Pratite nas

Povijesnice

General Praljak u jednom od zadnjih intervjua: “Sloboda se brani smrću… Prepun sam smrti mojih vojnika u meni”

Objavljeno

na

“Jednom sam rekao da neću bježati. To je moćna institucija. Što ću ja dobiti, kakav će taj križ biti, ja sam vam odgovorio. Kakav god on bio, (…) ja ću taj križ ponijeti”, rekao je tada Slobodan Praljak.

Kratko prije odlaska u Haaag, 5. travnja 2004., general Slobodan Praljak gostovao je sredinom ožujka na tadašnjoj Hercegovačkoj televiziji te dao jedan od svojih zadnjih intervjua, jer mu je nakon objave optužnice bilo zabranjeno javno govoriti. Intervju je prenio portal Tomislavcity.com.

“Sloboda se brani smrću. Sloboda se branila smrću i ovo što se sad nama događa, što meni daje mirnoću moga života, odlaska u Haag, jest smrt mojih vojnika u meni. Ja sam prepun njihove smrti, svaka moja ćelija, svi dijelovi moga tijela su napunjeni smrću i nekih mojih prijatelja koji su umrli ranije, oni koje smo zvali hrvatski nacionalisti u vrijeme komunizma, i ovih mladića koji su po svom opredjeljenju, po svojoj želji, a po mojoj zapovjedi, išli na bojišnicu, na crte. Ja ih ne zaboravljam, oni stoje u meni, oni su živi, oni su poginuli, ali njihova smrt je moj život, oni stoje u meni.

I ja ih proživljavam i ničeg se ne bojim, svjestan činjenice da nijedan sud koji bi smjerao na minimum pravednosti ne bi mogao prigovoriti ničemu što smo mi radili, onoliko koliko smo mogli”, kazao je tada Praljak novinaru Ivanu Bakoviću.

Na pitanje boji li se odlaska u Haag, odgovorio je: “Jednom sam rekao da neću bježati. To je moćna institucija. Što ću ja dobiti, kakav će taj križ biti, ja sam vam odgovorio. Kakav god on bio, (…) ja ću taj križ ponijeti. Nije to samo žrtvovanje, ja se tamo ne idem samo žrtvovati. Mene žrtvuju, mene žrtvuju Molosi, neke zle sile koje sam ja proučavao od Sokratove obrane od smrti naovamo, pa svih Shakespearovih tragedija pa sankilota, pa hugenota, pa tako dalje. Sto milijuna ljudi je ubijeno u komunizmu. (…) To je naprosto tako. Svijet funkcionira kao jedno veliko zlodjelo u kome se svako malo pojavljuju brzi djelitelji pravde. Izvitoperuju u okviru nekakvih interesa u kojima evo mi nismo u mogućnosti.

Baković ga je potom podsjetio na jednu njegovu izjavu, kada je kazao: “Ako ćemo mi završiti u Haagu, jer su oni jaki, a ne zato što su pravedni, prije ili kasnije neka će pokoljenja reći da je netko bio kreten i izdajica, a netko častan čovjek”. Upitan ostaje li i dalje pri tome, Praljak je kratko kazao: “U potpunosti ostajem.”

Srami se haški sude, svake suze s našeg lica

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

23. svibnja 1990. – Razoružana teritorijalna obrana Hrvatske (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Svibanj 1990. bio je najburniji mjesec s mnogo društveno političkih promjena. Nakon prvih slobodnih demokratskih izbora i pobjede nacionalno orijentiranog HDZ-a, svijet su obišle slike neviđenog nasilja između milicije, navijača Dinama i Crvene zvezde.

No od nacionalizmom prožetog obračuna na Maksimiru, za budućnost Hrvatske mnogo važniji bio je potez vladajućih jugoslavenskih struktura koje su je potpuno nelegalno razoružale.

Naime, 23. svibnja 1990. samo osam dana prije sazivanja novoga Hrvatskog sabora s većinom koju je osvojila stranka HDZ, hrvatska javnost putem priopćenja Predsjedništva SR Hrvatske saznala je kako je prema odluci Saveznog sekretarijata za narodnu obranu praktički oduzeto sve oružje Teritorijalne obrane Hrvatske, piše HRT

Riječ je o približno 260 tisuća lakog i srednjeg streljačkog i topničkog naoružanja. Bio je to potez bez presedana jer ustroj Teritorijalne obrane bio je utemeljen na odredbi članka 239. tadašnjeg Ustava prema kojem su republike upravljale i financirale Teritorijalnu obranu. Na njihovu čelu bio je zapovjednik kojega je imenovalo i razrješavalo tadašnje jugoslavensko Predsjedništvo na prijedlog Predsjedništva tadašnje SR Hrvatske; a tu dužnost tada je obnašao premijer Ivica Račan.

Iako je i slovenska TO trebala na isti način biti razoružana, njihova policija i službe sigurnosti bile su mnogo pripremljenije za velikosrpske pretenzije te su Slovenci ranije većinu skladišta s opremom i naoružanjem stavili pod nadzor. Iako je hitno održana sjednica Predsjedništva SR Hrvatske, za povratak ilegalno zaplijenjenog oružja bilo je prekasno. Predstavnici JNA tvrdili su pak kako oružje nije oduzeto nego premješteno u sigurnija skladišta.

Nova hrvatska vlast, na čelu s Franjom Tuđmanom, nije se zavaravala lažima oficira JNA, već je učinila jedini logičan potez: počela je s ilegalnom nabavom oružja iz inozemstva. Propust čelnih ljudi stranke SKH-SDP, koja je bila na odlasku s vlasti, itekako je utjecao na početni razvoj, možda i tijek rata. Hrvatska ne samo što je bila razoružana nego je i dio zaplijenjenog oružja podijeljen Srbima koji su aktivno pripremali pobunu.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 23. svibnja 1823. godine rođen Ante Starčević

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 23. svibnja 1823. godine rođen je Ante Starčević, hrvatski političar, publicist i književnik. Starčević se rodio u ličkom naselju Žitniku pokraj Gospića. Ondje danas postoji i „Spomen dom dr. Ante Starčevića.“

Starčevićev otac bio je Hrvat i katolik, dok mu je majka bila Srpkinja pravoslavne vjere koja je udajom prihvatila katoličku vjeru, piše narod.hr

Lik i djelo Ante Starčevića obilježava borba za hrvatsku samobitnost

Ante Starčević je bio hrvatski političar, književnik i publicist, poznat po tomu što je zajedno s Eugenom Kvaternikom utemeljio Hrvatsku stranku prava, tj. pravno-politički je obrazložio hrvatsku nacionalnu ideologiju i državnost koja se potom naziva pravaštvo ili starčevićanstvo.

U Hrvatskom saboru je bio najvatreniji zagovornik hrvatske neovisnosti odlučno se protiveći bilo kakvim upravnim i državnim vezama Hrvatske s Austrijom i Mađarskom, gradeći tako temelje za osnivanje Stranke prava, koju je 1861. osnovao s Eugenom Kvaternikom. Najvećim neprijateljima hrvatskog naroda Starčević je smatrao Habsburšku dinastiju.

Zbog te borbe nekoliko puta je utamničen, a posebno nakon Rakovičkog ustanka u Lici pod vodstvom pravaša Eugena Kvaternika.

Žestoki antiklerikalac

Bio je žestoki antiklerikalac i protivnik Katoličke crkve u Hrvata u skladu s „modernim trendovima“ svog vremena koji su kršćanstvo i Crkvu smatrali glavom zaprekom (velikih) nacionalnih država , kao i zaprekom modernizacije i napretka čovjeka 19 stoljeća.

Povijest je pokazala da je bio u krivu jer se upravo Crkva u Hrvata u slijedećih 100 i više godina pokazala glavnom i gotovo jedinom nositeljicom i čuvateljicom nacionalne svijesti hrvatskog naroda.

Starčević i ekavica

Jedna od zanimljivosti vezanih uz djela Ante Starčevića jest da je on svoje knjige pisao na ekavici. Iako je bio Ličanin i izvorno ikavac, Starčević je bio za ekavicu, zato jer se je Vuk Karadžić zalagao za jekavicu kao zajednički standard Hrvata i Srba, koji u BiH i Hrvatskoj govore jekavski, a među Srbe je, uostalom, ubrajao i Crnogorce.

Starčević je htio tomu usprotiviti se i uvesti u hrvatski jezik ekavicu, što je govor Hrvata kajkavaca i istarskih čakavaca kako bi se hrvatski jezik razlikovao od srpskoga, za koji se u tom trenutku činilo da će u potpunosti preuzeti jekavicu.

Grob Ante Starčevića – posljednja želja velikana

Ante Starčević umro je u 73. godini života u Zagrebu, a prema vlastitoj je želji pokopan na groblju u Šestinama, pokraj crkve sv. Mirka. Htio je biti pokopan među „malim hrvatskim ljudima sa sela“, a Šestine su tada još bile tipično prigorsko selo podno Medvednice. Danas su sjeverni dio grada Zagreba. Na istom su groblju sahranjeni i njegovi nećaci, David i Mile, no njihov je grob nekoliko desetaka metara dalje od Antinog.

Svojim djelima i političkim radom Starčević je položio osnove moderne nacionalne države i svojim je dosljednim zauzimanjem za narodna prava još za života stekao veliki ugled među Hrvatima.

Samostalna hrvatska država, koju je priželjkivao u složenim političkim odnosima onog vremena, ideal je koji isključuje ikakvu drugu hrvatsku državnost – bilo u okviru Habsburške monarhije, bilo u zajednici s drugim južnoslavenskim narodima. (narod.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari