Pratite nas

Politics

Glasnović: Gospodarski razvoj pada u vodu ako se zemljišne knjige i katastar ne srede (VIDEO)

Objavljeno

na

Hrvatski sabor u utorak nastavlja zasjedanje raspravom o Izvješću o suzbijanju zlouporabe droga u 2016. godini, dok će Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav raspravljati o 522 amandmana koji su stigli na prijedlog izmjena saborskog Poslovnika.

I današnja sjednica Sabora je počela zahtjevima za stankom. Peđa Grbin tražio je stanku “dok još može” zbog pitanja rodne ideologije. Goran Aleksić stanku je tražio “zbog javnog obećanja HDZ-a koje je dvaput dano i koje se očigledno neće ispuniti”.

Stanku je zatražio i Željko Glasnović zbog zemljišnih knjiga i katastra, a Tomislav Žagar zbog negativnog mišljenje svjetske banke vezano uz poslovni plan za Hrvatske autoceste.

Željko Glasnović (nezavisni) rekao je kako gospodarski razvoj pada u vodu ako se zemljišne knjige i katastar ne srede.

“Zemljišne knjige danas ne pokazuju stvarno stanje. Gruntovnicom haraju banditi. Hrvatskom vlada knez Drpislav i predlažem da mu damo trg u Zagrebu”, kazao je Glasnović.

Glasnović: Nasljednici bivšeg sustava danas su našli novu ideologiju – rodnu ideologiju (VIDEO)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Letter of protest from prof. Ivan Prcela to the UN Secretary general mr. Antonio Gutterres

Objavljeno

na

Objavio

PROSVJEDNO PISMO PROF. IVANA PRCELE GLAVNOM TAJNIKU UN-a G. ANTONIU GUTTERESU

Cleveland, Ohio, January 31, 2018

Mr. Antonio Guterres

Secretary General of United Nations

Dear Mr. Guterres,

As a 95-year old survivor of the Croatian Holocaust and also as Editor-in-Chief of the monumental opus, Operation Slaughterhouse: Postwar Massacres in Yugoslavia, I protest against the travesty of justice and history, recently perpetrated by UN in permitting in its building in City of New York an outrageous exhibition. That exhibit is “Jasenovac – The Right to Remember” and it is part of a joint Serbian-Jewish project connected to International Holocaust Remembrance Day.

In Serb-dominated former Yugoslavia, almost my entire Croatian generation was liquidated in a long chain of “Death Marches” and extermination camps, including Jasenovac. To the memory of many legions of those martyrs Pro Fide et Patria I have dedicated my entire life and have written several books, but the “civilized” world, including UN, is shamefully determined to leave a blank page about those genocidal operations.

If countless works, written about those genocidal operations since the publication of Operation Slaughterhouse in 1970 and 1995, cannot convince UN and the “civilized” world that those crimes against humanity DID take place, they should listen to the stories being told to this very day by the unearthing of the mortal remains of those “peace time” victims. They were murdered not at one, but at SIXTEEN HUNDRED massacring sites!

Hoping that these pleas will be at long last heeded by UN, I remain

Sincerely Yours,

John-Ivan Prcela

Survivor of the Croatian Holocaust

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Fashion

Novi NATO za krizna vremena

Objavljeno

na

Objavio

NATO WalesGlavni prioritet u New Portu bit će pronalaženje odgovora na situaciju u istočnoj Europi.

Nasummitu u Walesu, NATO mora dati odgovor na ruske akcije na istoku Europe i pronaći odlučujući kurs za budućnost, piše Tate Nurkin, direktor Instituta za vojne znanosti IHS Jane’s Defence.

Summit NATO-a u New Portu se bliži, a time i odlučujuća prekretnica u povijesti transatlantskog vojnog saveza. Po završetku Hladnog rata i terorističkih napada 11. rujna 2001. godine, strateški kontekst se po treći put u posljednjih 25 godina mijenja. Od Kijeva, preko Kirkuka, pa sve do Kabula i dalje, stara strategija zapadnog globalnog sigurnosnog sustava dovedena je u pitanje. Kako bi u nova, nemirna vremena i dalje igrao važnu ulogu, NATO mora preispitati svoju strukturu, sposobnosti i pitanje članstva. Iako ta reorganizacija se ne može izvesti preko noći, sljedećih dana bi mogli biti učinjeni prvi koraci u tom smjeru.

Glavni prioritet u New Portu bit će pronalaženje odgovora na situaciju u istočnoj Europi. Međutim, donošenje odluke vezane za aktualnu situaciju, trebale bi pratiti rasprave o viziji jednog novog Saveza, viziji koja bi saveznicima i njihovim partnerima trebala dati novi uzlet. Odavno je bilo jasno da će ovo biti prijelomna godina za NATO. Kraj misije ISAF u Afganistanu kojom rukovodi NATO, povlačenje vojnih snaga iz te zemlje i prelazak na misiju koja će obuhvatiti obuku, podršku i savjetovanje – sve su to ključna pitanja za savez koji je, poslije skoro dvanaest godina rata, izmoren.

Ruski potezi na Krimu i u istočnoj Ukrajini u ovoj, prijelaznoj godini, intenzivirali su potrebu za promjenama i možda na duže vrijeme ugrozili sigurnost i stabilnost na istočnoj granici NATO-a. Trajna kriza povećala je egzistencijalne strahove istočnih članica saveza, kao i nordijskih partnera. Ona je također probudila mnoga pitanja vezana za buduće članstvo zemalja južne i istočne Europe. A kada odgovori budu pronađeni, gotovo je sigurno da će uslijediti ruske reakcije. Na nemire u istočnoj Europi utjecat će daljnji razvoj krimske krize. Krim nije anektiran uobičajenim vojnim nasiljem, već korištenjem inovativnih vojnih sredstava: ljudi u ”zelenom“ su se ”provukli“, u blizini granice s Ukrajinom izveden je veliki broj manevara koje su pratile ciljane informacije, odnosno dezinformacije i širenje nacionalizma. Bila je to mješavina zastrašivanja, strateškog rata, propagande i invazije. Ali nije bio pravi rat.

Članice NATO-a na granici sa Ukrajinom ili Rusijom pritom su ustanovile da je taj savez za takvu strategiju bio potpuno nepripremljen. Još više zabrinjava to što bi se isto moglo ponoviti u drugim zemljama sa snažnom ruskom manjinom, prije svega u tri baltičke zemlje.

Wales

Sačuvati vjerodostojnost

Oružani sukobi u zapadnoj Africi, Libiji, Siriji i Iraku uznemiruju NATO, posebne one njegove članice koje najviše pogađa širenje nasilja, oružja i ekstremizma oko Sredozemnog mora. Osim toga, vojna alijansa je suočena i s borbom protiv asimetričnih prijetnji, kao što su kibernetički napadi i poremećaji infrastrukture.

Na kraju krajeva, sve se to događa se dok u pozadini SAD mora izboriti sa sve većom strateškom konkurencijom Kine.

Sukobi u sjevernoj Africi i na Bliskom Istoku pokazuju kako bi se dalje mogla razvijati situacija u Afganistanu. Ukoliko se tijekom ove i sljedeće godine sigurnosna situacija u Afganistanu ne poboljša, vjerodostojnost NATO-a će biti teško poljuljana. Potrebno je odgovoriti na osjetljivo pitanje: Zašto je poslije više od deset godina rata u Afganistanu sigurnost i stabilnost u toj zemlji sve udaljenija?

Sa tog dugačkog popisa sukoba neće biti lako izdvojiti prave prioritete i postići jedinstvo među zemljama članicama saveza. To je posebno problematično s obzirom na trenutne napetosti u transatlantskim odnosima, ali i zato što su vojni budžeti NATO članica isti ili manji nego ranije.

Članice NATO -a izdvajaju manje novca, Rusija više

Članice NATO-a značajno smanjuju svoje vojne izdatke. Procjene Instituta Jane’s Defence pokazuju da su u razdoblju od 2012. do 2014. u 13 od 20 zemalja drastično smanjeni vojni budžeti. S druge strane Rusija ulaže sve više novca u obranu i nema naznaka da će se to promjeriti. Ruski vojni budžet 2012. godine nadmašio je budžet Velike Britanije i Francuske i našao se na trećem mjestu u svijetu. Rusko ulaganje u vojsku će sa 59 milijardi eura u 2014, najvjerojatnije biti povećano na 77 milijardi eura 2017. godine.

Nakon aneksije Krima pojedine istočnoeuropske zemlje su najavile da će za obranu izdvajati više novca. Međutim, nedostatak političke volje i nesigurnost pogađa moć i strukturu vojnih snaga i utječe na veliku vojsku NATO-a. Zbog svega toga, postavlja se pitanje posjeduje li atlantski savez zaista potrebne obrambene sposobnosti i na koji način i koliko dugo ih može održati? U New Portu se NATO nalazi pred situacijom koju karakterizira velika nesigurnost i koju dodatno opterećuje slab obrambeni instinkt vezan za velike izazove kao što je ruska intervencija u istočnoj Europi. U novonastaloj situaciji, NATO mora donijeti važne odluke o odnosu prema Rusiji. Ali pritom mora imati u vidu dugoročne perspective.

Istodobno, sa strane se moraju ostaviti kritične točke, kako one ne bi utjecale na buduću transatlantsku sigurnost. U suprotnom bi sve vodilo k jednom savezu koji je preopterećen, podijeljen ili povučen. Točnije rečeno: u suprotnom bi se išlo u budućnost u kojoj moćna vojna alijansa nije optimalno postavljena i koja, u sve nesigurnija vremena, nije u stanju brinuti se za stabilnu i sigurnu Europu.

Deutsche Welle

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari