Pratite nas

Razgovor

GLASNOVIĆ: Dosta je bilo Mesića, Komšića i Platformi! Izlazim neovisno i izlazim za Herceg Bosnu i dijasporu!

Objavljeno

na

Željko Glasnović rođen je u Zagrebu u janjevačkoj obitelji. Njegova obitelj emigrirala je u Kanadu, gdje je Glasnović bio pripadnik kanadske vojske pet godina. Potom je godinu i pol proveo u francuskoj Legiji stranaca. U Hrvatsku se vratio po izbijanju Domovinskog rata 1991. Nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma u ožujku 1994., kojim je okončan taj sukob, Glasnović je preuzeo zapovjedništvo nad 1. gardijskom brigadom HVO-a. General Glasnović bio je zastupnik HDZ-a u prošlom sazivu, a sada je nositelj neovisne liste za Hrvatski sabor. Intervju koji je dao za poskok.info prenosimo u cijelosti:

Ovaj put na izbore ne izlazite na listi HDZ-a već s neovisnom listom. Zašto?

Hrvatice i Hrvati u Domovini i izvan nje zaslužuju da ih zastupaju oni koji čvrsto i jasno postupaju u teškim situacijama. Nažalost,  HDZ je pokazao mnoge manjkavosti u proteklom vremenu. Odlučio sam se za nezavisnu listu jer sam siguran kako će birači prepoznati moj rad u Saboru i jer ne želim podlijegati ničijim interesnim sferama. Došlo je vrijeme za novu, beskompromisnu politiku protiv onih koji rade nauštrb hrvatskih interesa. I nju sam spreman provoditi. U HDZ-u me frustrirao manjak profesionalizma i koordinacije. Stvari idu presporo i moraju ići puno brže ako želimo napredak. Prioriteti su im krivo posloženi, što se najbolje vidi po tome što je HDZ uradio za Hrvate u BiH, odnosno što nije uradio, a trebao je.

Je li hrvatska dijaspora obespravljena u Saboru – ima pravo na samo tri mandata, dok manjine imaju osam zastupnika?

To je užasna sramota za Hrvatsku! Hrvati izvan Domovine su ključni ekonomski, geostrateški, financijski, gospodarski i vanjskopolitički interes Republike Hrvatske. Svesti milijune Hrvata na 3 mandata je sramotno, a sve se to odigralo pod palicom SDP-a i HDZ-a koji je u više navrata na to pristajao. Najveća žalost je to što su upravo oni koji se bore za tobožnji interes Hrvata izvan Hrvatske uradili najviše štete. Ali kao general znam da izgubljena bitka nije izgubljeni rat. Idemo mijenjati stvari!

Podržale su vas i neke stranke koje ne uživaju najbolji ugled kod Hrvata u BiH. O čemu se radi?

Moja lista je, kao što joj i ime kaže, neovisna. Ne mogu zabraniti bilo kome da me podrži, no jedina stranka s kojom sada izlazim na izbore je hrvatski narod, poglavito onaj u Bosni i Hercegovini koji je i previše puta osjetio izdaju na svojoj koži. Da je Krist rođen u BiH ne bi dočekao posljednju večeru već bi se obilježavao posljednji doručak. Do doručka bi ga već netko otkucao. Sjetimo se samo Komšića, nelegitimne i nelegalne vlade Platforme i brojnih drugih izdaja s kojima su se suočili Hrvati u Herceg Bosni i cijeloj Bosni i Hercegovini. Dosta je bilo takvih, i previše. Izlazim neovisno i izlazim za Herceg Bosnu! Oni koji su radili protiv volje hrvatskog naroda bez legitimiteta mi ne trebaju kucati na vrata. Jasno je kako me mnogi žele iskoristiti no to zbog hrvatskog naroda neću nikome dopustiti.

Što vidite kao temeljne probleme Hrvata u Bosni i Hercegovini?

Tri su ključna problema. Izborni zakon koji omogućava preglasavanje, nepostojanje javnog RTV kanala na hrvatskom jeziku i Zakon i raspodjeli javnih prihoda zbog kojeg hrvatski krajevi ostaju bez svog novca. Jasno ću progovarati o tome u Saboru jer su to problemi zbog kojih je uzročno – posljedičnom vezom broj Hrvata prepolovljen u 20 godina. Ne postoji prepolovljeni narod u 20 godina u Europi osim Hrvata iz BiH! To hrvatska javnost mora znati, ali ne samo znati nego i djelovati, na čemu ću kao saborski zastupnik raditi.

Često ističete kako bez Hrvata ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine?

To je činjenica. Niti bi postojala Federacija BiH ni Bosna i Hercegovina da nije bilo hrabre hrvatske vojske i politike u to vrijeme. Hrvati su oslobodili polovicu Bosne i Hercegovine, a sjetimo se i Oluje kojom je spriječena egzekucija tisuća Bošnjaka u Bihaću. Bosna i Hercegovina kao država Hrvatima duguje svoj temelj, pa još više boli kada vidimo gdje su Hrvati u BiH danas stjerani. Nekada imam osjećaj kao da u BiH i dalje djeluje El Mudžahid, samo ovaj put onaj politički koji zna biti i kobniji.

Mnogi ratni zločini nad Hrvatima u BiH nisu procesuirani. Također, branitelji HVO-a nemaju ista prava kao branitelji iz Hrvatske. Kako to popraviti?

Važno je lobiranje kroz institucije Europske unije koja s međunarodnom zajednicom i danas ima ogroman utjecaj u BiH. Naravno, ne na način da se ulizujemo visokim predstavnicima koji nam godinama u BiH nanose štetu već da inzistiramo na procesuiranju zločina. Branitelji HVO-a su postavljeni u podređen položaj i siguran sam kako postoji kritična masa i volja da se to promijeni. Važno je izabrati one koji su dokazali kako ne prave razlike među hrvatskim sinovima. Hrvati su protjerani i za to treba naći krivce i suditi im. Ne samo iz Republike Spske

Bandić je na listu za dijasporu stavio legendarnog nogometnog trenera Miroslava Blaževića – smatrate li da će vam oteti glasove? Kako komentirate njegov odlazak u politiku?

Miroslav Blažević mi ne može oteti glasove. On može dobiti orkestrirane glasove ljudi koji ne poštuju hrvatski nacionalni interes i kojima on nije važan. Svi znaju što je za Domovinu dao Željko Glasnović, a što Ćiro Blažević. Navodno se radi i kampanja prikupljanja nehrvatskih glasova Blaževiću. Ako se ispostavi da je tako to bi bio živi primjer gdje smo danas. Ipak vjerujem da će ovi izbori pokazati kako Hrvati realno promišljaju o svijetu oko sebe i da će se takve stvari onemogućiti.

Kakav je vaš stav o politici Sarajeva i građanskih grupacija?

Političko Sarajevo gazi sve ono za što su Hrvati u BiH ginuli i što zaslužuju. Očito je kako mnogi ne mogu prihvatiti činjenicu da su Hrvati u BiH konstitutivan narod i da trebaju biti jednakopravni i punopravni s ostalima. Hrvatska je dužna kroz svoje institucije, pa i Sabor, urgirati. Ne možemo dopuštati da nam je pola milijuna sunarodnjaka u BiH prepušteno na milost i nemilost unitarne politike, a da mi šutimo. Sarajevo pokazuje otpor federalizaciji BiH što vidim kao jedini način da Hrvati uistinu dobiju svoja prava.

Za sto ćete se zalagati ako prođete u Sabor?

Zalagat ću se za istinu i pravdu. Prije svega za hrvatske državljane u dijaspori i Bosni i Hercegovini i za naše branitelje. Govoriti ću kao što sam govorio i u prošlom sazivu, bez dlake na jeziku i hrabro. Jedino nas takav pristup može osloboditi totalitarne tiranije kojoj smo izloženi.

I za kraj, vodili ste HVO i puno ste vremena proveli na teritoriju Herceg Bosne za vrijeme rata. U kakvom su vam sjećanju ostali Hrvati iz BiH ako gledamo ratno vrijeme?

Životni put mi je bio takav da sam ratovao u mnogim ratovima. Od Zaljevskog rata pa do našeg Domovinskog. Upravo zbog iskustva mogu reći kako su Hrvati iz Hercegovine i Bosne posebno srčani i hrabri ljudi. Činjenica je da bez njih ne bi imali samostalnu i demokratsku Republiku Hrvatsku i to dovoljno govori o njima. Moja baka je iz Posavine. Nisam tu rođen niti odrastao, no uvijek se osjećam kao kod kuće. Malo je mjesta na svijetu gdje su ljudi još toliko pobožni i svjesni pravih vrijednosti. Upravo zbog toga im želim biti na usluzi, a i zbog svih života i suza koje su nam Hrvati iz BiH poklonili. (poskok.info)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Ruža Tomašić: Zbog svojih laži, patrijarh Irinej nikad više ne smije stupiti na tlo Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit je gostovala gđa. Ruža Tomašić, zastupnica u Europskom parlamentu. S njom je razgovarao Marijan Križić.

♦ Što misli i kako je reagirala gđa. Ruža Tomašić na skandaloznu izjavu predsjednika Europskog parlamenta Antonia Tajanija koji je svoj govor na komemoraciji povodom obilježavanja Dana sjećanja u talijanskoj Bazovici završio povicima “Živjela talijanska Istra” i “Živjela talijanska Dalmacija”?

♦ Kako su se u Hrvatskoj odmah javili dežurni titoisti i prozvali Hrvatsku zbog popustljivosti prema fašizmu. Ne bismo li prije mogli zaključiti da Titovi zločini zapravo daju vjetar u leđa iredentističkim težnjama?

♦ Kako su prosvjedovali slovenski i hrvatski zastupnici?
♦ Što sadrži i o čemu se radi u raspravio strategiji ribarstva?

♦ Zašto u Hrvatskoj javnosti prevladava mišljenje da izbor zastupnika u EU parlament nije bitan jer se u njemu navodno ništa bitno ne odlučuje?
♦ Nastupaju li hrvatski EU parlamentarci zajednički, u ime svoje države, ili se okupljaju oko svojih grupacija kojima pripadaju?

♦ Postoji li tzv. stranačka stega u grupacijama?
♦ Što očekivati od novih izbora za EU parlament?

♦ Kako je došlo do suranje Hrast-a i Hrvatske konzervativne stranke (HKS) koji su osnovali novu platformu, oko koje su se okupila i neka poznata imena: Tomašić, Ilčić, Zekanović, Mišić, Sačić?
♦ Kako Ruža Tomašić komentira formiranje koalicija sastavljenih od stranaka koje pripadaju posve drukčijim grupacija u EU parlamentu? (primjer Amsterdamska koalicija)

♦ Što znače brutalne uvrede Milorada Pupovca izgovorene u Saboru i upućene hrvatskom narodu, katolicima, ali i homoseksualcima?
♦ Je li drska reakcija Milorada Pupovca, poput one Nikole Sojanovića u Srbobranu 1902. godine, zapravo reakcija na pismo koje je Hrvatska biskupska konferencija uputila srpskom partijarhu Irineju?

♦ Treba li na tom tragu prepoznati i obnovljenu hajku na Marka Juriča, zbog toga što je prokazao mirtopolita Porfirija koji je pjevao četničke pjesme?
♦ Prije desetak dana zajedno sa saborskim zastupnikom Hrvojem Zekanovićem najavili ste blokadu Srbije na putu prema EU, dok ne ispune neka bitne uvjete u odnosu na Hrvatsku. O čemu je riječ?

♦ Nazirete li kakve promjene u aktualnoj političkoj situaciji u Hrvatskoj?

Odgovore na poslušajte u Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Kolinda Grabar Kitarović: Ja sam prije svega majka, Hrvatica, vjernica, građanka…

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U povodu godišnjice inauguracije, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović Media servisu dala je ekskluzivni intervjuu u kojem se osvrnula na protekle četiri godine, otkrila planove za budućnost, ali i prokomentirala goruće teme i probleme u zemlji.

S predsjednicom je za Media servis razgovarala Andrea Barać.

“Uložila sam velike napore u mijenjanje imidža, odnosno slike Hrvatske koja, nažalost, posljednjih godina u svijetu nije bila na onoj razini na kojoj je želimo vidjeti. Kao jednu od svojih najsnažnijih inicijativa, ističem Inicijativu triju mora. S druge strane, na planu unutarnje politike ipak sam uspjela pomaknuti tu raspravu i fokus javnosti s ideoloških na prava životna pitanja”, rekla je predsjednica.

U razgovoru sa svim akterima društva, tvrdi, definiran je najveći problem u zemlji – demografija.

“Stoga sam djelovala vrlo korektno, napisala sam i predstavila paket demografskih mjera, od kojih je Vlada već mnoge prihvatila, neke su još u tijeku, implementiraju se. I to je program koji zapravo definira samu budućnost Hrvatske, jer što će vam zemlja bez ljudi.”

A kad je riječ o blokiranim građanima, iako ističe da je situacija puno bolja, problem još nije do kraja riješen pa će se na tome raditi tijekom ove godine.

Trajno riješiti problem blokiranih

“To pitanje nismo do kraja riješili pa ću i dalje biti veoma angažirana, ne samo na novom ovršnom zakonu nego i na drugim inicijativama, kako bi se trajno riješilo pitanje blokiranih građana.”

U nastojanju da se zemlja decentralizira, Grabar-Kitarović je izmjestila ured u svaku županiju. U tijeku je analiza svih tih izmještanja kako bi se ustanovili problemi koji su zajednički cijeloj Hrvatskoj. Dio je ipak otkrila. Tvrdi da najbolje rezultate postižu ona područja u kojima ljudi rade zajedno, umjesto da se koncentriraju na ideološke podjele. Potom je citirala krapinsko-zagorskog župana Željka Kolara, koji je ustvrdio da se njezinim pojavljivanjem javnost fokusirala na teme koje bi inače prošle ispod radara.

“Primjerice, briga o graničnim, pograničnim i posebno brdsko-planinskim područjima i otocima, koja je isto tako u međuvremenu rezultirala brojnim potezima što ih je provela Vlada Republike Hrvatske, ali očekujem da ćemo na tome nastaviti raditi. Onda, rad s mladima. Vijeće mladih, koje je bilo vrlo aktivno, protekle je godine vrlo intenzivno radilo, a s time ćemo nastaviti i ove godine. Želim da se još više usredotočimo upravo na egzistencijalna pitanja.”

Završiti projekt Pantovčak

Govoreći o planovima za budućnost, istaknula je da želi završiti projekt Pantovčak, otvaranje šume građanima i ostvarivanje uštede od 15 posto kao primjer drugima.

“I želim da se to provede sada, u sljedećih nekoliko tjedana i mjeseci. Smanjila sam broj djelatnika, smanjila sam broj dužnosnika, otprilike sa 23 na 10 u ovome trenutku. Time želim nastaviti dokazivati da nije bitna količina, nije bitna veličina, bitna je supstancija, bitan je rad, u skladu s onim što uvijek govorim: Hrvatska nije mala zemlja.”

Na komentare da je u drugim županijama kritizirala Vladu, upozoravala na dobre i loše stvari, a da je to u obilasku Zagreba izostalo, tek je rekla: “Doista ne bih tako rekla, ne bih se složila s time.”

Kad je riječ o odnosu s Vladom i HDZ-om, ističe da je ponosna i zahvalna što je bila njihov kandidat.

“Bez stranke ne bi bilo ni mandata. Međutim, mislim da i sama stranka od mene očekuje da budem ono što predsjednik mora biti, a to je predsjednik svih državljana, i onih koji su mi dali glas i oni koji nisu. Zato sam, neću reći kritična, ali, naravno, ne štedim na kritikama. Ako pogledate tri vlade koje su bile u mome mandatu, bila sam jednaka prema svima.”

Promjena retorike zbog privida sukoba

Ipak, ističe kako je promijenila retoriku u pogledu kritika jer se u medijima stvarao privid sukoba.

“Jednostavno zato što mislim da, iako treba upozoravati na probleme, predsjednik ili predsjednica ne može koristiti svoju funkciju za nekakve populističke namjere i dobivanje nekakvih osobnih bodova.”

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić želi uručiti Medalju grada Zagreba Budimiru Lončaru, zbog čega se diglo dosta prašine. Na pitanje surađuje li s njim i na jednoj razini i je li joj gospodin Lončar savjetnik, odgovorila je: “Ne, apsolutno. Mislim da se predsjednik države ne treba miješati u odluke lokalne uprave i samouprave. Nikad se nisam miješala. To je stvar gospodina Bandića. Nikada u javnosti nisam govorila ni protiv koga, pa tako neću ni protiv gospodina Lončara.”

Predizborne kampanje vrlo su neplodno razdoblje, tvrdi predsjednica, i zato još ne otkriva hoće li se ponovno kandidirati.

“Jednostavno ne želim ući u to nekakvo razdoblje. Nisam se izjasnila, nisam donijela odluku. Ali vidim da je to vrlo zanimljiva tema u medijima i da mediji zapravo kreiraju nekandidate kao potencijalne protivnike meni na izborima, iako ni ja ni oni još nismo istaknuli svoju kandidaturu.”

Ako se kandidira, podrška HDZ-a je izgledna.

Ne mijenja strane

“Ja dolazim iz HDZ-a i meni je potpora HDZ-a bitna. Cijenim to, to je moje uvjerenje od rane mladosti, to je uvjerenje koje sam njegovala tijekom svog studija, kroz našu borbu za neovisnost. I ponovno, uz dužno poštovanje prema svim političkim opcijama u Hrvatskoj, ja sam osoba koja ne mijenja strane i ne volim one koji ih mijenjaju.”

Vrijeme polako istječe, no predsjednica tvrdi da ni prijašnji ozbiljni kandidati nisu prerano otkrivali da idu u utrku za Pantovčak.

“Gledajte, ova dužnost je iznimna, iznimna čast, ali je iznimna odgovornost, golema odgovornost. Ja sam prije svega majka. Majka, Hrvatica, vjernica, građanka Republike Hrvatske i, naravno, građanka Europske unije, i doista želim razmotriti što je to čime ja mogu pridonijeti, što je to što možemo zajedno učiniti kako bismo Hrvatsku poveli u bolji život za sve.”

Odlučila se za ponovnu utrku ili ne, tvrdi, rejtnig joj nije najvažniji. Građani joj, prema anketama, pretežno daju ocjenu dobar (3). “Kada bih se brinula o vlastitom rejtingu, nikada se ne bih kandidirala ni na jednu političku dužnost”, istaknula je predsjednica.

“Građani su ti koji ocjenjuju, ali ja sam vrlo ambiciozna, bila sam odlikaš tijekom cijelog svog školovanja i studija, pa ću se nastaviti i dalje truditi.”

Mali princ – jedna od najdražih knjiga

Osvrnula se i na izbacivanje nekih djela suvremenih autora s popisa obavezne lektire u školama, primjerice “Malog princa” i “Dnevnika Anne Frank”. Ne bi, kaže, uzela sebi za pravo da odlučuje, to treba odlučiti struka, ali dodaje: “Mali princ’ jedna je od mojih najdražih knjiga i to je knjiga koja me nekako drži u uvjerenju da cijeli život treba ostati dijete.

‘Dnevnik Anne Frank’ isto je tako jedno od vrhunskih djela.” Na pitanje bi li htjela da i njezino dijete pročita te dvije knjige, predsjednica odgovara: “Apsolutno. Oni su to i pročitali.” Na dodatno pitanje smatra li da bi te knjige trebale ostati na popisu lektire, predsjednica odgovara: “Da.”

Komentirala je i otpis dugova najimućnijima. Istaknula je da se svakom potkrade pogreška, pa tako i jedinicama lokalne samouprave, ali da su mnogi možda zbog previše obaveza zaboravili na neki račun i da svi koji su se našli na tom popisu za oprost dugova, a mogu ih podmiriti, to trebaju i učiniti.

“Dakle, nemojmo od toga raditi skandale, fokusirajmo se na ono pozitivno, a to je da ćemo desecima tisuća ljudi omogućiti ponovni početak.”

Narodu dati pravo glasa

Kada je u pitanju nacrt Zakona o pobačaju, kaže, nije ga vidjela pa ne može ni komentirati, a o samom pobačaju kaže: “Za mene život počinje od trenutka začeća do prirodne smrti. Međutim, isto tako podržavam život u svakom pogledu, uključujući i život žene, i pravo na izbor. Mislim da se zabranom pobačaja ne mogu riješiti problemi koje imamo.”

Nije vidjela ni nacrt novog zakona o referendumu, ali ističe da narodu treba dati pravo glasa. Ipak, objašnjava, referendum ne smije biti sredstvo onemogućavanja rada Vlade, ali ni prag ne smije biti tako visok da je nemoguće provesti referendum. A o postupku provjere prikupljenih potpisa inicijativa “Narod odlučuje” i “Istina o Istanbulskoj”, kaže, ne može procijeniti je li Vlada djelovala transparentno.

“Da se dopustilo ljudima koji su htjeli pogledati valjanost potpisa, mislim da bi to koristilo i Vladi, da se sad ne vrtimo u krugu rasprava, velikih priča i afera i pritom zaboravimo na građanina ove države”.

Neizbježna tema je i propala nabava borbenih aviona od Izraela. Predsjednica smatra da je problem možda bio u vremenu, jer se predugo čekalo s odlukom da se uopće krene u nabavu.

Tromost pravosuđa – rak rana

“Možda je to čak jedan od razloga što je ovo sve odrađeno na brzinu. Možda nije bilo dovoljno vremena da se sagledaju neki aspekti.”

Tromost pravosuđa rak-rana je Hrvatske, predsjednica Grabar-Kitarović tvrdi da je nužno nastaviti s reformom. Za pomilovanje Huanita Luksetića čeka papire od Ministarstva pravosuđa, a na pitanje možemo li na primjeru Zorana Ercega zaključiti da Hrvatska ide u smjeru gušenja slobode govora, odgovorila je: “Naravno, slobodu govora treba izražavati, a u ovom slučaju ona se mogla izraziti na drugi način.”

Za kraj se osvrnula na istup predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija i pripajanja Dalmacije i Istre Italiji. Istaknula je da je ta izjava nedopustiva, ali da je možda to rekao nesmotreno. Na pitanje trebamo li inzistirati na njegovoj smjeni, rekla je: “Mislim da će se to, nažalost, ogledati u njegovoj karijeri. Ovaj saziv EP-a gotovo je pred raspuštanjem. Ja bih poštovala činjenicu da se čovjek ispričao. Ako se ispričao, onda ne inzistiramo, a nedvosmisleno se ispričao. Mislim da svi moramo znati oprostiti.”

 

Kolinda Grabar Kitarović na Molitvenom doručku: Nisam za reviziju Vatikanskih ugovora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari