Pratite nas

Pregled

Glasnović: Ima još glava koje misle da je Moše Pijade zaštitnik Hrvatske a ne sveti Josip (VIDEO)

Objavljeno

na

I današnja sjednica Sabora počela je uobičajenim zahtjevima za stankom.

Na početku današnje sjednice 6 klubova zastupnika zatražilo je stanku.

Željko Glasnović govorio je o više tabu tema koje se neprestalno ignoriraju u medijskom prostoru

 

Glasnović: Tko će doći u zemlju gdje je 5% zemljišnih knjiga sređeno? (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Burna debata: Vrdoljak i Čačić isprozivali jedan drugoga oko milijardi u vezi vjetroelektrane

Objavljeno

na

Objavio

Donositelji odluka o vjetroelektrani Krš-Pađene gostovali večeras u HRT-ovoj emisiji Otvoreno, u kojoj nije nedostajalo ni povišenih tonova, pogotovo između bivših ministara Ivana Vrdoljaka i Radimira Čačića, dok su se ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić i njegov prethodnik Slaven Dobrović sporili oko odluke kojom je sporni projekt deblokiran.

Nakon uhićenja u sklopu afere Vjetroelektrane međusobno se optužuju članovi bivših i sadašnje Vlade. Premijer Plenković poručuje: ne vidim ništa sporno u odlukama ministra Ćorića. Predsjednik Milanović kaže kako je laž tvrdnja da je proces kontaminiran u vrijeme njegove Vlade i tadašnjeg ministra Vrdoljaka.

Na pitanje kako je moguće da nije ništa zamijetio Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, u Otvorenom je odgovorio da je što se tiče njegovog ministarstva njihova pozicija od trenutka kad je preuzeo ministarstvo ispravna. Poručio je da je mišljenje doneseno 31. 7. 2017. godine, kojim je deblokiran projekt vjetroelektrane, u interesu Hrvatske jer nas je zaštitilo od pravnog slučaja i kasnijeg plaćanja naknade.

Rekao je da će o samom modelu, sustavu poticaja i odlukama koje su donesene i na temelju kojih je projekt zaživio više moći govoriti Ivan Vrdoljak, koji je bio ministar graditeljstva i prostornog uređenja i ministar gospodarstva u Vladi Zorana Milanovića, te Radimir Čačić, nekadašnji prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva također u Vladi Zorana Milanovića, jer su te odluke donesene za vrijeme te Vlade.

Vrdoljak: Ušteđeno je 7 milijardi kuna

Vrdoljaku se spočitavaju ugovori potpisani 31. 12. 2013. umjesto 1. siječnja 2014., no on na pitanje je li time za milijardu kuna oštećen hrvatski proračun odgovara niječno i poručuje da je njegovim odlukama hrvatskim građanima ušteđeno 7 milijardi kuna.

– Poslušajte sjednice Vlade iz 2012. godine. 31. 10. je donesen tarifni sustav gdje je povećana cijena za vjetroelektrane, produžen ugovor s 12 na 14 godina , a onda, mojim dolaskom 2013. godine, sukladno zakonima, smo 31. 10. donijeli tarifni sustav gdje smo vjetroelektrane od planiranih otprije godinu dana 1200 MW prebacili na referentne cijene i tržišne vrijednosti. Naravno da taj tarifni sustav stupa na snagu 1. 1. i svatko tko u međuvremenu dostavi svu dokumentaciju s 31. 12. dobija svoj ugovor jer taj sustav po zakonu stupa na snagu s 1. 1. 2014. godine. Da su se potpisali ugovori, onda bi sigurno svi investitori na arbitražnim sudovima stotine milijardi eura naplatili Republici Hrvatskoj, a nitko za to ne bi bio odgovoran, rekao je Vrdoljak.

Optužio je Čačića da je povećao cijenu i vrlo jako izašao u susret investitorima, no Čačić kaže da i dalje stoji iza odluka i da ništa nije sporno.

– Naslijedili smo sustav iz 2007. koji je imao ogromne cijene na solarima, relativno niže na vjetroelektranama. Tada smo u skladu s direktivama EU morali ići na 20-20-20 posto. Bili smo tada, mislim, na 12,5 ili 13 posto, donijeli smo odluke, naše stručne službe, mi smo ih prihvatili, dali smo tarife. Nakon toga se normalno išlo prema 2013. kada je sve prihvaćeno za vrijeme ministra Vrdoljaka, smanjene su i cijene s 1. 1. jer je trend išao u tom smjeru, rekao je Čačić, dodajući da se tu postavlja jedno jednostavno pitanje – bi li itko u ovoj sobi, da je slučajno odgovorna osoba, 31. 12. potpisao ugovore koji su za milijardu kuna skuplji za hrvatske građane u odnosu na 1. 1.

– Ako takav postoji u ovoj zemlji, nek se javi. Ja, vjerujte mi, nikad to ne bih učinio, poručio je Čačić.

Čačić: Postoje svjedočenja da Vrdoljak preskače procedure

– Postoje svjedočenja, već su dana na USKOK-u, par godina gdje ljudi iz ministarstva potvrđuju da su u pisanoj formi upozoravali ministra da to ne radi, da preskače procedure, da radi stvari na protuzakonit način, ali je učinjeno. Mi tu milijardu plaćamo, a od tim uštedama o kojima govori Vrdoljak, to je presmiješno uopće komentirati, rekao je također Čačić.

Vrdoljak je rekao da se radi o neistinama.

– Uzimaju se zasluge za sve odluke koje su donesene 2013. i 2014. osim jedne. Ja ću samo reći jednu stvar: pozivam građane Hrvatske, preslušajte tonske zapise sjednice Vlade. Pogledajte dokumente koji su doneseni. Nije istina da je smanjena cijena za vjetroelektrane, nego je ukinuta mojom odlukom 31. 10. 2013. godine. I tu je ušteda 7 milijardi, poručio je Vrdoljak.

Dodao je da očekuje i beljenje, referirajući se na nedavno Čačićevo ponašanje za vrijeme davanja izjave ministrice obrazovanja Blaženke Divjak.

Je li preskakao proceduru, pitala ga je urednica Zrinka Grancarić.

– Vjerovali ili ne, ali i sam Čačić je rekao da to nisu moji dokumenti, rekao je Vrdoljak.

– Jesu, njegovi su dokumenti, uzvratio je Čačić.

– Izašao sam iz ministarstva prije 5 godina, ako nešto nije valjalo, mogli ste tisuću puta provjeriti. Prije sedam godina je bio taj slučaj, sada se obnavlja pamćenje gospodinu Čačiću koji se, by the way, bio jako založio da se poskupi tarifa vjetroelektranama, pa čak i meni urgirao da to ne diram još godinu dana. Ja sam to svojom odlukom zaustavio, 7 milijardi uštedio i na taj način pomogao hrvatskim građanima, rekao je Vrdoljak.

Čačić o prijetnjama

Čačić je rekao da se nije prijetilo Vrdoljaku, nego njemu. Prijetio mu je, tvrdi, Milenko Bašić, investitor u vjetropark Krš-Pađene i jedan od osumnjičeni u aferi s vjetroelektranama.

– Meni je prijetio vlasnik tvrtke za koga ja nikad nisam čuo ni vidio nikad prije u životu, gospodin Bašić. Došao lijepo čovjek i veli, “Slušajte, mi se znamo obračunati sa svojim neprijateljima, a nagraditi svoje prijatelje”, naveo je Čačić, dodavši da je to prijavio policiji te da nema pojma niti ga zanima je li se što dogodilo.

– Prijateljima se ne prijeti, poručio je. Rekao je i da se nije radilo o riječima, već o pisanoj poruci koju je predao policiji.

Dobrović: Upoznao sam investitora, ima agresivan pristup

Slaven Dobrović, ministar zaštite okoliša i energetike u Vladama Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića, izrazio je žaljenje što se vjetroenergiju isključivo predstavlja kao negativnu stvar te rekao da ne bi htio da takva poruka ode u javnost.

– Obnovljivi izvori energije su u interesu RH i svih njezinih građana i moramo činiti sve da ubrzamo izgradnju i dekarbonizaciju naše energetike, a to bez vjetra i fotonaponskih sustava ne ide, rekao je Dobrović.

Dobrović je rekao da smo neuređena država u kojoj investitori ne znaju što ih čeka.

– Zato su Austrijanci pobjegli, to su fina gospoda koja gledaju gdje, kako, ulože, sve se zna, gdje, kuda… I tko je nama ostao? Investitori koji, po riječima gospodina Čačića, znaju nagrađivati i kažnjavati. To su neugodni investitori i, nažalost, to je posljedica našeg neuređenog sustava, rekao je Dobrović.

Dobrović je kao ministar bio zatražio dodatnu studiju utjecaja projekta na okoliš. Kad je došao zahtjev za projekt, koji je doživio određene promjene, uprave su dale mišljenje da je obvezno napraviti ocjenu o prihvatljivosti na ekološku mrežu, rekao je.

– Ne uvažavati takvo mišljenje znači riskirati tužbu jer smo mi ipak jedna civilizirana zemlja u ovom drugom sektoru, vidim da državni aparat nismo još uredili, ali postoje udruge koje to prate, i naravno da je to utuživo. Ono što sam ja napravio i jedino mogao napraviti je uzeti u obzir stručne službe i dati mišljenje kakvo sam dao, rekao je Dobrović.

Kaže da investitor s time nikako nije bilo zadovoljan te da su uslijedili pritisci.

– Meni se nije prijetilo, međutim, investitora sam također upoznao, on ima svoj jedan agresivan pristup. Međutim, ostali smo pri rješenju kakvo je izdano u ožujku 2017. godine, rekao je Dobrović.

Ćorić: Doneseno mišljenje zaštitilo nas je od pravnog slučaja i plaćanja naknade

Ćorić je rekao da se slaže s Dobrovićem da nam obnovljivi izvori energije trebaju, u jednom uređenom sustavu. Kaže da je Bašić došao u ministarstvo sa svojim odvjetnicima i da se radi o čovjeku sa snažnim ekonomskim interesom u ovom projektu.

Ćorić je naveo slijed događaja: 16. 12. 2016. firma je podnijela zahtjev prema Ministarstvu s idejom da se broj agregata, odnosno njihovih turbina smanji sa 71 na 48. Ministarstvo je zatražilo mišljenje Uprave za zaštitu prirode koja je rekla da je potrebno provesti postupak procjene, odnosno glavnu ocjenu prihvatljivosti.

– Uprava za energetiku dostavila je mišljenje da se ne očekuje negativan utjecaj. Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove Šibensko-kninske županije dostavio je mišljenje isto tako da za zahvat nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš. Grad Knin dostavio je također isto mišljenje. Općina Ervenik na čijem teritoriju se ovaj projekt, kako sam shvatio kasnije, također realizirao nije dostavila mišljenje, međutim, 17. 3. dostavili su pismo predsjednici, predsjedniku Vlade i Sabora i podržali projekt. Riječ je o postupku screeninga koji je uobičajen u ovakvim situacijama. Temeljem tog postupka gospodin ministar Dobrović dao je mišljenje da je potrebno odraditi glavnu ocjenu, rekao je Ćorić.

20. 3. izdano je mišljenje, a 29. 3. druga strana zatražila je obnovu postupka, ponovno razmatranje cijelog postupka, odnosno rješenja koje je služba potpisala. 27. 4. druga strana se obraća DORH-u, 3. 5. Upravnom sudu podnijela je tužbu protiv rješenja, a 5. 6. 2017. krenule su konzultacije i prvi put su ljudi iz Ministarstva bili u DORH-u, naveo je Ćorić.

– 28. 7. temeljem naših konzultacija s DORH-om sastavio sam povjerenstvo u sastavu Šiljeg, Vuković i ja na čelu tog povjerenstva, rekao je Ćorić.

– 31. 7. doneseno je mišljenje, kakvo Dobrović ne podržava, i ja držim da je u interesu Hrvatske jer nas je zaštitilo od pravnog slučaja i kasnijeg plaćanja naknade drugoj strani zbog propuštene dobiti, dodao je.

Naveo je kako je Visoki upravni sud odbacio žalbu Zelene akcije. Donesena je odluka da se po službenoj dužnosti Dobrovićevo mišljenje promijeni.

– Na taj način Ministarstvo ni na koji način nije utjecalo na ovaj slučaj. (…) Vodili smo se time da zaštitimo dugoročno interes Republike Hrvatske, poručio je Ćorić.

Dodao je da očito postoje neke devijacije, ali da to više nije bilo u ingerenciji njegovog ministarstva.

Dobrović se i dalje ne slaže s ovom odlukom.

– Ako je DORH tu tako važan, pa što se oni nisu supotpisali? To je jedna alibi politika. Ministar donosi odluku, odnosno, on se služi stručnim službama. U pitanju su staništa. Pa gdje su stručne službe?, upitao se Dobrović.

– To što je na našem Upravnom sudu Ministarstvo prošlo dobro, to ne znači da će Hrvatska proći dobro na Europskom sudu, zato što to slijedi. Ako se ne varam, neki dan je stiglo upozorenje iz EK da se ne postupa dobro u pogledu Direktive o staništima, dodao je.

Ćorić je rekao da je kao ekonomist promišljao o dugoročnom financijskom interesu Hrvatske te da Dobrović propušta reći da je ocjena Ministarstva propisala vrlo stroge mjere monitoringa svih vrsta staništa na tom području.

Dobrović smatra da je ovo klijentelistički slučaj par excellence.

– Iako ministar Ćorić to brani, i ta je odluka itekako išla na ruku ovome projektu, rekao je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Škoro: Moj izlazak na predsjedničke izbore je bio splet okolnosti

Objavljeno

na

Objavio

Ja sam nepodnošljivo neovisan, drugi imaju okove oko ruku i oko nogu, istaknuo je čelni čovjek Domovinskog pokreta Miroslav Škoro u HRT-ovoj emisiji Romana Bolkovića 1 na 1. Navodi kako je on u stanju provesti reforme i promjene, za razliku od drugih, koji čak i kada bi htjeli, ne mogu zbog interesa. Smatra da je Vlada Andreja Plenkovića bila sama sebi svrha, te da nisu dovoljno napravili za Slavoniju.

Ciljna skupina birača i podjela na ljevicu i desnicu

Kome se obraća i koja je njegova ciljna skupina, Miroslav Škoro odgovara kako sebe ne razumijeva kao desničara i da se ne slaže s tom podjelom, posebno u Hrvatskoj.

– Naravno da znam što znači u političkom smislu ljevica, što desnica, a što centar. Međutim, mislim da je u Hrvatskoj od kraja 80-ih pa do danas izgubljena ta klasična podjela i meni se puno puta čini da su ovi desno podosta ustvari lijevo i obrnuto, da su ovi lijevo podosta desno.

I sada, dodaje, kad gledate aktualnog predsjednika HDZ-a on je više figura koji bi mogao biti predsjednik SDP-a i mnogi su već rekli, da bi Zoran Milanović mogao sasvim solidno voditi i HDZ, a to nije, ističe, njegova teorija.

– U tom smislu je ono što sam ja govorio u toj predsjedničkoj kampanji i bilo je vrlo strukturirano, iako je bilo dočekano na nož. Tog trenutka kada sam se ja pojavio sa svojih pet vrlo utemeljenih teza koje nisu ustvari povećavale ulogu predsjednika do te mjere da bi on bio nekakav despot, nego bi samo na neki način pomogli demokraciji, odnosno parlamentarnoj demokraciji u Hrvatskoj koja nažalost nije ono što bi trebala biti.

– I tamo sam rekao, a govorim i danas da je moj jedini koalicijski partner, pravi, stvarni uistinu hrvatski narod, rekao bih čak ona tiha većina hrvatskog naroda i naravno da onda opet budem dočekan s klasičnom rečenicom koja vjerojatno slijedi i od vas da je to čisti populizam.

Ne smatra da je to populizam, nego u osnovi ono što demokracija treba biti, ali nema recepta. Neke zemlje su, kaže, našle prilično dobre recepte, mi smo daleko od toga.

Na pitanje ako nije desničar, kako to da se okružio ultra-konzervativnim ljudima, odgovara kako on jest konzervativac, ali u jednom dijelu.

– Ovisi kad se gleda nacionalni interes. U Australiji su liberali ti koji su svrstani desno. To je samo stvar percepcije u datom trenutku, ja bih ipak rekao da kada je u pitanju desno ili lijevo, mislim da nitko od nas ne može baštiniti da je isključivo desno ili da je isključivo lijevo.

– Kada je u pitanju hrvatski nacionalni interes, kada je u pitanju hrvatska država i naš suverenitet, apsolutno sam desno, ako je to tako po političkom rječniku. Međutim, kada su u pitanju radnička prava, socijala i sve ono s obzirom na background, kako sam odgojen i na činjenicu da baštinim kršćansko učenje ja sam tu lijevo.

Pitao sam jednog vašeg kolegu novinara gdje je Papa Franjo. Je li on desno ili lijevo, objašnjava Škoro.

– Ja sam tamo gdje je on, po svom svjetonazoru i mislim da je to nešto što ne možemo svrstati ni lijevo ni desno. Ja bih rekao da sam ja jedan običan prosječan hrvatski čovjek koji je ponosan na činjenicu da živi u svojoj zemlji. Živio sam u inozemstvu i znam što znači kada ti ne znaju izgovoriti ime, znam što znači biti stranac i znam možda drugačije sagledati neke stvari kojima nas je Bog i povijest blagoslovila da imamo svoju zemlju.

– Rekao bih da je to jedan put kojim kroči većina hrvatskoga naroda, a podjele su nešto što je mene nagnalo da se angažiram u politici. Nisam ušao u politiku da radim dodatne podjele, nego da napravimo promjene, ali da napravimo zajedno ako je moguće.

Ocjena mandata Vlade Andreja Plenkovića

Zašto se udaljio od HDZ-a kada je Karamarko preuzeo stranku, te kako to da je najprije o Plenkoviću govorio s vrlo blagim riječima, a sada se okružio Karamarkovim ljudima, Škoro odgovara kako nije klasični političar odgojen u političkom inkubatoru.

– Čovjek sam koji se bavio svojim poslom. Poduzetnik sam po vokaciji, međutim, kada sam pisao svoje pjesme i kada sam se bavio svojim poslom moje pjesme nisu uvijek bile lepršave doskočice nego su znale biti i pjesme vrlo ozbiljne tematike. Smatrao sam da je HDZ u tom trenutku i hrvatskoj političkoj sceni trebao, te ozbiljan zaokret i vjerovao sam to može napraviti gospodin Plenković. Nemam ništa protiv njega, bez obzira kako se to tumačilo u javnosti, ali imam protiv načina na koji je vodio ovu državu u posljednje četiri godine.

Ako smo rekli da Hrvatskoj trebaju reforme, recite mi jednu osim reforme državnih blagdana, koje su provedene u zadnje četiri godine mandata Andreja Plenkovića, navodi Škoro. Nažalost, dodaje, nisu a čak su i one elementarne inicijative hrvatskoga naroda putem referenduma zaustavljene.

– Imali smo Vladu koja je sama sebi bila svrha. Cilj ove Vlade je bio ostati na vlasti četiri godine po cijenu mijenjanja 14, 15 ministara, mijenjanja koalicijskih partnera i dovođenja Hrvatske u jednu vrlo apsurdnu situaciju u kojoj gospodin Pupovac i ta manjinska lista, kao što je HNS koje je jedno uistinu ozbiljno trgovačko društvo i jednu količinu prebjega, tih tzv. žetončića se vladalo zemljom.

Na pitanje Bolkovića da je oko Agrokora obavljen velik posao, te da je kriza oko koronavirusa odrađena briljantno, a ne nastupa kao odvjetnik Andreja Plenkovića, Škoro odgovara da oko Agrokora jedino što znamo je da ne znamo dovoljno.

– Znamo da postoji afera Borg, znamo da imamo jednu situaciju u kojoj koliko je kaže njemu poznato kao Slavoncu, da 32 000 hektara zemlje koje je u koncesiji imao Agrokor sada kontrolira Fond sa sjedištem u Nizozemskoj, Belgiji, gdje li već, dodaje Škoro.

– Jednu Vladu i premijera uspoređivati s jednom krizom u gospodarstvu i jednom krizom u zdravstvu, koje su bile nenajavljene i dogodile bi se i ovako i onako, su kaže crni labudovi, odnosno nenajavljene situacije.

Ni dan danas kada idemo na izbore vrlo žustre, žurne i po meni neprimjerene, mi ne znamo što će biti u sljedeće četiri godine, ističe. Možemo čak pretpostaviti da onaj tko osvoji vlast neće biti u briljantnoj poziciji posebice kada je gospodarstvo u pitanju, rekao je.

– Ono o čemu svi govorimo je reforma državne uprave, govorimo o decentralizaciji Hrvatske, o reformama u poreznom sustavu, govorimo o reformama koje su nužne da bi prodisalo naše gospodarstvo. Mi se na kraju mandata hvalimo, aha jedan velik gospodarski subjekt je imao problema pa smo to riješili, bravo, i bila je korona pa smo to riješili, ali tako da smo “skurili” 40 milijardi kuna u mjesec i pol dana, bravo, rekao je Škoro.

– Pa se sada veselimo da će nam Europa navodno dati 10 milijardi eura, a navodno neće. To nije kaže, dobar pokazatelj, jer kada treba napraviti rekapitulaciju što je napravljeno u četiri godine, nemamo se čime podičiti. Mi smo po standardu i BDP-u zadnji ili predzadnji, Bugari nam pušu za vrat, a bili smo na boljim pozicijama.

Razočaranje u institucije i pitanje referenduma

Zašto je razočaran u institucije i jesmo li zreli da kao Švicarci svako pitanje rješavamo referendumom odgovara da hrvatski narod zna što i kako napraviti, da zna na referendumu odabrati svoj smjer i put.

– Ne vjerujem da postoji bolji način da se komunicira osim referendumom. Mislim da su moje sumnje u institucije apsolutno utemeljene. Parlamentarna demokracija u Hrvata funkcionira da šef pobjedničke stranke formira koaliciju, ali ako ćemo govoriti o ovoj zadnjoj ona je definitivno trgovačka. Ona je jedan zbir kompromisa i ne može biti reformska iz jednostavnog razloga jer je previše interesa. Jedna normalna Vlada u zemlji kakva smo mi, nema razloga imati 20 ministarstava. Mi ne možemo s manje, jer moramo zadovoljiti interese različitih trgovačkih partnera.

Porezni sustav i sustav “kao u ribolovu”

Živimo u zemlji u kojoj se nad nama poduzetnicima provodi porezna represija, ljudi se boje. Ako ćemo razgovarati o državnom inspektoratu, netko pomakne stolić jedan metar i dođe netko i zatvori mu radnju, to ne može biti tako, kaže.

– Živio sam u zemljama u kojima takve institucije služe odgojno-obrazovno, savjetodavno. Prvi puta savjetuje, drugi puta upozori, treći puta kazni, a četvrti puta zatvori zauvijek. Ali kod nas ne, kod nas se sve radi onako kako ja radim u ribolovu. Ulovim ribu, poljubim ju pa je pustim, to ne može tako funkcionirati.

Program Domovinskog pokreta

– Moj izlazak na predsjedničke izbore je bio splet okolnosti, nakon bolesti i operacije završio sam u predsjedničkoj utrci. Završili smo u okviru statističke pogreške, dakle, 2% je bilo između mene i drugoplasirane. 465 000 ljudi je ukazalo povjerenje mojoj opciji koju sam branio s tih pet točaka želeći doprinijeti promjenama koje su nužne. Ako ih ne napravimo, ne možemo se maknuti iz začaranog kruga koji nas vuče na dno.

Borba protiv korupcije, klijentelizma, gospodarstvo, prometna infrastruktura, poljoprivreda, financije, pisali smo i o kvaliteti života koja se vrlo rijetko provlači u ovoj cijeloj priči, izdvaja točke iz programa.

– Bez fige u džepu i želje da se nastavi političko djelovanje dolazimo u situaciju da sa svojim suradnicima razmišljam da imamo 465 000 ljudi i odgovornost. Ljudi nešto očekuju, zovu, to su stotine, tisuće i deseci tisuća poziva, sms-ova.

Gospodarski program

Osnova cijele priče je realni sektor, odnosno poduzetništvo. U Hrvatskoj možemo govoriti o malom i srednjem poduzetništvu koje bi trebalo biti kičma gospodarstva u Hrvatskoj. U Hrvatskoj se događa tako da je jako veliki broj ljudi oslonjen na državni proračun, rekao je.

– Ja sam čovjek koji gleda oko sebe, ulaže novac i pokušava zaraditi toliko da može isplatiti plaće i od toga živjeti, vi to nazovite kako hoćete, ja mislim da sam samo normalan. Ako trošimo 175 milijardi godišnje, kakav je to poduzetnički duh koji čovjek treba imati da bi nas 700 000, 800 000 nahranili 1 milijun i 300 000 umirovljenika, 400 000 ljudi koji su u javnim poduzećima i još oko 70 000 ljudi u državnoj upravi, mislim da ni puno jače i kvalitetnije gospodarstvo ne bi izdržalo.

– Imamo situaciju, navodi, da 1,3 radnika dolazi na jednog umirovljenika, imamo situaciju u kojoj je porezna politika takva da ustvari poduzetnike ne stimulira za bilo što drugo, osim da prikuplja sredstva i transferira ih državi. Imamo situaciju da kada poduzetnik ispostavi račun, mora istog trenutka državi platiti PDV bez obzira na to što mu nije plaćen, a puno puta mu nije plaćen od strane te iste države. Ako posluje s dobiti godinu dana, onda sljedećih godinu dana mora plaćati pretporez u visini prihoda od prošle godine. Dogodi se ovakva korona-kriza, gdje smo onda, pita se Škoro.

U skupom državnom aparatu postoji jedan dio kvalitetnih ljudi kojima možda treba i povećati plaću, možda ima nedostatka kvalitetnih ljudi koje treba uposliti, ali ima jedan dio ljudi koje mi kolokvijalno zovemo uhljebi, međutim, uhljebi jesu i ponašaju se tako da svako malo bude “sjaši kurta da uzjaši murta”, naveo je.

S kime će koalirati?

S kime će provesti reforme, je li to SDP, i kako ako su manje više svi uhljebi, pitao je Bolković. Škoro odgovara da država i politika kad hoće, može napraviti što god hoće.

– Mi smo zakonodavstvom stvorili takvu situaciju da omogućavamo korupciju, mi čovjeku koji radi kao referent omogućavamo da on ima diskreciono pravo nekomu dati neko rješenje ili ne. Nije bitno s kim, SDP, HDZ, Miroslav Škoro, samo je bitno ima li netko političku volju, da netko dođe i kaže ovako dalje ne može.

Tko su ti s kojima će to učiniti i misli li da će dobiti apsolutnu većinu, kaže da sve ono što Domovinski pokret može ponuditi, do izbora će vjerojatno mnogim ljudima biti prva opcija.
– Mislim da će Domovinski pokret napraviti odličan rezultat i da na njemu neće sebe graditi kao treću opciju, nego sebe kao prvu opciju.

Tko mu je najizgledniji partner, rekao je da će prije izbora komunicirati određene stvari koje će biti minimum pristojnosti i sa strane Pokreta, a i prema biračima da ljudi znaju što će tražiti kada je u pitanju buduće koaliranje.

– Ono što mene zanima je da zakonom reguliramo činjenicu da se u Hrvatskoj biraju liste i na toj listi bude jedan preferencijalni glas. Hoću promijeniti da ne može netko pretrčavati iz jedne političke opcije u drugu, nego mora vratiti svoj mandat listi. To sam ja napravio, a nitko me nije tjerao, ističe.

Koja ga ministarstva zanimaju?

– Mislim da se promjene prije svega moraju događati u Saboru, moramo stvarati zakonodavne okvire po kojima će ljudima biti jasno kad pročitaju zakon kad ga donesemo. Sada je kaže, potreban dešifrarnik.

U parlamentarnoj demokraciji odluke bi se trebale donositi u parlamentu, međutim, one se donose u jednoj sobi, u Uredu predsjednika Vlade koji je ujedno i šef vladajuće stranke, parlament je kod nas samo mjesto gdje se u petak u 12 sati dižu ruke, smatra.

Ponovno se osvrnuo na poduzetnike, koji se moraju suočavati s brojnim izmjenama i dopunama zakona i koje stvaraju nesigurnost. Istaknuo je ABC situaciju, odnosno Anything but Croatia, te tvrdi da su jednako “umočeni” i HDZ i SDP, te da se stalno kolje konja zbog šnicla.

– Mi moramo doći u situaciju da ti zakoni budu doneseni u parlamentu, da se kontrolira kako izvršna vlast primjenjuje te zakone i u onom trenutku kada nismo zadovoljni s tim kako radi izvršna vlast, parlament izglasuje novu Vladu.

Na ponovljeno pitanje s kim bi koalirao, odgovorio je da su to hipoteze i da bi pljunuo na svoju struku kada bi to radio hipotetski.

– Imam jednu stvar koju drugi nemaju, ja sam nepodnošljivo neovisan, ja sam materijalno, duhovno i u svakom drugom smislu neovisan. Svi ovi drugi ljudi imaju nažalost okove oko ruku, oko nogu i ne mogu provesti te reforme sve i da hoće. Čak mislim da oni neke stvari hoće napraviti, ali ne mogu, jer žele zadovoljiti stranačke kolege, lobiste, trgovačke partnere, koalicijske partnere, to nije, kaže, dobro.

Mi imamo krasne ljude, samo im ne daju da rade, inače je najbolje da svi skupa skočimo u Savu, rekao je Škoro. Na to mu Bolković kaže, možda najbolje preko granice. Na to Škoro uzvraća kako neće bježati od problema, nego mijenjati stvari.

Vlada nacionalnog jedinstva

Vlada nacionalnog jedinstva je u Hrvatskoj funkcionirala u vrijeme uistinu velike ugroze, a to je bio rat i agresija na Hrvatsku. Mislim da je onda Vlada nacionalnog jedinstva bila potrebna.

– Bude li situacija takva da je Hrvatska vitalno ugrožena, ne vidim razloga zašto bi itko u ovoj zemlji imao problema s Vladom nacionalnog jedinstva, ali mislim da nije sada izvana ugrožena agresijom, nego je ugrožena iznutra glupošću, neradom, klijentelizmom, nepotizmom, strančarenjem, duopolom. Smatram da je gospodin Marić vrlo dobar ministar financija. Mislim da bi gospodin Plenković bio izvrstan prvi čovjek diplomacije, ali voditi državu i biti odgovoran za njezino poslovanje u cjelini, to nije dovoljno biti samo dobar financijaš ili biti samo dobar diplomat ili samo dobar liječnik.

Voditi državu je dodaje, kao voditi sustav, a možete ga voditi ako imate petlju i tada se može sve promijeniti u vrlo kratkom roku.

Na pitanje o Domovinskom pokretu kao mjestu utjecaja stranih sila, odnosno Rusije i Amerike, objašnjava da kad čovjek pokušava nešto napraviti, oformi svoj tim. U njegovom je kaže puno njih. Neki su, navodi, povratnici iz Amerike ili primjerice Njemačke.

– Naš politički tajnik je gospodin Mario Radić, čovjek koji je poduzetnik. Rođen je u Vukovaru, dragovoljac je Domovinskog rata, izgubio je u tom ratu svoga strica i oca. Oca još nije našao. I otkako je izašao iz vojske do dana današnjeg, čovjek radi. Radi jako puno i u tom svom poslu je uspio stvoriti jako puno toga. Izlazi iz zone komfora i ulazi u politiku sa željom da nešto promijeni. Činjenica je da se u poslu susreo s PPD-om koji uvozi plin iz Rusije, a čim je on sa mnom, mi smo ruski špijuni. Mislim da kad nemaš dovoljno argumenata, ideš pričati koješta, rekao je Škoro.

– Gospodin Stjepo Bartulica je povratnik iz Amerike, a čim je došao iz Amerike, on radi za Američku tajnu službu, pita Škoro. Mi smo dodaje, pokret, i mi smo u nekakvoj sredini.

Gdje je bio 1990.?

Meni se, kaže, spočitava gdje sam bio 30. svibnja 1990., ako se vi možete sjetiti, ja priznajem da nisam vodio Dnevnik pa ne znam točno, međutim, zanimljivo je da to nitko ne pita Zorana Milanovića, Andreja Plenkovića, Gordana Jandrokovića i mnoge druge. Za mene se zna, mogu ponoviti, kaže, opet. Naveo je kako je iz Hrvatske otišao 1989. Neka, ističe, oni napišu svoj borbeni put, ja ću ga pojesti, skupa s tim papirom.

O Slavoniji i Vukovaru

Plenković je, smatra Škoro mogao napraviti više. Kad je Vukovar u pitanju, što tišti Vukovarce i mojeg prijatelja Stipu Mlinarića Ćipu, borca s Trpinjske ceste, suborca Blage Zadre je to da i 30 godina nakon završetka borbenih djelovanja u Vukovaru, on ne zna gdje su neki njegovi prijatelji. Moj prijatelj Mario Radić ne zna gdje mu je otac.

– Jedna ozbiljna država bi se trebala pozabaviti time. Možda se nije moglo prvih, drugih ili trećih pet godina, ali možda se moglo u zadnjih četiri, pet godina to napraviti. Jedna ozbiljna država bi trebala sa susjedima s kojima smo bili u oružanim sukobima i izloženi agresiji, pobrinuti za to da se vidi zašto su ljudi bili u koncentracijskim logorima i tko će im platiti odštetu. A nisu bili jedan dan. Bili su stotine dana i bili su zlostavljani do iznemoglosti.

Ozbiljna država bi dodaje, trebala pitati susjede, ako im se pomaže na putu u EU zašto ne izručuju gospodina i gospođu koji su u parlamentu, a postoji odluka Haškog suda.

Što se tiče Slavonije, ljudi su ističe, vrijedni i gdje god su došli su vrlo utjecajni, sposobni i bogati. Samo se kreću u nekim drugim okvirima.

– Slavonija je zemlja koja ima najveći mogući potencijal na svijetu, plodnu zemlju i vodu i tamo se ljudi doseljavaju do prije par godina da bi preživjeli, a sada se iseljavaju da bi preživjeli. Kako vi sada meni možete reći da je netko prema toj Slavoniji korektan, zaključuje Škoro.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari