Pratite nas

BiH

Genocidni entitet koji Gospod podupire prstom

Objavljeno

na

Povodom dana Šumske, posebno se u izjavama raspištoljio Milorad Dodik. On je poručio da je nemoguće ukinuti Dan Republike Srpske jer postoji samo jedan dan kada je formirana Srpska, a to je 9. 1. 1992. godine, kad su za isti sto seli Karadžić, Koljević, Brđanin i ostali šumski velikani, pišu eNovine, čiji tekst prenosimo u izvornom obliku:

[ad id=”93788″]

Dodik je još istakao da mu se čini da je Šumska formirana kao država i ona to – kaže – jeste, zato je pokazala sposobnost da preživi teško vreme (kada je izvršila genocid) i da u miru pokaže svoje potencijale i zaboravi na zločine

Danas je krsna slava svetog arhiđakona Stefana i dan Republike Šumske i to se svečano obeležava svetom arhijerejskom liturgijom i slavskim obredom u Sabornom hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci. Nakon toga, svečari istrčavaju na teren Sportske dvorane Borik, gde se održava Svečana akademija, a sve je začinjeno (ništa manje) svečanim prijemom u Administrativnom centru Vlade Republike Šumske. Svečanoj akademiji pod neugodnim nazivom “Zavjet slobodi” (naziv je valjda smislio Kusturica) prisustvuje oko 1.200 zvanica kojima se obraća predsednik genocidnog entiteta i veliki meštar korupcije Milorad Dodik.

Pripreme su, međutim, počele pre nekoliko dana i dobili smo na desetine izjava. Dvadeset i četvrti rođendan Šumske, ističu režimski mediji, dolazi u vreme velike napetosti, nakon što je Ustavni sud BiH doneo odluku o neustavnosti obeležavanja 9. januara kao Dana RS, ali je RS tu odluku odbacila. Ne treba, međutim, zaboraviti da ovaj šumski Dan dolazi i u doba otvorenih istraga o kriminalu Milorada Dodika. Da bi se to zaboravilo, obeležavanje Dana Republike Srpske teče u bojama srpske trobojke, po gradu su postavljeni bilbordi na kojima piše „Slavimo Republiku“ (i pljačku), a na ulicama se traži „zastavica više“ bilo da je od papira ili od satena, za cenu se ne pita, kao da časti Dodik lično.

Posebno se, kao i obično, u izjavama raspištoljio Glavni Baja. On je poručio da je nemoguće ukinuti Dan Republike Srpske jer postoji samo jedan dan kada je formirana Srpska, a to je 9. 1. 1992. godine, kad su za isti sto seli Karadžić, Koljević, Brđanin i ostali šumski velikani. Dodik je još istakao da mu se čini da je Šumska formirana kao država i ona to – kaže – jeste, zato je pokazala sposobnost da preživi teško vrijeme (kada je izvršila genocid) i da u miru pokaže svoje potencijale i zaboravi na zločine.

Dodik je medijima priznao i da oseća da se Republika Šumska neizmerno poštuje, voli i dio je naših života, ne mogući da zaboravi s koliko se miliona evra ta nesrećna Republika ugradila u njegov život. Valjda je to taj ogroman ekonomski i socijalni razvoj na koji Dodik misli. Razlog tome što se Srpska nije dodatno razvila, ističe Dodik, nisu pljačke koje godinama sistemski sprovodi, nego model koji je tražio Alija Izetbegović. Dodik ni danas ne može da prežali što je delima visokog predstavnika i Zapada koji je podržavao tu politiku mnogo nadležnosti Šumskoj oduzeto, da nije bilo tako, bio bi nedodirljiv kao Putin.

Vjerujem u RS, njen narod, njegovu pamet i odlučnost da je odbranimo, poručuje Dodik i dodaje da se zato trebamo okupiti oko Srpske kao temelja za život. Naši životi pojedinačno mogu biti nekom lakši, nekom teži, ali bez RS bi podjednako svima bili gubitnički“, poručio je Dodik dajući do znanja građanima da je njemu Šumska jedini temelj za zaradu i da će se osetiti vrlo gubitnički ako je slučajno izgubi. Pozvao je zato srpski narod u BiH da ne daju da razgrade Republiku Srpsku, jer je to cilj ideologije Islamske deklaracije Alije Izetbegovića i njegovog nasljednika Bakira, koji mu hoće oteti krvavo stečenu imovinu i slobodu Srbima.

Patrijarh Irinej ovom je prilikom premašio Dodika i izjavio da je Šumska “utemeljena na istini i pravdi Božijoj“. Poručio je da uzalud mnogi škrguću zubima na pomen Šumske, jer je “Gospod blagoslovio narod i one koji su je stvarali”, misleći valjda na genocidaše. Priznao je na kraju kako oseća da je “Republika postavljena na onome što je večno i neprolazno i to Gospod podupire svojim prstom, a tome se nikakva sila ne može oduprijeti“. Oni koji pokušaju da svrgnu zloćudni šumski režim, moraće prvo zamoliti Irineja da pomakne prst samog Gospoda.

Scenario za svečanu akademiju na terenu Borika potpisao je Emir Prvovenčani Kusturica, koji je poručio da RS mora da ima svoj dan. Matija Bećković takođe je izjavio da Srpska mora da obeležava svoj šumski Dan, svoju krsnu slavu Svetog Stefana, koji uvek pada na treći dan Božića, ako ne bude slavila, to bi bilo isto kao da ne obeležava Božić. Miro Vuksanović, koji je takođe akademik, poručio je da Srbi imaju obavezu da budu Srbi i da brane stečenu državnost. Vasilije Krestić, ništa manje akademik i Srbin, naglašava da svaka država ima dan državnosti, pa se upravo zato Republici Srpskoj osporava da je država, jer neki za razliku od akademika Krestića nisu čuli da je u pitanju država. U teško vreme kad mnogi osporavaju šumski Dan, svečari se trude da ga obeleže još svečanije i emotivnije. Nije ni čudo, sam Matija Blebećko je rekao da  tu slavu Nemanjićke Srbije i dedovine Svetog Save namerava da proslavi u slobodi a ne u ropstvu, naročito se veseleći i radujući, jer će se onda i Sveti Stefan radovati na nebu.

Profesori, akademici i opozicionari: U jedan glas obradovali danas Svetog Stefana. Photo: Marko Đoković/Tanjug

Dok traje ta parada kiča, iz Srpske dopiru i neki kritički glasovi. Tako, na primer, potpredsednik RS Ramiz Salkić, pominjući “radikalizam i pravoslavizaciju institucija ovog entiteta”, ističe da će, kad dernek prođe i kad se emocije smire, 10. januara ujutro samo da se čuju gladni stomaci građana koji će morati da plate glamuroznu proslavu na koju su potrošene stotine hiljade maraka. Kolumnista i psiholog Srđan Puhalo zaključuje da ni Dodik ni premijerka Cvijanović ni Matija Bećković nemaju srpsku zastavu koja je dovoljno velika da prekrije i sakrije porušene džamije, masovne grobnice, logore, zločine u periodu od 1992.do 1995. godine u Prijedoru, Doboju, Tesliću, Kotor Varoši, Brčkom, Bijeljini, Zvorniku, Višegradu i Foči, 30 000 bošnjačkih i hrvatskih civilnih žrtava pobijenih u ime Republike Srpske.

Što vi mislite o ovoj temi?

Komentiraj

BiH

Izgradnjom Pelješkog mosta bošnjačka politika gubi istrument ucjene Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora BiH Božo Ljubić komentirao je za Hrvatski Medijski Servis odluku dvojice bošnjačkih članova Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić da se Hrvatskoj uputi poziv za zaustavljanje izgradnje Pelješkog mosta uz prijetnju da će u suprotnom BiH pokrenuti tužbu pred Međunarodnim sudom, na što je veto uložio srpaski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, kojeg danas treba potvrditi Narodna skupština Republike Srpske.

Ljubić je primjetio kako se hrvatska javnost svako malo kao iznenadi kada dobije ovakve ili slične poruke iz Sarajeva, pri čemu se zaboravlja kako su ista dva člana Predsjedništva inicirali tužbu Ujedinjenim narodima zbog hrvatskog zakona o državnoj imovini, inicirale optužbe na račun Hrvatske za navodno organiziranje selefijskih ekstremista i također opstruirali i još uvijek se opstruira izmjena Izbornog zakona, po presudi ustavnog suda BiH kojima bi se osigurao izbor legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda u Predsjedništvo i Dom naroda.

Dva motiva bošnjačke politike

Upitan što su ciljevi, a što motivi Džaferovića i Komšića Ljubić je kazao kako se, s obzirom da su obojica izabrani bošnjačkim glasovima, radi o bošnjačkoj političkoj agendi.

– Motiv je, po mom mišljenju, pokušaj diskreditacije RH, posebice kada je u pitanju zalaganje Hrvatske za hrvatski narod u BiH i drugi motiv je unutarnjo-političke naravi, a to je pokušaj legitimiranja bošnjačke politike kao jedine prodržavne politike koju oni nazivaju probosanskom politikom, te istovremeno delegitimiranje srpske i hrvatske politike kao razbijačke ili separatističke politike, kazao je Ljubić za Hrvatski Medijski Servis.

Što se tiče Pelješkog mosta može, Ljubić smatra kako postoji i dodatni motiv, jer se izgradnjom Pelješkog mosta i spajanjem juga i sjevera Hrvatske bošnjačka politika gubi snažan pregovarački adut ili instrument ucjene prema hrvatskoj jer hrvatskoj više nije nužno prelaziti preko teritorije BiH do juga Hrvatske.

Pelješki most 400 metara od granice

-Preko Pelješkog mosta pokušava se ishoditi neke ustupke od RH koje se tiču granice na moru. Međutim, ja podsjećam da je sporazumom Tuđman-Izetbegović iz 1999. godine koji je parafiran i koji je u primjeni zapravo dogovorena granica na moru. Prema tome sporazumu Pelješki most se nalazi dobrih 400 metara unutar teritorijalnih hrvatskih voda a činjenica da su predlagatelji ove tužbe u Predsjedništvu naveli da oni osporavaju izgradnju mosta od Komarne do Pelješca oni time izravno priznaju da se most gradi na hrvatskoj teeritoriji, kaže Ljubić.

Džaferović i Komšić navode kako Pelješki most onemogućava neometan pristup BiH međunarodnim vodama.

Osiguran prolaz i najvećim brodovima

Ljubić , međutim, naglašava kako je tzv. neškodljivi prolaz brodova ispod Pelješkog mosta osiguran činjenicom da je most visok 55 metara iznad površine mora.

-Dok sam bio ministar komunikacija i prometa BiH meni je došao usuglašen sporazum mješovite međudržavne komisije RH i BiH gdje je dogovoreno i potpisano jednoglasno da BiH prihvaća gabarite ovoga mosta jer oni omogućavaju prolaz ispod mosta i između stubova mosta i najvećim mogućim plovilima, i naravno osiguran je i prolaz tim plovilima međunarodnim vodama, pojašnjava Ljubić za HMS.

Žele teretnu luku u Neumu

Ljubić smatra kako postoje i drugi manje transparentni ciljevi i ambicije bošnjačke politike, za ospstruiranje izgradnje Pelješkog mosta.

-To su, između ostalog, i tendencije, koje jesu iluzorne, izgradnje teretne luke u Neumu sa svim onim ciljevima koji mogu stajati iza toga. Ja to pouzdano mogu reći jer sam bio ministar komunikacija i prometa BiH kada je 2008. Na dan Svih svetih sam dobio poziv da se organizira javna rasprava o izgradnji teretne luke u Neumu. Naravno da sam to zaustavio i otklonio takvu mogućnost, kao nešto što nije imalo potreban legitimitet. Tu, dakle, postoji mnogo tih tendencija koje imaju svoju političk pozadinu ili čak geopolitičke uticaje određenih centara.

Komentirajući odluku Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH da uloži entitski veto na odluku Komšića i Džaferovića, kojeg danas dvotrećinskom većinom treba potvrditi parlament republike Srpske, Ljubić kaže kako je njegov potez razumljiv s obzirom da je Dodik pronicljiv i vješt političar i pragmatik, pogotovo kad se radi o zastupanju interesa RS. On kaže kako postoje najmanje tri razloga zbog kojih je Dodik uložio veto na odluku Komšića i Džaferovića.

Dodikovi pragmatični razlozi

-Prvo, Dodik je dobro procijenio da nije interes RS zaoštravanje odnosa s RH i EU. S druge strane postoji jedan konkretan interes Republike Srpske a to je most kod Gradiške granični prijelaz i pristupna veza prema autoputu na koridoru 10 Zagreb-Beograd što je vitalni interes po entitet Republike Srpske. I kao treći racionalan motiv za ovaj Dodikov postupak bila je činjenica da je on mnogo više zainteresiran za rješavanje pitanja granice na istoku prema Republici Srbiji gdje postoje sporenja posebice s bošpnjačkom stranom i prema zapadu s Republikom hrvatskom na rijeci Uni. To su, dakle, sigurno tri vrlo racionalna razloga za ovo stajalište Milorada Dodika, naglašava Ljubić./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dodik pozvao parlament RS da podupre veto na osporavanje gradnje Pelješkog mosta

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodika zatražio je u četvrtak od zastupnika u parlamentu Republike Srpske da podrže njegov veto na odluku kojom bi bosanskohercegovački državni vrh od Hrvatske tražio prekid gradnje Pelješkog mosta do konačnog dogovora o međudržavnoj granici kazavši kako je u interesu BiH i RS čuvati dobre odnose s Hrvatskom.

Dodik je ovo zatražio u Banjoj Luci na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske sazvanoj na njegov zahtjev nakon što je on ranije ovog tjedna osporio odluku koju su izglasali njegov hrvatski bošnjački kolega u državnom vrhu Željko Komšić i Šefik Džaferović s nakanom zaustaviti gradnju Pelješkog mosta dok BiH i Hrvatska ne riješe pitanje granice na moru kod Neumskog zaljeva.

Tom je odlukom Hrvatska pozvana odmah obustaviti gradnju mosta te pristupiti “postupku mirenja” odnosno dogovoru o granici, a ukoliko bi to odbila BiH bi je tužila Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu.

Dodik je zaključio kako bi stupanje na snagu takve odluke bilo štetno po “vitalni nacionalni interes RS” jer bi stvorila dodatne probleme ne samo u odnosima s Hrvatskom, nego i s Europskom unijom koja sufinancira gradnju Pelješkog mosta.

“Ovo bi bilo izrazito destruktivno i štetno po interese cijele BiH i naravno RS”, kazao je Dodik zatraživši potporu zastupnika u entitetskom parlamentu.

Ustvrdio je kako je “neozbiljan i neodgovoran” pristup ovom pitanju kojega zagovaraju Komšić i Džaferović odnosno kako oni pokušavaju zlorabiti činnjenica da je BiH pomorska zemlja.

Kazao je kako izlaz BiH na otvoreno more neće biti doveden u pitanje Pelješkim mostom jer je on 500 metara udaljen od crte razgraničenja između dvije zemlje i gradi se na hrvatskom teritoriju pa se stoga BiH nema pravo miješati u unutarnja pitanja susjedne države.

Podsjetio je kako je temeljeni interes članstvo BiH u Europskoj uniji, a Komšić i Džaferović, kako je konstatirao, svojim zaključkom sugeriraju kao i EU krši suvernenitet BiH izdvajanjem sredstava za gradnju Pelješkog mosta.

Dodik: Pokušaj da se omete izgradnja mosta na Savi

Dodik tvrdi kako se problematiziranjem gradnje Pelješkog mosta pokušalo omesti projekate poput novog mosta na Savi kod Gradiške koji je kako kaže Dodik, od vitalnog interesa za RS i BiH jer se preko tog pravca odbija polovica prekograničnog prometa s Hrvatskom.

Kazao je i kako bi bilo najbolje da se otvorena pitanja u odnosima s Hrvatskom riješe na cjeloviti način, uključujući tu međudržavnu granicu, status imovine tvrtki iz BiH u Hrvatskoj ali i na problem moguće gradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori kod Hrvatske Kostajnice.

Dodik ipak nije odolio kušnji da elaborira povijesna pitanja kazavši kako su “Hrvati i Srbi imali tešku i krvavu povijest”, ustvrdivši kako su u uzajamnim sukobima Srbi bili ti koji su teško stradali pri čemu je kao dokaz tome ponudio Jasenovac.

Unatoč takvoj prošlosti, najavio je Dodik, RS će biti čimbenik gradnje dobrih odnosa jer je Hrvatska članica EU, a bosanski Srbi nemaju potrebu konfrontirati se ni s jednom članicom EU.

Dodikovo tumačenje je kako je u BiH “kao zajednici entiteta”, unatoč ovlastima Predsjedništva BiH, za vođenje vanjske politike države odluka o svim bitnim pitanjima na entitetima, odnosno njihovim parlamentima.

Poručio je kako BiH može opstati samo na temelju dogovora, a ne “podvalama i prijevarama” visokih predstavnika međunarodne zajednice.

Vladajuća koalicija u RS koju kontrolira Dodik ima dvije trećine zastupnika u parlamentu RS koliko je nužno da bi to tijelo podržalo njegov veto, čime se odluka dva člana Predsjedništva BiH automatski odbacuje.

Oporbene stranke najavile su kako neće poduprijeti Dodika.

“Ovdje se više radi o stranačkim interesima i zbog toga ne prihvaćam da se radi o vitalnom nacionalnom interesu za RS. Dodikova obrazloženja kako bi pozivanje Hrvatske da obustavi gradnju Pelješkoga mosta ugrozilo gradnju mosta na Savi kod Gradiške su vrlo tanka. Smatram kako bi Dodik trebao zatražiti potporu svojih kolega u Predsjedništvu da se pod vitalni nacionalni interes za RS podvede pitanje Trgovske gore i odlaganja nuklearnoga otpada kao i razgraničenje sa Hrvatskom na sjeveru RS, posebice kod Kostajnice”, kazao je za televiziju N1, uoči sjednice entitetskog parlamenta, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, koji je i predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), najvećeve oporbene stranke u RS.

(Hina)

 

Džaferović i Komšić traže da se obustavi gradnja Pelješkog mosta

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari