Pratite nas

Hrvatska

Georg List: Jakovčić me u restoranu tražio 500.000 eura mita

Objavljeno

na

Georg List je u hrvatskoj javnosti postao poznat kao osoba koja je zaslužna što je Ivanu Jakovčiću prošloga tjedna oduzet zastupnički euro parlamentarni imunitet

Jakovčiću sam došao s projektom, a on je odmah tražio da platim 500.000 eura mita na tvrtku Branka Curića. Zbog sudskog postupka Jakovčiću je ukinut imunitet u Europarlamentu.

Na temelju mojega trinaestogodišnjega iskustva u Istri mogu zaključiti sljedeće: Hrvatska je bogomdana zemlja, kako po ljepoti tako i prema svojemu gospodarskom potencijalu. Jedna je od najboljih svjetskih destinacija što se navedenoga tiče, no, na žalost, ona je i po korupciji na vrhu. Tu joj malo tko može konkurirati.

Kada sam sa svojom suprugom, opernom pjevačicom, boravio u Brazilu, bio sam na jednome druženju s dvadesetak vrlo bogatih Brazilaca. Svi su oni suglasni s onim što sam rekao o Hrvatskoj, međutim mnogi od njih također su znali da je Hrvatska korumpiranija čak i od Južne Amerike, uključujući i njihov Brazil. U Hrvatskoj je, naime, kompletan sustav korumpiran, a ne samo dijelovi pojedinih institucija kao što je to, manje-više, i u drugim državama svijeta.“

[ad id=”68099″]

Riječi su to Georga Lista, njemačkoga poduzetnika i investitora u RH, koji je u hrvatskoj javnosti postao poznat kao osoba koja je zaslužna što je Ivanu Jakovčiću prošloga tjedna oduzet  zastupnički euro parlamentarni imunitet nakon što ga je javno prozvao i optužio da je od njega tražio mito u visini od 500.000 eura kako bi mu omogućio polo – projekt u blizini Motovuna, u središnjoj Istri. Osim toga, Jakovčić ga je svojedobno, na novinarski upit pred TV kamerama, nazvao idiotom, uz dodatnu opasku da on idiote „ne komentira“.

Pošteni poduzetnici nemaju nikakve šanse u Istri

jakovcic polo web 4_1Gospodin List u nastavku razgovora kaže „kako je u demokratskoj Europi i svijetu nepojmljivo da političari  poduzetnike i investitore dijele na dobre i loše, pametne i glupe, ili kako Jakovčić kaže, idiote. To jednostavno nije način javnoga komuniciranja političara u demokratskim državama, a što ovaj bez imalo oklijevanja i zadrške čini. On čak ne preže od tvrdnji kako su, od stotina investitora u Istri, poduzeće Rockwool i on njegovo najveće negativno iskustvo u karijeri.

Pitam ja njega neka navede barem nekolicinu onih koji su po njemu dobri i pozitivniinvestitori, a da su ovdje uložili relevantan novac. Da nisu to možda oni povezani s Hypo bankom oko koje će se još dugi niz godina vući kriminalna trakavica u Austriji, a vjerujem uskoro i u Hrvatskoj?

Čileanska Lukšić grupa u Istru je ušla mimo njega, a drugih velikih i poslovno korektnih investicija jednostavno nema, jer se uglavnom radi o špekulativnom kapitalu s netransparentnim vlasništvom.

Pošteni investitori koji raspolažu svojim legalno stečenim novcem jednostavno nemaju šansu ulagati u Istri, jer vrlo brzo postanu žrtve reketa i ucjena. Ja sam uložio gotovo šest milijuna eura, a da sam već dugi niz godina potpuno blokiran zbog samovolje lokalnih moćnika u politici i pravosuđu. To je nešto nepojmljivo za demokratski ustrojenu državu, članicu EU u kojoj bi se trebala primjenjivati vladavina prava. Ovdje se od strane političara mešetari s privatnim vlasništvom gotovo kao na tržnici. A privatno bi vlasništvo trebalo biti svetinja.“

U njegovome konkretnom slučaju investicija koju želi pokrenuti s polo projektom i ukazivanje na zapreke na koje je nailazio potakle su ga da zamoli Ivana Jakovčića za prijam nadajući se da će se ovaj svojim autoritetom i odgovornošću zauzeti kako bi se nepravilnosti na koje nailazi otklonile. No ostao je već zaprepašten činjenicom što ga je istarski župan pozvao, umjesto na službeni sastanak u prostorije Istarske županije, u porečki restoran Cotton Club, gdje se pojavio u društvu Branka Curića.

Nakon što mu je uspio djelomično elaborirati svoj problem, u jednom ga je trenutku Jakovčić prekinuo i rekao kako bi on trebao uplatiti 500.000 eura u tvrtku gospodina Curića te da će nakon toga  svi problemi s njegovim projektom biti riješeni. To ga je šokiralo jer se ni u snu nije nadao takvu „rješenju“. Odgovorio im je kako mu takvo što nije ni na kraju pameti jer je već platio više od 300.000 eura najboljim svjetskim konzultantima za izgradnju polo igrališta i popratne infrastrukture. Nakon što ih je odbio, projekt mu je bio blokiran na način što općinski čelnici, mimo njegova znanja, određuju građevinsku zonu na pozicijama koje nisu bile od njega primarno predviđene.

Povisili cijene zemljišta više od deset puta

A sve je započelo davne 2002. godine kada se List odlučio na polo projekt u središnjoj Istri nakon što je sa svojim društvom posjetio Motovun, a na sugestiju tadašnjeg načelnika Općine, IDS-ovca, Slobodana Vugrinca. Konzultira se sa svojim savjetnicima, arhitektima iz Španjolske i Argentine, stručnjacima za polo projekte, koji mu govore kako Motovun ima potencijal postati vodeće mjesto za polo turnire u Europi.

Godine 2004. održava se na Brijunima polo turnir sa svjetskim jet-setom u organizacijiUmberta Angelonija, vlasnika modne kuće muških odijela Brioni, a pod pokroviteljstvom župana Jakovčića.  Nakon toga Georg List ima osjećaj kako će za svoj projekt imati gotovo bezrezervnu potporu u Istri jer je taj turnir stvorio poprilično oduševljenje kod lokalnih političara.

No nakon što nije prihvatio uvjete Ivana Jakovčića o plaćanju mita u visini od 500.000 eura, lokalni IDS-ovci mijenjaju koncept i određuju tri građevinske zone na parcelama koje su u vlasništvu općinskih vijećnika i njihovih prijatelja koji su ih kupovali neposredno prije donošenja izmjene plana.  U zoni C1 nalaze se velikim dijelom parcele u vlasništvu općinskoga vijećnika  Valtera Kotige, u zoni C2 zemljišne parcele je određivao Jakovčićev alter ego, intimus i glavni tajnik IDS-a Emil Soldatić, zvan Suslov, a zemljišta u zoni C3 kupile su dvije obitelji iz Zagreba koji su u prisnim prijateljskim  odnosima s tadašnjim predsjednikom Općinskoga vijeća Motovuna Efremom Močibobom.

Kada je Georg List pregovarao o kupnji 30.000 četvornih metara zemljišta u zoni C3 u vlasništvu Lučana Valente, preduhitrile su ga obitelji iz Zagreba, Čavala i Salak, koje su ga platile 16.000 eura. Neposredno nakon kupnje novi vlasnici ponudili su to zemljište Georgu Listu za, ni više ni manje, nego 1,240.000 eura.

Općinskome vijećniku Valteru Kotigi njegovih je desetak tisuća četvornih metara također urbanizirano pa on za to zemljište, koje je prije urbanizacije na tržištu vrijedilo 30-ak tisuća eura, sada nudi Listu za 400.000 eura.

Godine 2009. Georg List odlučuje kupiti poljoprivredno zemljište, bez znanja IDS-ovaca, a s nakanom da na njemu organizira jake polo turnire te na taj način Motovun pozicionira u vrh europskih polo turnira. Odustao je od bilo kakve izgradnje. No tada ga Općina tuži „prema zakonima iz 1945. godine“. List dobiva dva spora protiv Općine i jedan protiv države, no ovi se žale te tako produljuju vrijeme u kojem je on u blokadi i onemogućen da bilo što radi. Za to vrijeme AZRRI (Agencija za ruralni razvoj Istre) obrađuje i koristi njegovu zemlju bez ikakvoga upita i odobrenja.

Na posljednjim lokalnim izborima IDS gubi vlast u Motovunu, a nezavisni Tomislav Pahović, novi načelnik, želi pomoći rješenju naslijeđene situacije, ali bez uspjeha jer su mu ingerencije i utjecaj skučene. Takav status quo traje sve do danas, a List umjesto da i dalje čeka, odlučuje istupiti u javnost sa svojim problemima i započeti borbu s mafijaškom strukturom u Istri svevladajućega IDS-a koju predvodi župan i predsjednik stranke Ivan Jakovčić.

Na detektoru laži

Nakon što je Jakovčić osporio istinitost Listovih tvrdnji da mu je Jakovčić tražio mito u visini od 500.000 eura, on se dragovoljno podvrgava detektoru laži kod jednoga od samo nekolicine renomiranih i ovlaštenih instituta u Europi ( u Dortmundu), a javno poziva da to i Jakovčić učini. Ovaj se, pak, izvlači kako će to tek napraviti nakon okončanja sudskoga postupka, a što bi moglo jako dugo potrajati. Nakon toga Georg List šalje zahtjev za ukidanjem zastupničkog imuniteta Ivana Jakovčića u EP i u tomu uspijeva.

Na pitanje što je htio postići skidanjem imuniteta Ivanu Jakovčiću, List kaže da se njega treba spustiti u „na zemlju“ jer on nije nikakav nedodirljiv Bog već čovjek kao i svaki drugi. Sa skidanjem imuniteta, za Georga Lista tek započinje prava borba u kojoj ne želi posustati, borba protiv samovolje i bahatosti Ivana Jakovčića koji je od IDS-a „napravio pravu kriminalnu, mafijašku organizaciju koja je uvela klasični mafijaški način vladanja u  Istri.“  Lista „čudi“ kako to već i mnogi građani na cesti znaju, ali tijela represije navodno nemaju pojma.

„ Otkad sam postao vizualno prepoznatljiv u nekoliko TV istupa, ljudi mi se obraćaju na cesti, čestitaju, zahvaljuju, a neki dan sam dobio i dva poljupca od nepoznatoga starijeg gospodina. Nisam bio ni svjestan koliko je ljudima sve to što se u Istri radi poznato, ali mnoge je doslovce strah o tome govoriti. Žalosno, ali istinito. Europska bi komisija trebala pojačati nadzor nad pravosuđem u Hrvatskoj, ono ne smije biti u funkciji interesnih grupa i politički moćnih pojedinaca, već potpuno neovisno o politici.

Istrani će se prije ili kasnije morati opredijeliti: ili takav neprihvatljiv IDS, ili pak investitori koji će ulagati i razvijati Istru i zapošljavati ljude. Čujem da i brojna i bogata hrvatska dijaspora nije, zbog ovakva neprihvatljivoga stanja, spremna ulagati u državu iz koje potječe, a možete si zamisliti kako je tek nama koji nismo Hrvati ? No Hrvatska je sada dio EU i ja kao građanin te EU ne ću šutjeti, već se želim, prije svega, boriti za svoju pravnu sigurnost koja mi europska pravna stečevina jamči.“

George List naglašava da je on zapravo apolitičan čovjek kojega politika vrlo slabo zanima, ali u Hrvatskoj se ona nameće kao nekakva neizbježna sudbina. „Tako ako se obratite bilo kojem političaru, od premijera Milanovića, ministra poljoprivrede pa sve do županijske i općinske razine te tražite odgovore na vrlo precizna i konkretna pitanja, vi odgovore ni od koga od njih ne možete očekivati. Isto se odnosi i na Cvitanov Dorh.  Nitko se o nekom postojećem problemu očito ne želi u pisanome obliku očitovati, što je nepojmljivo u drugim državama EU. Postoje precizni rokovi u kojima se treba neko državno tijelo očitovati i odgovoriti na upit. I u Hrvatskoj je tako propisano samo toga se ovdje nitko ne pridržava. I …nikome ništa.“

Jedan prevareni Austrijanac umro je od muke

List govori kako poznaje nekolicinu investitora koji imaju manje-više slične probleme kao i on, međutim oni se još uvijek boje istupa u javnosti kako si ne bi još više pogoršali situaciju u koju su upali, nadajući se kako će ipak „možda“ problemi biti sretno okončani. „Jedan Austrijanac tako je od muke čak i umro. Propala mu je tvrtka u Austriji zbog toga što se previše oslanjao na obećanja koja su mu davali u Istri u svezi s golf projektima. Obećavali su mu dva terena s 18 rupa, no jedva je pokrenuo „mini golf“ sa 6 rupa. Otac ga se gotovo potpuno odrekao, ništa mu nije testamentarno ostavio … eto čak ima i takvih teških i žalosnih sudbina.“

Od svoga polo projekta Georg List ne kani odustati. Previše je novca uložio da bi se sada povukao. Ali, kako sam kaže, nije jedino novac u pitanju, već i dugi niz godina, dobar dio života vezao je za Istru koja mu je prirasla srcu i jednostavno ne želi iz nje otići, povući se bez borbe. Polaže nadu i u novu predsjednicu Hrvatske koja je dugo živjela u SAD-u i na Zapadu te bi morala znati kako se tamo razmišlja i radi. Zna da ona nema ingerencije kojima bi operativno mogla konkretno pomoći, ali se nada i vjeruje da svojim autoritetom, javnim istupima i utjecajem može pomoći da u Hrvatskoj postupno dođe do kvalitetnih promjena, prije svega u načinu razmišljanja.„Korupcija šteti svakome kućanstvu, svakome građaninu jer u  takvim uvjetima nitko ozbiljan ne investira, zaostaje se u razvoju, ne otvaraju se radna mjesta, čitav lanac negativnosti povezan je s korupcijom.“

Višesatni nedjeljni susret i razgovor s Listom okončali smo u predvečerje, nakon što je List trebao krenuti po suprugu u Torino gdje je nastupila dan ranije. Oprostio sam se od njega  kao da ga poznajem već jako dugo. Bit će vjerojatno zato što nam se mišljenja gotovo u cijelosti podudaraju glede odnosa prema korupciji i stanja u hrvatskoj državi i društvu.

Na putu za Pulu razmišljao sam o žalosnoj činjenici da se u Hrvatskoj moraju, oko nefunkcioniranja pravne države, sve više javno eksponirati i angažirati stranci koji su k nama došli iz potpuno drugih razloga. Baš kao što nam stranci moraju preuzeti suđenja zločinačkoj Udbi koja još uvijek živo djeluje i dan danas, punih 25 godina od prvih višestranačkih izbora posredstvom svojih dobro pozicioniranih i organiziranih eksponenata.

Pokušaj diskreditacije Lista podvalama o preprodaji droge

Nakon zahtjeva za ukidanje zastupničkoga imuniteta Ivanu Jakovčiću u EP, neki su portali objavili namjerno dezinformaciju kojom su htjeli diskreditirati Georga Lista o tomu da ga je navodno hrvatska policija uhitila i privela zbog sumnje u preprodaju droge. Navodno je to odradio Tedi Chiavalon, Jakovčićev mezimac, tako da je i jedan tjednik s kojim je Chiavalon tijesno i unosno surađivao (Istra News Metro) pokušao takvoj notornoj laži dati određenu ozbiljnost i težinu. I sam ministar unutarnjih poslova to je javno demantirao, no Jakovčić sumnja da policija štiti sumnjivu osobu u odnosu na njega, hrvatskoga europarlamentarca.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Obilježena 28. godišnjica napada na glinsku policijsku postaju

Objavljeno

na

Objavio

U Glini su u srijedu obilježeni 28. godišnjica napada srpskog agresora na policijsku postaju i početak oružanog otpora hrvatskih redarstvenika na glinskom području, a kako je na svečanosti rekao ministar Davor Božinović hrvatska policija je bila “ona jezgra iz koje je stasala slavna, pobjednička Hrvatska vojska.”

Samo dan nakon što je Hrvatski sabor 25. lipnja 1991. donio odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske slijedio je planirani napad na policijjsku postaju koju je branilo 15 hrvatskih redarstvenika. To je bio prvi oružani napad na jednu državnu instituciju u suverenoj Republici Hrvatskoj.

Branitelji nisu mogli pružiti trajniji otpor brojnijem naprijatelju. U obrani je poginuo pričuvni policajac Tomislav Rom, a 16 branitelja odvedeno je u logor u Knin. Branitelji policijske postaje postali su simbol otpora i junaštva hrvatskih branitelja.

Taj se događaj godinama obilježava u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova, Grada Gline i sisačko-moslavačke Policijske uprave. Tako su i ove godine, uz spomenik poginulim braniteljima u neposrednoj blizini policijske postaje, položeni vijenci i zapaljene svijeće za poginule branitelje.

Vijence su položili izaslanik hrvatske predsjednice, sisačko-moslavački župan Ivo žinić, izaslanica predsjednika Sabora, saborska zastupnica Željka Josić, izaslanik predsjednika Vlade, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, obitelj poginulog redarstvenika Tomislava Roma, izaslanstva gradova Gline, Škabrnje i Petrinje te mnogih udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Zajedničku je molitvu predvodio vikar fra Frano Musić.

Ministar Božinović je rekao kako se taj datum sigurno neće zaboraviti jer simbolizira više toga.

“Nije slučajno samo nekoliko sati nakon proglašenja neovisnosti ovdje u Glini počela agresija na policijsku postaju jer su pobunjenici dobro znali da je prava snaga koja može pružiti otpor hrvatska policija. Tako su policajci prvi branili hrvatsku državu i policajci su prvi ginuli na nju”, istaknuo je Božinović te podsjetio na pogibiju mladog policajca Tomislava Roma.

“Hrvatska policija je bila ona jezgra iz koje je stasala slavna, pobjednička Hrvatska vojska. Ovo su dani koji su duboko zapisani u nacionalnoj memoriji, da ih se prisjećamo, ali i da sve sustave hrvatske obrane, uključujući i hrvatsku policiju, unaprjeđujemo i moderniziramo. A kao što znate, hrvatska policija i u ovom trenutku na hrvatskim prometnicama, u hrvatskim gradovima, ali i na hrvatskim granicama štiti interese Republike Hrvatske”, rekao je ministar Božinović.

Na svečanoj akademiji u Hrvatskome domu govorio je i župan Ivo Žinić.

“Ovaj događaj je vrlo bitan ne samo za Glinu, nego i za mladu hrvatsku državu. U to vrijeme u Glini nije bilo jednostano živjeti, pogotovo ako ste bili Hrvat. Ne treba zaboraviti da je na glinskom području poginulo ili ubijeno 396 osoba, uglavnom civila. Treba reći da Glina nikada nije bila srpska niti će to biti”, zaključio je Ivo Žinić.

“Obranom policijske postaje hrvatski su redarstvenici potvrdili koliko su bili hrabri”, rekla je Željka Josić, ističući kako se braniteljima može zahvaliti što naša djeca danas mogu slobodno odrastati.

Na svečanosti su bili i visoki vojni časnici i ratni zapovjednici – generali Tihomir Kundik, Josip Lucić i Mladen Markač te mnogi drugi uzvanici.

U sklopu svečanosti u župnoj crkvi u obližnjemu Gornjem Viduševcu služena je misa, održan je mimohod branitelja pod ratnim zastavama glinskim ulicama, pripremljen je prigodni program “Policija danas u službi građana”, pokaznu su vježbu izveli pripadnici ATJ Lučkog, održani su tradicionalna Memorijalna atletska utrka “Tomislav Rom” i sportski susreti u više disciplina.

(Hina)

Početak krvavog rata na Banovini

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Medved: U zadnje tri godine prosjek pronalaska nestalih veći nego u proteklih 10 godina

Objavljeno

na

Objavio

U zadnje tri godine prosjek pronalaska i ekshumacije nestalih iz Domovinskog rata veći je nego u proteklih deset godina, rekao je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved u srijedu tijekom saborske rasprave o prijedlogu zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu.

Na današnji dan nepoznata je sudbina 1892 osobe, od kojih je 436 sa statusom hrvatskog branitelja, kazao je ministar Medved.

Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu jedinstven je zakon koji uređuje pitanje nestalih, regulira nematerijalna prava nestalih i članova obitelji nestalih osoba, sve segmente postupka traženja nestalih i smrtno stradalih osoba, vođenje evidencije nestalih osoba te svih ekshumiranih i identificiranih osoba, tijela nadležna za provedbu zakona i njihov djelokrug, suradnja s drugim državama i međunarodnim organizacijama i udrugama te prekršajne odredbe.

Jedina sadržajna promjena u odnosu na prvo čitanje je da se briše odredba o proglašenju 30. kolovoza spomendanom – Danom sjećanja na nestale osobe jer će se to regulirati zakonom o blagdanima.

Josip Đakić (HDZ) kao predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane izvijestio je da je predloženo da u zakon uđe i odredba prema kojoj će svaka fizička osoba koja pruži vjerodostojne podatke o mjestima masovnih ili pojedinačnih grobnica biti nagrađena prema pravilniku Ministarstva hrvatskih branitelja.

Oporba je podržala zakon u poruku da je potrebno učiniti dodatne napore da se sve nestale osobe pronađu.

Ako se riješi jedan slučaj nestale osobe zakon će biti uspješan, istaknuo je Miro Bulj (Most) ali i kritizirao da nisu sve institucije ispunile obveze u traženju nestalih.

“Ministarstvo vanjskih poslova nije ispoštovalo odluku Vlade o praćenju poglavlja 23. i 24. napredovanja Srbije u pristupnim pregovorima za članstvo u EU. Ministrica ne radi u interesu pronalaska naših nestalih “, kazao je Bulj.

Mostovci zamjeraju i što se u čitavom zakonu izbjegava izričaj “velikosrpska agresija”. Predlažu i povećanje novčanih kazni u slučaju nepružanju informacijama o nestalima u Domovinskom ratu, te omogućavanje osumnjičenicima da budu svjedoci pokajnici.

Alen Prelec (SDP) kritizirao pak aktivnosti predsjednice države Kolinde Grabar Kitarović koja se prije tri godine sastala s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. “To je bila predstava za javnost, pričali su o nestalim osobama, od toga je prošlo tri godine i nije se puno toga dogodilo”, ustvrdio je.

Boris Milošević (SDSS) podsjetio je na podatke Međunarodnog Crvenog križa iz veljače ove godine prema kojima je ukupan broj nestalih na području bivše SFRJ 34 999 osoba, od čega je u Hrvatskoj oko 6500 tisuća pri čemu je od toga broja 4500 zatvorenih slučajeva.

“Nestale trebamo nastaviti tražiti, ne smijemo ih diskriminirati ni dijeliti ni po nacionalnosti, ni po državljanstvu, s drugim državama, prvenstveno Srbijom moramo surađivati jer samo suradnja daje rezultate”, poručio je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari