profesore u školama koji bi s djecom radila na stranom jeziku. Tabak je napomenuo da bi Hrvatskoj, kako bi ispunila obvezujuće kvote, veliki problem mogao biti kako zadržati ljude kod nas. Ti ljudi ne žele bit u Hrvatskoj, njima je cilj Njemačka ili Švedska. Za izbjegličku krizu je rekao da se godinama ranije, u nizu aspekata, moglo vidjeti da je to problem koji se polako diže na horizontu i dolazi.

Željko Glasnović rekao je da je Turska s pravom gnjevna na EU jer je najveći teret izbjegličke krize preuzela na sebe. Nema previše straha da će se kod nas previše njih zadržati, smatra. Ljudi bježe u funkcionalne države, ovo je još disfunkcionalna država. Hrvatska vlada se treba prvenstveno brinuti za povratak hrvatskih izbjeglica. Rekao je kako hrvatska vlada ima mandat da se brine o tim Hrvatima, a ne o azijskim ekonomskim imigrantima. Gdje je povratak hrvatske dijaspore, gdje su ti ljudi? Nadodao je da u ovakvu paradajz republiku nitko neće doći.

Gordan Bosanac prokomentirao je Dublinski sporazum, prema kojem izbjeglice moraju zatražiti azil u prvoj zemlji u koju uđu, u suprotnom ga zemlja u koju je stigao kasnije vraća natrag u onu u kojoj je prvi put registriran. Dublinski sporazum nije napravljen za situaciju humanitarne krize kada je u Europsku uniju ušlo milijun ljudi, on funkcionira ako dnevno ulazi pet do šest tisuća ljudi. Prema takozvanoj kvoti solidarnosti, Hrvatska mora preuzeti 1600 izbjeglica, a dosad ih je preuzela 14, objasnio je. Smatra da je najveći vanjskopolitički promašaj EU-a to što se dovela u situaciju da je Turska može reketariti.

Gosti su se dotaknuli tema militarizacije i uloge vojske u zaštiti državnih granica. Hrvatska vojska ima ukupno dvije brigade, a planirani broj od 15 tisuća pripadnika je jako malo, rekao je Tabak.

Bosanac se nadovezao i rekao da je vojska koja ide na ljude, koji bježe od ratova, potpuno promašen način upravljanja izbjegličkom krizom.

Bosanac se osvrnuo na referendum u Mađarskoj i rekao da neki ljudi prvenstveno iz straha prema izbjeglicama reagiraju vrlo ksenofobično. U Mađarskoj se već dvije godine vodi iznimno negativna kampanja protiv izbjeglica i Orban nije uspio odraditi referendum, rekao je. Bosanac smatra da ondje, kao i u Hrvatskoj, postoje dvije razine- zagovaraju se nekakve restriktivne politike, dok je narod ok.

Glasnović je rekao da u Mađarskoj oni koji su izašli na referendum i glasovali protiv obvezujućih kvota – nisu idioti. Dodao je da su sve priče o ljudskim pravima samo floskule.

Na upit voditelja hoće li dignuti ruku za Plenkovićevu vladu, pri kraju emisije, Glasnović je rekao da ne zna kakva je njegova ideja vođenja države i da ne može sebe upucati u nogu. Želi vidjeti strateške planove, kakve su ideje vođenja države a neke su stvari za njega neprihvatljive.

General Glasnović na samom kraju podsjetio je da smo vidjeli kako smo imali multikulturalno društvo od 1945. nadalje pa što se je dogodilo.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Istaknuto

Srami se haški sude, svake suze s našeg lica

Objavljeno

na

Objavio

Pogni glavu haški sude
i sram nek te bude,
zločincima slobodu daješ
a ubijaš časne ljude!

Srami se haški sude,
svake suze s našeg lica,
umjesto da sudiš pravo
postao si ubojica!

Ubio si samo tijelo
al duša se ubit ne da,
što se nekad pravdom zvalo
to je sada jad i bijeda!

Pravda je na koljenima,
ako to se pravda zove
al istinu ti ne možeš
nikad bacit u okove.

Istina ne umire
nit će poražena biti,
ne može se ona sakrit
nit se može zatvoriti!

Istina je sad u nama,
nikad neće umrijet slika,
ubili ste generala
a oživjeli besmrtnika!!!

Velimir Raspudić / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Istaknuto

Tko je Božo Kožul – zapovjednik “Tigrova”?

Objavljeno

na

Objavio

Prva gardijska brigada Hrvatske vojske “Tigrovi” obilježila je 27. obljetnicu svog ustroja prigodnom svečanosti u vojarni “Croatia” na kojoj je istaknuto da su pripadnici “Tigrova” dali veliki doprinos u Domovinskom ratu te da je obaveza društva čuvati uspomenu na tu borbenu postrojbu u kojoj je tijekom rata poginulo 367 pripadnika, a njih šest još se vode kao nestali.

Na obilježavanju obljetnice prisustvovao je i posebni savjetnik ministra obrane Božo Kožul, zapovjednik „Tigrova“.

Stožerni brigadir Božo Kožul u “Tigrove” je stupio 5. kolovoza 1990., a general Janko Bobetko imenovao ga je pukovnikom u 21. godini. S 27 godina postao je zapovjednik 1. gardijske brigade, a 2001. godine je umirovljen.

Kožul je svojevremeno govorio kako branitelji u vrijeme naoružanja nisu imali gotovo ništa, tek ono što su naslijedili u Rakitju. “Nije bilo vremena zapovijedati, nešto planirati, sve je bilo stvar dogovora”, rekao je te istaknuo kako su ratovali neiskusni i neškolovani momci protiv oficira JNA.

“1991. godine je važna jer smo bili neslomljivi, dečki su imali veliki duh i domoljublje, vladalo je zajedništvo. Bez 1991. godine, ne bi bilo ni Oluje. Tada je odnos snaga bio 5:1 u korist neprijateljske vojske, dok je za vrijeme Oluje bilo obrnuto”, ocijenio je Kožul.

Božo Kožul umirovljeni je stožerni brigadir, rodom iz Širokog Brijega. Tijekom ratnih godina zapovijedao je 2. i 3. bojnom do samoga kraja, da bi 1995. preuzeo dužnost načelnika Odsjeka za operativno-nastavne poslove sve do 1997. godine, piše Narod.hr

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari