Pratite nas

Razgovor

Glas za Dr. Zlatka Tomašića, glas je za čistu savjest.

Objavljeno

na

Kao rođeni Riječanin, predstavnik branitelja Primorsko-goranske i Istarske županije, te kao najviše pozicioniran kandidat iz Rijeke, lista broj 8, za VIII. izbornu jedinicu pod rednim brojem 3, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) logično je da očekujem glasove svojih Riječana, ali isto tako Primoraca, otočana i Istrijana, te: branitelja, stradalnika i njihovih obitelji, kako bi se čuo glas Riječana, liječnika i dragovoljca Domovinskog rata u Hrvatskom saboru.

Svaki narod u svojoj povijesti ima jednom priliku zauvijek stvoriti vlastitu državu. Među više od tisuću naroda u svijetu, samo dvjestotinjak njih je u tome uspjelo. Među njima je i hrvatski narod, koji je tu priliku dobio početkom devedesetih godina XX stoljeća. Naša generacija imala je privilegiju sudjelovati u rađanju vlastite države. Najbolji hrvatski sinovi i kćeri  dragovoljno su stupili u obranu teritorija RH, uključio sam se i ja kao liječnik dragovoljac. Krenuo sam na put neizvjesnosti, krenuo sam znanjem protiv sile, vjerom proziv zla, domoljubljem protiv topova. Doprinos Riječana, Primoraca, Gorana i Istrana u Domovinskom ratu bio je nemjerljiv. Treba znati da, iako Istra i Rijeka nisu bile izravno napadnute, osim sporadičnih raketiranja rubnih područja Rijeke, Riječani i Istrani su u velikom broju odlazili na ratište, a odaziv na mobilizaciji bio je preko 90%. U Primorsko goranskoj županiji je 206 branitelja poginulo.

Nitko nije mogao pobijediti našu ljubav, našu vjeru, našu hrabrost.

1991. krenuo sam iz Rijeke, grada u kojem živim, kojeg volim, kao dragovoljac u Zagreb gdje se priključujem I. Brigadi, Tigrovima, u zaštitnu bojnu predsjednika Tuđmana, kao jedini Riječanin. Boravim na terenima u Osijeku, H.Kostajnici i Vukovaru, te postajem zatočenik srpskih koncentracijskih logora. Po povratku iz zarobljeništva vratio sam se na prvu crtu bojišnice, te obnašam najviše funkcije u zdravstvu, kako u civilnom, tako i vojnom; sanitetu Istarske, Primorsko goranske i Ličko senjske županije, bio sam Načelnik sanitetske službe OZ Rijeka, kasnije Zbornog područja Gospić, koordinator civilnog zdravstva za navedene županije, te voditelj mobilnih kirurško anestezioloških ekipa za potrebe HV i specijalnih postrojbi MUP-a. Nakon svih iskušenja mogu reći da sve ostavi traga, no čovjek ne treba klonuti duhom, već treba imati vjeru i nadu.

„Ne vjerujte onima koji vam obećavaju lagana rješenja.“

Ako sagledam ljubav prema gradu Rijeci s aspekta svoga ratnog puta i doprinosa u obrani Republike Hrvatske od lipnja 1991. do lipnja 1996. godine, te da sam pritom odlikovan najvišim odličjima RH za svoj doprinos na prvim borbenim linijama, mogu i danas reći da ću s istom strašću prionuti poslu, te uložiti svoje cjelokupno iskustvo, energiju i znanje za dobrobit građana grada Rijeke, Primorsko goranske i Istarske županije, te cijele Lijepe naše.

Kao liječniku i dragovoljcu Domovinskog rata prioritet u mom radu biti ce branitelji, stradalnici i njihove obitelji, zdravstvo, obrazovanje, znanost i sport, a posebno obitelj i mladi, te zaštita socijalno najugroženijih

Svih godina tijekom i nakon Domovinskog rata aktivno sudjelujem u koordinaciji i rješavanju statusnih pitanja dragovoljaca domovinskog rata, stradalnika Domovinskog rata i svih ostalih branitelja i njihovih obitelj. Sudjelujem u organizaciji Dana Vukovara u Rijeci,  Dana hrvatskog ponosa i slave za Dan državnosti, a već 16 godina nosioc sam organizacije Susreta hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku. Obnašao sam dužnost predsjednika Udruge Hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata  grada Rijeke i ZUHDDR PGŽ-a, a danas Zajednice udruga Domovinskog rata Primorsko goranske županije koja broji 10 udruga. Član sam vijeća Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990-1991. RH i povjerenik za PGŽ-a, predsjednik sam Zajednice branitelja HDZ-a „Gojka Šuška“ Primorsko goranske županije,  te član je središnjeg odbora Zajednice branitelja HDZ „Gojko Šušak“ Republike Hrvatske.

Domovinski rat temelj je stvaranja suverene i neovisne RH, članice EU i NATO saveza.

Domoljublje i čovjekoljublje, odnosno ljubav prema svojem domu i obitelji, a ne mržnja prema neprijatelju zaslužni za onakav otpor kakav su Hrvatski branitelji od Vukovara do Dubrovnika pružili nadmoćnom neprijatelju.

Upravo stoga potrebno je vrednovati doprinos hrvatskih branitelja kroz novi jedinstveni Zakon o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji,  gdje će na jednom mjestu biti objedinjena sva prava. Inzistirat ću da se posebna pažnja usmjeri na djecu poginulih Hrvatskih branitelja, te da država trajno skrbi za tu izuzetno ranjivu grupaciju stanovništva.

Danas se Hrvatska ne brani s oružjem u ruci, danas se Hrvatska brani znanjem.

Završetkom Domovinskog rata vraćam se izuzetno zahtjevnom i odgovornom poslu dječjeg kirurga u KBC Rijeka. Danas sam zamjenik predstojnika Klinike za dječju kirurgiju KBC-a Rijeka i naslovni asistent Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci na katedri za kirurgiju. Obranio sam 2012. godine magistarski rad i stekao akademski naziv magistra znanosti, također sam obranio i temu doktorskoga rada. Mladima bih posebno istaknuo da ne potiču nasilje i mržnju, jer vremena kada se Hrvatska branila oružjem su iza nas. Danas se  možemo obraniti jedino znanjem i kompetencijama, te time pridonijeti razvoju Republike Hrvatske, osobito u gospodarskom smislu.

 Rijeka mora biti središte akademske izvrsnosti jer samo znanje može postati naša posebnost u nezaobilaznom uključivanju u procese globalizacije. Sveučilišni kampus na Trsatu snažna je jezgra  koja će zadržavati  mladež u ovoj regiji, povećati znanstveni i tehnološki potencijal, privući investicije i potaknuti razvoj temeljen na regionalnim resursima, obogaćenim znanjem i novim tehnologijama.

Mirovinski, zdravstveni i socijalni sustavi moraju, uz nužnu konsolidaciju,  zadržati načelo solidarnosti uz svoju zaštitnu funkciju.

Zdravstvena zaštita mora biti dostupna i jednaka za sve građane.

Zalažem se za dostupnu i jednaku zdravstvenu zaštitu svih građana Republike Hrvatske. Posebno treba voditi brigu o našim otocima gdje je bitna povezanost sa kopnom, te treba dalje

podizati nivo i dostupnost zdravstvene zaštite, kroz razvoj telemedicine u suradnji sa KBC-Rijeka,  te ustrojenošću helikopterske službe u hitnim slučajevima.

Konačna izgradnja KBC na Sušaku koja će biti integrirana sa Sveučilištem mora imati pacijenta u centru razmišljanja.

 Kvarner  i Istra kao odredište zdravlja.

Zbog pogodne mikroklime mora se nastaviti daljnji razvoj lječilišnog turizma  uz otvaranje  lječilišta za djecu iz cijele EU. Potrebno je daljnje povezivanje zdravstva, turizama, s znanošću i edukacijom, u cilju promicanja, razvitka i unaprijeđenja pružanja usluga u zdravstvenom turizmu.

Rijeka, kao i cijela Primorsko-goranska županija,  moraju postati prometno središte, a preduvjet za to je izgradnja nizinske pruge Rijeka-Zagreb i autoceste Rijeka-Žuta Lokva, što će  pridonijeti razvoju riječke luke.

Kao zastupnik u Hrvatskom saboru zalagao bih se za izgradnju nizinske pruge, što je prioritet za daljnji razvoj Rijeke, kao i cijele Primorsko goranske županije. Željeznički prometni pravac, koji vodi od državne granice preko Zagreba do Rijeke, glavni je željeznički pravac. Važan je u povezivanju središnje, gorske i primorske Hrvatske, ali je istodobno važan i u realizaciji europskih regionalnih integracija u smislu povezivanja regija Alpe-Jadran, Mediteran-Podunavlje. Ovaj pravac povezuje najveću i najznačajniju hrvatsku luku Rijeka s unutrašnjosti Republike Hrvatske, a preko nje i sa zemljama srednje Europe, koje gravitiraju riječkoj luci. Za servisiranje luke s kopnene strane, željeznički prijevoz je nezamjenjiv i prioritetan.

Svojim iskustvom, energijom i znanjem učinit ću sve nužno za vraćanje digniteta i časti hrvatskih branitelja kao i svih građana Lijepe naše, te pridonijeti stvaranju jedne bolje i ljepše Hrvatske. Hrvatske, zemlje sretnih ljudi, u kojoj mladi žele živjeti, postati roditelji i podizati svoju djecu.

Želite li odabrati vjerodostojnog kandidata, neka Vaš izbor bude lista broj 8, za VIII. izbornu jedinicu pod rednim brojem 3, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).

Neka se čuje glas Riječana u Hrvatskom saboru.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Ruža Tomašić: Zbog svojih laži, patrijarh Irinej nikad više ne smije stupiti na tlo Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit je gostovala gđa. Ruža Tomašić, zastupnica u Europskom parlamentu. S njom je razgovarao Marijan Križić.

♦ Što misli i kako je reagirala gđa. Ruža Tomašić na skandaloznu izjavu predsjednika Europskog parlamenta Antonia Tajanija koji je svoj govor na komemoraciji povodom obilježavanja Dana sjećanja u talijanskoj Bazovici završio povicima “Živjela talijanska Istra” i “Živjela talijanska Dalmacija”?

♦ Kako su se u Hrvatskoj odmah javili dežurni titoisti i prozvali Hrvatsku zbog popustljivosti prema fašizmu. Ne bismo li prije mogli zaključiti da Titovi zločini zapravo daju vjetar u leđa iredentističkim težnjama?

♦ Kako su prosvjedovali slovenski i hrvatski zastupnici?
♦ Što sadrži i o čemu se radi u raspravio strategiji ribarstva?

♦ Zašto u Hrvatskoj javnosti prevladava mišljenje da izbor zastupnika u EU parlament nije bitan jer se u njemu navodno ništa bitno ne odlučuje?
♦ Nastupaju li hrvatski EU parlamentarci zajednički, u ime svoje države, ili se okupljaju oko svojih grupacija kojima pripadaju?

♦ Postoji li tzv. stranačka stega u grupacijama?
♦ Što očekivati od novih izbora za EU parlament?

♦ Kako je došlo do suranje Hrast-a i Hrvatske konzervativne stranke (HKS) koji su osnovali novu platformu, oko koje su se okupila i neka poznata imena: Tomašić, Ilčić, Zekanović, Mišić, Sačić?
♦ Kako Ruža Tomašić komentira formiranje koalicija sastavljenih od stranaka koje pripadaju posve drukčijim grupacija u EU parlamentu? (primjer Amsterdamska koalicija)

♦ Što znače brutalne uvrede Milorada Pupovca izgovorene u Saboru i upućene hrvatskom narodu, katolicima, ali i homoseksualcima?
♦ Je li drska reakcija Milorada Pupovca, poput one Nikole Sojanovića u Srbobranu 1902. godine, zapravo reakcija na pismo koje je Hrvatska biskupska konferencija uputila srpskom partijarhu Irineju?

♦ Treba li na tom tragu prepoznati i obnovljenu hajku na Marka Juriča, zbog toga što je prokazao mirtopolita Porfirija koji je pjevao četničke pjesme?
♦ Prije desetak dana zajedno sa saborskim zastupnikom Hrvojem Zekanovićem najavili ste blokadu Srbije na putu prema EU, dok ne ispune neka bitne uvjete u odnosu na Hrvatsku. O čemu je riječ?

♦ Nazirete li kakve promjene u aktualnoj političkoj situaciji u Hrvatskoj?

Odgovore na poslušajte u Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Kolinda Grabar Kitarović: Ja sam prije svega majka, Hrvatica, vjernica, građanka…

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U povodu godišnjice inauguracije, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović Media servisu dala je ekskluzivni intervjuu u kojem se osvrnula na protekle četiri godine, otkrila planove za budućnost, ali i prokomentirala goruće teme i probleme u zemlji.

S predsjednicom je za Media servis razgovarala Andrea Barać.

“Uložila sam velike napore u mijenjanje imidža, odnosno slike Hrvatske koja, nažalost, posljednjih godina u svijetu nije bila na onoj razini na kojoj je želimo vidjeti. Kao jednu od svojih najsnažnijih inicijativa, ističem Inicijativu triju mora. S druge strane, na planu unutarnje politike ipak sam uspjela pomaknuti tu raspravu i fokus javnosti s ideoloških na prava životna pitanja”, rekla je predsjednica.

U razgovoru sa svim akterima društva, tvrdi, definiran je najveći problem u zemlji – demografija.

“Stoga sam djelovala vrlo korektno, napisala sam i predstavila paket demografskih mjera, od kojih je Vlada već mnoge prihvatila, neke su još u tijeku, implementiraju se. I to je program koji zapravo definira samu budućnost Hrvatske, jer što će vam zemlja bez ljudi.”

A kad je riječ o blokiranim građanima, iako ističe da je situacija puno bolja, problem još nije do kraja riješen pa će se na tome raditi tijekom ove godine.

Trajno riješiti problem blokiranih

“To pitanje nismo do kraja riješili pa ću i dalje biti veoma angažirana, ne samo na novom ovršnom zakonu nego i na drugim inicijativama, kako bi se trajno riješilo pitanje blokiranih građana.”

U nastojanju da se zemlja decentralizira, Grabar-Kitarović je izmjestila ured u svaku županiju. U tijeku je analiza svih tih izmještanja kako bi se ustanovili problemi koji su zajednički cijeloj Hrvatskoj. Dio je ipak otkrila. Tvrdi da najbolje rezultate postižu ona područja u kojima ljudi rade zajedno, umjesto da se koncentriraju na ideološke podjele. Potom je citirala krapinsko-zagorskog župana Željka Kolara, koji je ustvrdio da se njezinim pojavljivanjem javnost fokusirala na teme koje bi inače prošle ispod radara.

“Primjerice, briga o graničnim, pograničnim i posebno brdsko-planinskim područjima i otocima, koja je isto tako u međuvremenu rezultirala brojnim potezima što ih je provela Vlada Republike Hrvatske, ali očekujem da ćemo na tome nastaviti raditi. Onda, rad s mladima. Vijeće mladih, koje je bilo vrlo aktivno, protekle je godine vrlo intenzivno radilo, a s time ćemo nastaviti i ove godine. Želim da se još više usredotočimo upravo na egzistencijalna pitanja.”

Završiti projekt Pantovčak

Govoreći o planovima za budućnost, istaknula je da želi završiti projekt Pantovčak, otvaranje šume građanima i ostvarivanje uštede od 15 posto kao primjer drugima.

“I želim da se to provede sada, u sljedećih nekoliko tjedana i mjeseci. Smanjila sam broj djelatnika, smanjila sam broj dužnosnika, otprilike sa 23 na 10 u ovome trenutku. Time želim nastaviti dokazivati da nije bitna količina, nije bitna veličina, bitna je supstancija, bitan je rad, u skladu s onim što uvijek govorim: Hrvatska nije mala zemlja.”

Na komentare da je u drugim županijama kritizirala Vladu, upozoravala na dobre i loše stvari, a da je to u obilasku Zagreba izostalo, tek je rekla: “Doista ne bih tako rekla, ne bih se složila s time.”

Kad je riječ o odnosu s Vladom i HDZ-om, ističe da je ponosna i zahvalna što je bila njihov kandidat.

“Bez stranke ne bi bilo ni mandata. Međutim, mislim da i sama stranka od mene očekuje da budem ono što predsjednik mora biti, a to je predsjednik svih državljana, i onih koji su mi dali glas i oni koji nisu. Zato sam, neću reći kritična, ali, naravno, ne štedim na kritikama. Ako pogledate tri vlade koje su bile u mome mandatu, bila sam jednaka prema svima.”

Promjena retorike zbog privida sukoba

Ipak, ističe kako je promijenila retoriku u pogledu kritika jer se u medijima stvarao privid sukoba.

“Jednostavno zato što mislim da, iako treba upozoravati na probleme, predsjednik ili predsjednica ne može koristiti svoju funkciju za nekakve populističke namjere i dobivanje nekakvih osobnih bodova.”

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić želi uručiti Medalju grada Zagreba Budimiru Lončaru, zbog čega se diglo dosta prašine. Na pitanje surađuje li s njim i na jednoj razini i je li joj gospodin Lončar savjetnik, odgovorila je: “Ne, apsolutno. Mislim da se predsjednik države ne treba miješati u odluke lokalne uprave i samouprave. Nikad se nisam miješala. To je stvar gospodina Bandića. Nikada u javnosti nisam govorila ni protiv koga, pa tako neću ni protiv gospodina Lončara.”

Predizborne kampanje vrlo su neplodno razdoblje, tvrdi predsjednica, i zato još ne otkriva hoće li se ponovno kandidirati.

“Jednostavno ne želim ući u to nekakvo razdoblje. Nisam se izjasnila, nisam donijela odluku. Ali vidim da je to vrlo zanimljiva tema u medijima i da mediji zapravo kreiraju nekandidate kao potencijalne protivnike meni na izborima, iako ni ja ni oni još nismo istaknuli svoju kandidaturu.”

Ako se kandidira, podrška HDZ-a je izgledna.

Ne mijenja strane

“Ja dolazim iz HDZ-a i meni je potpora HDZ-a bitna. Cijenim to, to je moje uvjerenje od rane mladosti, to je uvjerenje koje sam njegovala tijekom svog studija, kroz našu borbu za neovisnost. I ponovno, uz dužno poštovanje prema svim političkim opcijama u Hrvatskoj, ja sam osoba koja ne mijenja strane i ne volim one koji ih mijenjaju.”

Vrijeme polako istječe, no predsjednica tvrdi da ni prijašnji ozbiljni kandidati nisu prerano otkrivali da idu u utrku za Pantovčak.

“Gledajte, ova dužnost je iznimna, iznimna čast, ali je iznimna odgovornost, golema odgovornost. Ja sam prije svega majka. Majka, Hrvatica, vjernica, građanka Republike Hrvatske i, naravno, građanka Europske unije, i doista želim razmotriti što je to čime ja mogu pridonijeti, što je to što možemo zajedno učiniti kako bismo Hrvatsku poveli u bolji život za sve.”

Odlučila se za ponovnu utrku ili ne, tvrdi, rejtnig joj nije najvažniji. Građani joj, prema anketama, pretežno daju ocjenu dobar (3). “Kada bih se brinula o vlastitom rejtingu, nikada se ne bih kandidirala ni na jednu političku dužnost”, istaknula je predsjednica.

“Građani su ti koji ocjenjuju, ali ja sam vrlo ambiciozna, bila sam odlikaš tijekom cijelog svog školovanja i studija, pa ću se nastaviti i dalje truditi.”

Mali princ – jedna od najdražih knjiga

Osvrnula se i na izbacivanje nekih djela suvremenih autora s popisa obavezne lektire u školama, primjerice “Malog princa” i “Dnevnika Anne Frank”. Ne bi, kaže, uzela sebi za pravo da odlučuje, to treba odlučiti struka, ali dodaje: “Mali princ’ jedna je od mojih najdražih knjiga i to je knjiga koja me nekako drži u uvjerenju da cijeli život treba ostati dijete.

‘Dnevnik Anne Frank’ isto je tako jedno od vrhunskih djela.” Na pitanje bi li htjela da i njezino dijete pročita te dvije knjige, predsjednica odgovara: “Apsolutno. Oni su to i pročitali.” Na dodatno pitanje smatra li da bi te knjige trebale ostati na popisu lektire, predsjednica odgovara: “Da.”

Komentirala je i otpis dugova najimućnijima. Istaknula je da se svakom potkrade pogreška, pa tako i jedinicama lokalne samouprave, ali da su mnogi možda zbog previše obaveza zaboravili na neki račun i da svi koji su se našli na tom popisu za oprost dugova, a mogu ih podmiriti, to trebaju i učiniti.

“Dakle, nemojmo od toga raditi skandale, fokusirajmo se na ono pozitivno, a to je da ćemo desecima tisuća ljudi omogućiti ponovni početak.”

Narodu dati pravo glasa

Kada je u pitanju nacrt Zakona o pobačaju, kaže, nije ga vidjela pa ne može ni komentirati, a o samom pobačaju kaže: “Za mene život počinje od trenutka začeća do prirodne smrti. Međutim, isto tako podržavam život u svakom pogledu, uključujući i život žene, i pravo na izbor. Mislim da se zabranom pobačaja ne mogu riješiti problemi koje imamo.”

Nije vidjela ni nacrt novog zakona o referendumu, ali ističe da narodu treba dati pravo glasa. Ipak, objašnjava, referendum ne smije biti sredstvo onemogućavanja rada Vlade, ali ni prag ne smije biti tako visok da je nemoguće provesti referendum. A o postupku provjere prikupljenih potpisa inicijativa “Narod odlučuje” i “Istina o Istanbulskoj”, kaže, ne može procijeniti je li Vlada djelovala transparentno.

“Da se dopustilo ljudima koji su htjeli pogledati valjanost potpisa, mislim da bi to koristilo i Vladi, da se sad ne vrtimo u krugu rasprava, velikih priča i afera i pritom zaboravimo na građanina ove države”.

Neizbježna tema je i propala nabava borbenih aviona od Izraela. Predsjednica smatra da je problem možda bio u vremenu, jer se predugo čekalo s odlukom da se uopće krene u nabavu.

Tromost pravosuđa – rak rana

“Možda je to čak jedan od razloga što je ovo sve odrađeno na brzinu. Možda nije bilo dovoljno vremena da se sagledaju neki aspekti.”

Tromost pravosuđa rak-rana je Hrvatske, predsjednica Grabar-Kitarović tvrdi da je nužno nastaviti s reformom. Za pomilovanje Huanita Luksetića čeka papire od Ministarstva pravosuđa, a na pitanje možemo li na primjeru Zorana Ercega zaključiti da Hrvatska ide u smjeru gušenja slobode govora, odgovorila je: “Naravno, slobodu govora treba izražavati, a u ovom slučaju ona se mogla izraziti na drugi način.”

Za kraj se osvrnula na istup predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija i pripajanja Dalmacije i Istre Italiji. Istaknula je da je ta izjava nedopustiva, ali da je možda to rekao nesmotreno. Na pitanje trebamo li inzistirati na njegovoj smjeni, rekla je: “Mislim da će se to, nažalost, ogledati u njegovoj karijeri. Ovaj saziv EP-a gotovo je pred raspuštanjem. Ja bih poštovala činjenicu da se čovjek ispričao. Ako se ispričao, onda ne inzistiramo, a nedvosmisleno se ispričao. Mislim da svi moramo znati oprostiti.”

 

Kolinda Grabar Kitarović na Molitvenom doručku: Nisam za reviziju Vatikanskih ugovora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari