Pratite nas

Reagiranja

Geopolitičke pukotine mogle bi progutati BiH

Objavljeno

na

Kakve su perspektive Bosne i Hercegovine za njeno geopolitičko uključivanje u NATO savez? U potrazi za odgovorom na to prevažno pitanje nude se izjave trojice novoizabranih članova Predsjedništva BiH, hrvatskog – Dragana Čovića, bošnjačkog -Bakira Izetbgovića i srpskog – Mladena Ivanića nakon njihovog nedavnog izbora na te dužnosti.

Čović ističe da su za BiH „eurotlanske integracije najvažaniji cilj“. Izetbegović tvrdi kako za njega nema dvojbe jer je „članstvo u NATO-u odavno usvojeno opredjeljenje Bosne i Hercegovine baš kao i članstvo u EU“. Ivanić, pak, naglašava kako članstvo BiH u NATO-u nije njegov prioritet. „Moj je stav da se o NATO-u može razgovarati tek kada Srbija uđe u taj savez“, kaže Ivanić.

Ova mini kolekcija svježih stajališta Čovića, Izetbegovića i Ivanića o NATO-u od iznimne je važnosti pošto je upravo Predsjedništvo BiH, u kojem će oni stolovati u sljedećem četvorogodišnjem mandatu, ovlašteno za vođenje vanjske politike Bosne i Harcegovine. Ako se po jutru dan poznaje, onda ove njihove izjave signaliziraju nastavak različitih geopolitičkih orijentacija Federacije BiH, gdje su u Predsjeništvo BiH izabrani hrvatski i bošnjački članovi, i Republike Srpske gdje se bira srpskog člana Predsjedništva BiH. Čović i Izetbegović situiraju BiH u NATO-savez, dok Ivaniću NATO nije prioritet. Takva entitetska raspolućenost u geopolitičom pozicioniranju Bosne i Hercegovine daje povoda procjeni kako će se u Predsjedništvu BiH, kao najvišem političkom tijelu, postizati suglasja u rješavanju poteškoća nižeg ranga dok će krupnija pitanja biti gurnuta pod tepih. Narodski rečeno- brigo moja prijeđi na drugoga.

Detaljnijom analitičkom raščlambom stajališta o NATO-u, posebice Izetbegovićevih i Ivanićevih, uočavaju se paradoksi koji svjedoče o zamagljivanju stvarnosti. Ivanić veli da se o NATO-u može razgovarati „tek kad Srbija uđe u taj savez“, što na poseban način odzvanja kao da je autor takve izjave netko tko je dužnosnik iz Srbije a ne član Predsjedništva BiH. S druge strane Izetbegović veli kako je članstvo u NATO-u „odavno usvojeno opredjeljenje Bosne i Hercegovine“ što, također, odjekuje paradoksalno jer i vrapci na grani znaju da vodstvo Republike Srpske na čelu s Miloradom Dodikom godinama proizvodi nesklonost prema NATO-u, a evo sada i novopečeni srpski član Predsjedništva BiH Ivanić poručuje da mu NATO nije prioritet.

Ta lakoća s kojom političari u BiH najvišeg institucionalnog ranga izgovaraju paradoksalna promišljanja o NATO-u (Ivanić to čini kao da nije namještenik BiH, a Izetbegović prešućuje očigledan otpor koji prema NATO dolazi iz Republike Srpske) zapravo dokumentira usidrenu geopolitičku zapuštenost Bosne i Hercegovine. Nije li to ilustracija teze Meše Selimovića kako prilike u BiH proizvode „zamršene ljude?“

Zaokupljenost razmišljanjima o paradoksima i zamršenostima u BiH može nagnati na pomisao da je Bosna i Hercegovina, zapravo, zemlja u kojoj se fikcijama ubrizgava značenje stvarnosti. Nije li BiH zemlja u kojoj (samo)obmana postaje model političkog funkcioniranja? Stoga se ne može smatrati neregularnim sljedeći upit: govore li to Ivanić i Izetbegović s figama u ruci kada jedan članstvo BiH u NATO-u vezuje za Srbiju i kaže da mu NATO nije prioritet, a drugi da je članstvo BiH u NATO-u „odavno usvojeno opredjeljenje?“

Nikako s uma ne treba smetnuti kako prakticiranja paradoksalnih očitovanja o NATO-u, koja se susreću u BiH, mogu izvorišta imati i u globalnijim geopolitičkim vrenjima. Materijal za takvu indikaciju nedavno je ponudio Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko koji je, izvješćujući o najnovijem sastanku Vijeća za provedbu mira (PIC), rekao: “Mišljenje Ruske Federacije je da euroatlanske integracije nisu jedina perspektiva BiH“. Koliko god Inzkovo prezentiranje ruskog stajališta izgledalo upakirano u diplomatski riječnik, ono je ipak znakovito i pruža iformaciju o uskomešanosti međunardone zajednice zbog ruskih pretenzija prema Balkanu i BiH.

Birokratizirani međunarodni diplomati su donedavno šutjeli kao zaliveni o oživljavanju ruskih geopolitičkih ambicija prema BiH. To je bila tema koju su problematizirali tek rijetki mediji i novinari u BiH. Treba primjetiti kako je zaoštreniju varijantu narastajućih ruskih geopolitičkih stremljenja nedavno obznanio ruski geostrateg Aleksandar Dugin za kojeg se smatra da njegova promišljanja utječu i na najviše državne čelnike u Moskvi. Dugin je izgovorio sljedeći geopolitički program: „Mi ćemo osvojiti Europu, pripojiti je Rusiji. Europa će biti pod protekotratom Rusije u sklopu Euroazije“.

Geopolitičkog nestašluka ne nedostaje niti novoizabranom predsjedniku Turske Recepu Tayypu Erdoganu. „Nitko ne može osporiti pravo Ankare da intervenira u Egiptu, Siriji, Iraku, Palestini i Bosni i Hercegovini“, poručio je Erdogan. Dakle, on ne govori o pomoći nego o „intervenciji“.

Bosna i Hercegovina je prožeta geopolitičkim pukotinama. Ne pristupe li Brxellles i Washington žurnom saniranju tih pukotina one bi mogle geopolitički progutati Bosnu i Harcegovinu i Balkan ispred nosa Europi.

Pejo Gašparević/HMS

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Granična policija BiH: S hrvatskim MUP-om dobra suradnja u svim segmentima rada

Objavljeno

na

Objavio

Direktor granične policije BiH Zoran Galić u ponedjeljak lokalnim medijima nije želio komentirati video o postupanju hrvatske policije prema migrantima na granici s BiH, ističući da s hrvatskim MUP-om imaju dobru suradnju u svim segmentima rada.

Galić je u pisanoj izjavi medijima istaknuo da su pripadnici granične policije BiH tijekom ove godine, zaključno sa 16. prosincom “od ilegalnih prelazaka državne granice odvratili 14.885 migranata i pri tome koristi sve dozvoljene metode za njihovo odvraćanje u ilegalnom prelasku državne granice u skladu sa Zakonom o graničnoj kontroli”.

“Istovremeno, želim naglasiti da imamo dobru suradnju i s MUP-ovima Srbije i Crne Gore, a sve u cilju efikasnog nadzora državne granice i sprječavanja svih oblika prekograničnog kriminala.

GPBiH je tijekom devet mjeseci 2018. održala 228 sastanaka s graničnim policijama susjednih zemalja na lokalnoj razini i 20 sastanaka na regionalnoj razini.

Također u istom razdoblju realizirano je i 2.647 mješovitih ophodnji s policijama susjednih zemalja”, izjavio je direktor granične policije BiH Zoran Galić.

Organizacija “Border Violence Monitoring” (BVM) koja prikuplja podatke o protjerivanju i nasilju nad migrantima, u nedjelju je objavila video materijal za koji tvrdi da potkrepljuje sumnju da hrvatska policija sustavno izbacuje skupine izbjeglica na vanjskoj granici EU prema Bosni i Hercegovini, a hrvatski MUP je te tvrdnje odbacio navodeći da se radi o “postupanju hrvatske policije na samoj graničnoj crti na zelenoj granici i primjeni instituta odvraćanja”.

(Hina)

 

Dodik: BiH treba odbiti pomoć zbog koje bi bila obavezna da primi migrante

 

 

 

Steve Bannon: Kad misle da je cijena rada u Hrvatskoj previsoka, globalisti dovedu migrante

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Predsjednica: Država koja ne može omogućiti presudu u primjerenom roku ima ozbiljan problem

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović u nedjelju je na svom facebook profilu poručila da država koja “nije u stanju stvoriti uvjete da se presuda za brutalno nasilje nad ženom donese u primjerenom roku” ima ozbiljan problem.

“Država koja nije u stanju stvoriti uvjete da se presuda za brutalno nasilje nad ženom donese u primjerenom roku i u kojoj ne postoje zaštitni mehanizmi da se spriječi manipuliranje proceduralnim pravilima, ima ozbiljan problem.

I ne, ovo nije pritisak na pravosuđe, nego izraz ogorčenja žene i majke”, poručila je predsjednica Republike, aludirajući na slučaj nasilnika Darka Kovačevića, zvanog Daruvarac, koji je pretukao i teško ozlijedio 18-godišnju Zadranku, a na slobodu je pušten zbog isteka maksimalnog pritvorskog roka od šest mjeseci.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković ranije je u nedjelju zbog tog slučaja razgovarao s predsjednicima zadarskih sudova i državnog odvjetništva te je najavio i izmjene Zakona o kaznenom postupku te implementaciju novih direktiva EU kako bi se u sličnim slučajevima ubuduće “unaprijedili pravni okviri”.

Kovačević koji je ljetos brutalno pretukao 18-godišnju djevojku u petak je izašao na slobodu nakon što se njegovi branitelji nisu pojavili na sudskom ročištu pa nije bilo uvjeta za održavanje rasprave, a istekao je i maksimalni rok od šest mjeseci zadržavanja u pritvoru. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari