Pratite nas

Religija i Vjera

Glasnogovornik Austrijske biskupske konferencije: U Bleiburgu se ne radi o ‘ustaškom susretu’ nego o misi i kršćanskome sjećanju

Objavljeno

na

U povodu obilježavanja Bleiburške tragedije biskupija Gurk-Klagenfurt objavila je 23. travnja izjavu za javnost.

U izjavi, koja je u cijelosti objavljena na mrežnim stranicama te biskupije, ističe se da se Crkva u Koruškoj jasno i odlučno distancira od svih krajnje desničarskih i fašističkih javnih skupova u okružju spomena na mrtve.

Slavljenje mise na privatnome zemljištu, koja se slavi u okviru ovog spomena na mrtve, odgovara crkveno-pravnim propisima te u proteklim godinama nije ni dala povod za kritiku, istaknuto je u izjavi.

„Kako bi također osigurala da prostorno i vremensko okružje mise, kao i molitva za mrtve i procesija, ne pruže povod za kritike”, biskupija Gurk-Klagenfurt propisala je određene konkretne uvjete, s kojima je upoznala Hrvatsku biskupsku konferenciju, a radi se o zabrani političkih govora u okviru mise – od početka euharistije do završnoga blagoslova, zabrani nošenje političkih oznaka, zastava, plakata i transparenata, odora i odjeće koja sliči na odore i s inkriminirajućim sadržajem, a zabranjeno je i postavljanje štandova i točenje alkohola.

Odgovornima u Crkvi u Hrvatskoj je pismeno priopćeno da je pridržavanje ovih smjernica uvjet kako bi se i ubuduće mogao dati pristanak za slavljenje svete mise, stoji u izjavi biskupije Gurk-Klagenfurt, te se ističe da za cjelokupnu manifestaciju vrijede austrijski zakoni koji se moraju poštovati.

Te je uvjete Dušobrižništvo za Hrvate u inozemstvu koje je zajedno s Hrvatskom katoličkom misijom u Klagenfurtu organizator liturgijskoga dijela proslave, u suglasju s Počasnim bleiburškim vodom, prihvatilo.

Komentirajući izjavu glasnogovornik Austrijske biskupske konferencije Paul Wuthe u izjavi za ORF istaknuo je da su biskupija Gurk-Klagenfurt kao i Austrijska biskupska konferencija izrazile zabrinutost zbog posljednjih godina rastuće tendencije da ispadi različitih fašističkih skupina prekrivaju godišnje hrvatsko misno slavlje za vojnike na Bleiburgu.

Te skupine skreću pozornost s onoga što je bitno – „kršćansko sjećanje, misa za poginule po želji njihovih rođaka”, rekao je Wuthe, podsjećajući u tom kontekstu na riječi nadbiskupa Đure Hranića koji je prošle godine predvodio misu u Bleiburgu.

Ovdje se ne radi o „ustaškom susretu” nego o misi i kršćanskome sjećanju na „žrtve koje bezimene leže u zemlji ovdje ili drugdje”, istaknuo je Wuthe. Hrvatski vjernici vide Bleiburg kao mjesto žalovanja i spomena „onoga o čemu je desetljećima u nekadašnjoj Jugoslaviji bilo zabranjeno govoriti”.

Imati mjesto žalovanja „kršćanska je i ljudska potreba”, posebno u vidu okolnosti u kojima su žrtve nakon marša smrti na kraju rata 1945. ubijene. Ono što brine Crkvu jest da su „te komemoracije bile politički zloupotrijebljene, a što se ne smije događati”, rekao je Wuthe, dodajući da austrijski biskupi stoje iza izjave biskupije Gurk-Klagenfurt.

„Svima je jasno da žele duhovo slavlje, spomen na mrtve, ali ne i političku instrumentalizaciju”, istaknuo je glasnogovornik Austrijske biskupske konferencije. (IKA)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Papa Franjo rekao biskupima da ne primaju gay sjemeništarce

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo upozorio je ovoga tjedna biskupe da pažljivo ispitaju kandidate za svećenike i odbiju svakoga za koga posumnjaju da bi mogao biti gay, objavili su u četvrtak lokalni mediji.

“Dobro pripazite kada primate sjemeništarce, širom otvorite oči”, rekao je Papa, navodi servis Vatican Insider dnevnog lista La Stampa. “Ako imate neke dvojbe, bolje da ih ne primate”, dodao je Franjo.

Poglavar Katoličke crkve sastao se s talijanskim biskupima samo nekoliko dana nakon što je jedan Čileanac, žrtva zlostavljanja svećenika, izjavio kako mu je Papa u privatnom razgovoru rekao da ga je Bog učinio homoseksualcem i da ga on voli takvog kakav jest.

Vatikan je odbio komentirati navode lista koji proturječe medijskim nagađanjima da Papa ublažava kruta crkvena stajališta o homoseksualnosti. Crkva ju je, ako se aktivno prakticira, osuđivala kao nemoralni poremećaj.

U dokumentu iz 2005., koji je objavio Franjin prethodnik Benedikt XVI., Vatikan kaže da bi Crkva mogla u svećenički red primiti one koji su dokazano nadišli svoju homoseksualnost najmanje tri godine. No, primanje u službu treba zabraniti aktivnim homoseksualcima i onima s “duboko ukorjenjenim” gay sklonostima te onima koji podupiru gay kulturu, piše u dokumentu.

Najnovije Franjine upute biskupima mogle bi smiriti konzervativce, zabrinute dramatičnom promjenom jezika Crkve o homoseksualnosti otkako je Franjo izabran 2013. “Ako je netko gay i traži Boga i ima dobru volju, tko sam ja da mu sudim?”, rekao je Papa na svom prvom inozemnom putovanju 2013.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Sveta Rita – svetica nemogućeg

Objavljeno

na

Objavio

Zaštitnica je bolesnika, ranjenika, žrtava bračnog nasilja i pogrda, problematičnih brakova, očajničkih podviga, zaboravljenih i izgubljenih slučajeva.

Današnja sveta zaštitnica je Rita iz Cascije (Rita da Cascia), talijanska redovnica augustinka, mističarka. Rođena je 1381. kao Margherita Lotti u naselju Roccaporena (općina Cascia, provincija Perugia, Umbrija).

Kći pobožnih roditelja, jedinica, od djetinjstva je sanjala da će postati redovnica, ali se po roditeljskoj želji udala vrlo mlada. Njezin muž, Paolo Mancini, gradski stražar, bio je naprasit i grub čovjek, ali ona ga je svojom blagošću i strpljivošću pripitomila, približila dragom Bogu i ostvarila obiteljsku sreću.

Zatim ju je pogodio udarac za udarcem. Muž joj je ubijen iz zasjede, a potom su joj u roku od godine dana umrla oba sina. S 36 godina, počela je opet razmišljati o ulasku u samostan. Uputila se u obližnju Casciju, u augustinski samostan svete Marije Magdalene, ali su je redovnice kao udovicu nasilno ubijenog muža najprije odbile. Naposljetku je ipak uspjela, a po jednoj predaji po noći su je u samostan uveli njezini sveci zaštitnici, Ivan Krstitelj, Augustin i Nikola iz Tolentina.

Dobrotvorka i mirotvorka, u samostanu je puno molila, razmatrala o Isusovoj muci i zamolila Isusa da postane sudionica njegove muke. Zadobila je ranu na čelu koja ju je podsjećala na Isusovu trnovu krunu, krvarila 15 godina i nije više zarasla. Činila je strogu pokoru i postila. Mnogo je patila i zadnjih godina bila prikovana za svoj siromašni samostanski ležaj.

Preminula je u Casciji na današnji dan, 22. svibnja 1457. Narod ju je odmah nakon smrti počeo štovati kao sveticu, a pobožnost prema njoj raširila se po mnogim zemljama. Blaženom ju je 1627. proglasio papa Urban VIII, a svetom 1900. papa Leon XIII., nazvavši je „dragocjenim biserom Umbrije“.

Zazivaju je kod neplodnosti, osamljenosti, bolnih rana i bolnih tijela, očajnih stanja, naizgled nemogućih i nerješivih problema i slučajeva jer usprkos mnogih nedaća i gubitaka nikada nije gubila vjeru u Svevišnjega.

Zaštitnica je bolesnika, roditelja, udovica, majki, ranjenika, žrtava bračnog nasilja i pogrda, problematičnih brakova, očajničkih podviga, zaboravljenih i izgubljenih slučajeva te mnogih naselja, župa i crkava diljem svijeta.

Laudato.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari

No Recent Comments Found