Pratite nas

Religija i Vjera

Getsemanski vrt sačuvan zaslugom trojice bh. Hrvata

Objavljeno

na

Godine 1682. godine trojica braće Antun, Pavle i Jakov Branković, Hrvati iz Sarajeva, otkupili su od tadašnjih turskih muslimanskih vlasnika Getsemnaski vrt.

Otada ovo sveto mjesto pripada Katoličkoj Crkvi, te kršćanima općenito, a oni ga posjećuju sa najvećom pobožnosti i ljubavi.

To mjesto je povjereno na čuvanje bosankim i hercegovačkim franjevcima.

Ta trojica Hrvata katolika rasprodali su sve što su imali u Bosni i Hercegovini, te tim novcem kupili sveto mjesto u kojem se Gospodin Isus krvavim znojem znojio prije nego što je prozborio: „Oče, neka bude volja tvoja“. To je značilo njegovu spremnost prinijeti sebe kao žrtvu pomirnicu za spas čovjeka što je i učinio.

Njima u čast svečano je otkrivena spomen ploča na ulazu u Getsemanski vrt, gdje će je vidjeti svi koji hodočaste na ovo mjesto. Na ploči je napisan tekst na tri jezika – latinskom, hrvatskom i engleskom:
“Hrvati Pavao, Antun i Jakov, kršćani iz Sarajeva, vitezovi Svetog groba Jeruzalemskog, godine Gospodnje 1681. kupiše Getsemanski vrt i darovaše ga franjevcima.”

Na kraju, kao zanimljivost spomenimo da, iako nije poznato kada su prvi Hrvati počeli hodočastiti u Svetu zemlju, zna se da je jedan od najranijih hodočasnika bio sveti Nikola Tavelić u XIV. stoljeću.

Slijedio ga je fra Bonifacije iz Dubrovnika, kustod Franjevačke kustodije Svete zemlje, koji je sredinom XVI. stoljeća dao obnoviti Baziliku Isusova groba. Veći broj hodočasnika iz Bosne i Hercegovine primjećuje se u XVII. stoljeću, a među njima su i braća Brankovići, piše narod.hr

A imena braće Branković, Hrvata iz današnjeg Sarajeva, od sada ostaju trajno zapisana uz Crkvu svih naroda koju su gradile sve kršćanske nacije svijeta prije punih 90 godina.

Naime, u Getesemnaskom vrtu sagrađena je Bazilika svih naroda, kako je službeno ime crkve sagrađene na mjestu Isusova agonije – muke i smrtnog znoja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

U Notre-Dame održana misa sa zaštitnim kacigama

Objavljeno

na

Objavio

Točno dva mjeseca nakon katastrofalnog požara – u pariškoj katedrali Notre-Dame služila se prva misa.

Održana je u kapeli u istočnom dijelu zdanja, iza glavnog oltara, jer je svod središnjeg dijela katedrale znatno oštećen.

Svećenici i vjernici na glavama su tijekom mise imali zaštitne kacige. Misu je uživo prenosila katolička televizija KTO-TV.

U požaru katedrali Notre-Dame uništen je krov sagrađen u 12. stoljeću te kupola iz 19. stoljeća.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Papa Franjo: Postoji milost u Međugorju. Ne može se poreći, ljudi se obraćaju

Objavljeno

na

Objavio

Govoreći o Međugorju papa Franjo je istaknuo: ‘Bog čini čuda u Međugorju!’

Iako Majka Božja ‘ljubi sve’ i ‘nije šefica poštanskog ureda kako bi svakodnevno slala poruke’, istaknuo je papa Franjo govoreći o Međugorju: ‘Bog čini čuda u Međugorju!’

To su samo neka od promišljanja Svetog Oca iz razgovora s tajnikom vatikanskoga Dikasterija za laike, obitelj i život o. Alexandreom Awijem Mellom objavljena u knjizi ‘Ona je moja majka. Susreti s Marijom’ na talijanskom (originalno je objavljena na portugalskom 2013. godine).

‘Osobna poslušnost Crkvi’, istaknuo je Papa, kriterij je za razlučivanje kada postoje navodna ukazanja i kada postoje ‘poruke’ koje proizlaze iz mogućih ‘posebno nadarenih ljudi’, prenosi HKM.

Dok je još bio nadbiskup u Buenos Airesu Jorge Bergoglio je zabranio sastanak u crkvi na temu Međugorja jer je jedan od vidioca tada izjavio da će mu se Gospa ukazati u 16.30 sati. To je bio razlog zašto je nadbiskup Bergoglio rekao da ne želi da se taj sastanak održi.

Unatoč njegovom prethodnom neslaganju na temu Međugorja, papa Franjo je istaknuo kako primjećuje brojna svjedočanstva o obraćenju.

– Papa Franjo je odredio da je moguće organizirati hodočašća u Međugorje uvijek pazeći da ne budu tumačena kao priznanje poznatih događaja koji još zahtijevaju ispitivanje sa strane Crkve, tj. da ne stvaraju na bilo koji način zabludu i dvosmislenost u doktrinalnom smislu – pročitao je Papinu odluku poljski nadbiskup Henryk Hoser početkom svibnja ove godine.

Međugorski fenomen se veže uz tvrdnje tadašnje šestero djece kojima se Gospa počela ukazivati od 1981. Nekolicini od njih se Gospa, navodno prema njihovim tvrdnjama, ukazuje i danas.

 

Henryk Hoser: U Međugorju smo svjedoci spektakularnih obraćenja koja se događaju svakodnevno

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari