Pratite nas

Pregled

Glasnović: Korupcija, uz neefikasnost i tromost državnih institucija, predstavlja najveću unutarnju prijetnju za RH

Objavljeno

na

Foto: Anadolija

Borba protiv korupcije

Korupcija, uz neefikasnost i tromost državnih institucija, predstavlja najveću unutarnju prijetnju za Republiku Hrvatsku. Nakon tri desetljeća od samostalnosti, RH još nije razvila jasnu strategiju koja će se suočiti s tom prijetnjom.

Sporadične mjere do sada nisu donijele očekivane rezultate. Potreban je cjelovit pregled situacije, integracija i sinergijsko djelovanje svih državnih institucija prije izrade konkretnih programa odvraćanja i poticaja.

Problem korupcije u svim postkomunističkim društvima nije samo pravne i društvene naravi nego i antropološke i psihološke. Ostavštine komunističkog sustava su ravnodušnost prema zajedničkoj imovini, krađe s radnog mjesta te razaranje moralno-etičkog kodeksa koji je proizveo pojedinca bez inicijative i sposobnosti kritičkog razmišljanja.

Taj aspekt se uvijek ignorira u svim mainstream medijima. RH ni danas ne baštini tradiciju nezavisnog sudstva. Površni pregled kadrova u sadašnjem pravosudnom sustavu RH pokazuje da je većina pojedinaca počela svoje karijere u totalitarnom jednopartijskom sustavu.

Za sustavno rješavanje problema korupcije predlažem sljedeće:

1. Ključno osoblje u nadzornim tijelima (kontrolni mehanizam) državne uprave mora biti motivirano za efikasan rad. Postoji jasna korelacija između visine plaće dužnosnika i podložnosti korupciji.

2. Propisivanje etičkog kodeksa za javne dužnosnike prvi je korak pri formiranju novih ključnih društvenih i mentalnih obilježja. Drugi korak je implementacija. Članak 8. UN konvencije protiv korupcije jasno propisuje kodeks ponašanja za javne službenike. U RH, riječi istog članka: integritet, poštenje i odgovornost samo su mrtvo slovo na papiru jer nema efikasnih kontrolnih instrumenata implementacije.

3. Uspostava troznamenkastog besplatnog broja za anonimnu prijavu koruptivnih radnji, kao primjerice u Češkoj (broj 119).

4. Povećanje transparentnosti trošenja državnog novca i svih troškova Vlade RH, a to znači da sve informacije o svim financijskim transakcijama, od državne do lokalne razine, sve informacije o javnim nabavama, tenderima, koncesijama, prodajama, donacijama, itd. moraju biti javno objavljene i dostupne na internetu. Za sve državne/javne financijske transakcije treba postojati središnji registar podataka koji su javno dostupni.

5. Samo tvrtke koje su operativno sposobne i čije poslovanje je transparentno mogu se angažirati za javne radove.

6. Pojačanje nadzora financijskog poslovanja prvenstveno javnih tvrtki, te nadzora privatnih tvrtki. Uvesti jasne i efikasne standarde revizije i internih istraga kao i nadzor neovisnih agencija koje provode vanjsku reviziju. Povećati nadzor nadzornih tijela koja nadziru strateški važne investicije i projekte. Svako nadzorno tijelo treba imati 9 članova u čijem sastavu treba biti uključen jedan predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja.

7. Olakšavanje procesa konfiskacije imovine koja je posljedica neopravdanog bogaćenja. Vezano uz tu mjeru je izrada novog zakona o porijeklu imovine.

8. Izraditi i javno objaviti tzv. crnu listu osoba koje su bili sudionici koruptivnih radnji.

9. Pojačati kazne javnim dužnosnicima za primanje mita i druge koruptivne radnje na 3-10 godina zatvora, ovisno o težini kaznenog djela.

10. Eliminirati zakone i programe koji generiraju korupciju. To znači pojednostaviti i jasno definirati regulativu u gospodarstvu i javnom servisu.

11. Završiti digitalizaciju zemljišnih knjiga. Do sada su potrošeni deseci milijuna KN na digitalizaciju a još nisu dovršeni ni pilot projekti (Požega, Zadar).

12. Uporaba smart tehnologije za veću transparentnost u sustavu javne nabave. Prije 20 godina Čile je uspostavio Communications and Information Technical Unit (UTIC) radi poboljšanja fiskalne odgovornosti.

13. Uspostaviti specijalne sudove uvezane s istražiteljskim odjelom koji se striktno bavi financijskim kriminalom.

14. Olakšati pristup poreznim podacima sa svrhom suzbijanja poreznih prijestupa.

15. Uspostava sustava individualne odgovornosti.

Zaključak

Neke od gore navedenih mjera pojavljuju se u teoriji ali ne i u praksi. Još ne postoje mjerljivi kriteriji i objektivno ocjenjivanje rada institucija i kadrova, kao ni neovisni kontrolni mehanizmi koji će omogućiti realizaciju tih mjera u praksi.
Tražim odgovor na sljedeća pitanja.

1. Koliko novca je potrošeno na obuku javnih službenika čiji je posao provedba Strategije suzbijanja korupcije?

2. Gdje su mjerodavni podaci i službena izvješća o sivoj ekonomiji i koruptivnim radnjama? Tko nadgleda sveukupnu Strategiju suzbijanja korupcije? Gdje su kvartalni izvještaji o korupciji koji trebaju biti dostupni i prezentirani Hrvatskom saboru?

3. Na kojoj razini je suradnja s relevantnim međunarodnim organizacijama kada su u pitanju bankovni računi u inozemstvu na kojima je nezakonito izvučeni novac iz RH? Zašto HNB, koja je nadležna za međunarodne novčane tokove koji se tiču RH, do sada nije objavila te podatke?

4. Žašto do sada nije donesen, te kada će se napisati i donijeti retroaktivni zakon koji će se detaljno i efikasno obračunati s ratnim profiterstvom i pljačkom?

Tražim konkretan pisani odgovor od navedenih tijela javne uprave u propisanom roku (30 dana).

S poštovanjem,
Željko Glasnović
Nezavisni saborski zastupnik
U Zagrebu, 23. listopada 2018. godine

Dostaviti: 
– Hrvatski sabor: 
– Nacionalno vijeće za provedbu Strategije suzbijanja korupcije, n/r svim članovima
– Odbor za zakonodavstvo, n/r svim članovima 
– Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, n/r svim članovima
– Odbor za financije i državni proračun, n/r svim članovima
– Odbor za pravosuđe, n/r svim članovima
– Odbor za za ratne veterane, n/r svim članovima
– Odbor za predstavke i pritužbe, n/r svim članovima
– Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, n/r svim članovima
– Vlada RH, Ured predsjednika vlade, Trg sv. Marka 2, Zagreb
– Državno odvjetništvo RH, Gajeva 30a, Zagreb
Na znanje:
– Predsjednici RH, Ured predsjednice RH, Pantovčak 241, Zagreb

 

Glasnović: Opet je krenula orkestrirana kampanja jugozomboida i mentalni jugoslovena protiv HVO-a

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Krešo Beljak parkirao pred Saborom, došao pauk: ‘Zaboravio sam skroz’

Objavljeno

na

Objavio

Parkirani Audi na Markovom trgu, točno pred vratima Sabora, a uz njega ‘pauk’, dvojica djelatnika Zagrebparkinga i policajac koji je razgovarao s nekim na mobitelu.

U tom trenutku izlazi Krešo Beljak, gradonačelnik Samobora i predsjednik HSS-a:

– Zaboravio sam skroz, došao sam na pet minuta – rekao je Beljak djelatniku Zagrebparkinga, a potom je potapšao policajca i vratio se s njim u zgradu Sabora.

Nedugo nakon toga je izašao i odvezao se u nepoznatom smjeru. Nije poznato je li platio kaznu za nepropisno parkiranje. Novinari 24sata.hr pokušali su ga dobiti, ali nije im se javio.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Prava bivše predsjednice RH: Mogu otići u penziju, ali ne želim…

Objavljeno

na

Objavio

Iako će Grabar Kitarović sljedeće godine puniti 52 godine, može u mirovinu jer je zakon napravljen za Mesića. Ona kaže da će ipak raditi i nabiti državi minimalne troškove

Kad se zakoni kroje prema samo jednom čovjeku, u ovom slučaju Stjepanu Mesiću, onda ispadnu puni rupa i apsurda. A upravo to se događa sa Zakonom o pravima bivšeg predsjednika.

Zakon je i mijenjala vlast HDZ-a i Mosta upravo kako bi Stjepanu Mesiću ukinula mogućnost da doživotno koristi državni ured. Ali je i dalje ostalo da ga bivši mogu koristiti pet godina. A upravo to pravo je iskoristila bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Ona će uz ured imati šest mjeseci punu plaću koja iznosi 24.376 kuna mjesečno neto premda baš nikome u državi nije jasno što bi to bivša predsjednica točno trebala raditi, piše 24sata.hr

Nigdje nije ništa propisano. Nakon toga će imati pravo još šest mjeseci primati pola plaće, dakle 12.188 kuna neto svaki mjesec. A na sve te plaće se obračunavaju uplate i za doprinose. Ali što kad istekne godinu dana i pravo na plaću? Zakon kaže da bivša predsjednica ima samo pravo na mirovinu. I to odmah, a ne mora čekati da napuni 65 godina.

Predsjednica koja će tad imati tek 52 godine tako bi trebala ići u mirovinu ako ne nađe neki drugi posao. Jer nikakva naknada koja bi mogla zamijeniti plaću nije propisana. Bilo kakve isplate njoj ne ulaze u trošak ureda. Kad je predsjednica odlazila s Pantovčaka, čak je i ona mislila da mora ispuniti starosne uvjete za mirovinu, ali odgovor Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ne ostavlja dvojbu – može u mirovinu odmah.

– Predsjednik nakon prestanka obnašanja dužnosti predsjednika ima pravo na mirovinu bez drugih uvjeta, neovisno o starosnoj dobi. Iznos se određuje kao starosna mirovina, prema ostvarenom mirovinskom stažu i plaćama tijekom radnog vijeka – stoji u odgovoru HZMO-a.

Portal Faktograf, koji je prvi analizirao situaciju i dobio odgovor HZMO-a, ističe da bi u tom slučaju njezina mirovina bila pristojna jer je od 1992., kad je započela karijeru, već skupila radnog staža. Ali dosad je vladalo sasvim drugačije mišljenje – da u mirovinu može ići tek kad skupi starosne uvjete. Minimalno 15 godina staža i 65 godina (sad je uvjet za žene 62,5 godina, ali će u roku od osam godina dostići granicu 65 godina). Mesić je mandat završio sa 75 i otišao u mirovinu pa to nije nitko ni problematizirao.

Što bi se dogodilo da je predsjednik bio netko još mlađi? I čovjek od 30 godina može u mirovinu nakon što bude jedan mandat predsjednik. Ako pak ne želi u mirovinu, a želi koristiti pravo pet godina Ureda bivšeg predsjednika, Kolindi ostaje raditi ili volontirati kao bivša predsjednica.

Nikakvo pravo na naknadu nema. Iz Ministarstva uprave su nam potvrdili da Grabar Kitarović ne može u trošak Ureda staviti neku naknadu koja bi joj zamijenila plaću. Kolinda Grabar Kitarović nam je rekla da ona neće koristiti pravo ranijeg umirovljenja, nego da planira raditi. Već ranije je najavila da će prestati i koristiti punu plaću i povlasticu “6+6” čim dobije prve honorare.

– Naravno da znam da nemam pravo na plaću. Ja ću raditi drugi posao, a Ured mi treba kako bih mogla primati službenu poštu i obavljati potrebnu korespondenciju – rekla je bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Kaže i da u zahtjevu za troškove Ureda nije stavila ni da traži mobitel, kao ni automobil i vozača.

Imat će, saznajemo, samo jednu osobu koja će se baviti službenom korespondencijom. Inače, Ured će biti u Visokoj ulici u državnoj rezidenciji, ali neće koristiti cijelu zgradu, nego tek jedan poslovni prostor.

Vlada još nije odredila koju će točno površinu imati na raspolaganju. Iz kruga predsjednice već tvrde i da je bivša predsjednica dobila ponude za predavanje na američkim sveučilištima ili da vodi ugledni američki think-tank, ali je zasad te ponude odbila jer želi ostati u zemlji.

Bit će zanimljivo vidjeti gdje će se to predsjednica zaposliti i kakve će obveze na tom radnome mjestu imati pa da paralelno stigne i voditi Ured bivše predsjednice. Obećala je da će raditi za Hrvatsku, zalagati se za prava slabijih, baviti se zaštitom žena i djece od nasilja, ali i zaštitom životinja.

Kolinda je na kraju njezina mandata prijavila ušteđevinu na dva računa. Na prvom 115.000 eura sa suprugom Jakovom, a na drugom 108.000 eura koje joj je dao NATO kao jednokratnu isplatu nakon mandata. Suprug ima još dodatnih 25.000 eura ušteđevine i plaću od gotovo 15.000 kuna.

Neki u HDZ-u čak smatraju da će zbog svega njihova bivša predsjednica iskoristiti pravo na godinu dana plaće i Ureda, a onda ga vjerojatno zatvoriti i pronaći neki drugi posao u međunarodnim institucijama. Jer ne vjeruju da će moći raditi negdje na puno radno vrijeme i paralelno volonterski voditi Ured.

Dodatno, u Ministarstvu uprave su svjesni problema sa zakonom i njegovih odredbi o mirovini, nepostojanja nikakvih obveza i zaduženja niti definicije funkcije bivšeg predsjednika/ce. Nakon odlaska s funkcije ona više nije ni dužnosnik ni službenik. – Morat će se mijenjati taj zakon i sve preciznije odrediti, ali to sigurno neće biti u ovome mandatu Vlade – kaže nam sugovornik iz Ministarstva uprave, piše 24sata.hr

Ako Grabar Kitarović ostane štedljiva, kao što najavljuje, rekorder po potrošnji nakon mandata ostat će Stjepan Mesić. Njemu je tadašnja vlada dala cijelu vilu u Grškovićevoj ulici. Vilu je vlada nakon odlaska Mesića prodala za 5,5 milijuna kuna. Mesić je inače kroz pet godina u Grškovićevoj potrošio 3,9 milijuna kuna.

Na njegova putovanja potrošeno je 330.000 kuna, a na reprezentaciju 216.000 kuna. Pola milijuna je otišlo na razne intelektualne usluge i savjetovanja. Na plaće dva službenika i vozača otišlo je 1,1 milijun kuna. Mesić je platio i promidžbu 127.000 kuna. Ivo Josipović nije koristio ta prava. On se vratio raditi na Pravni fakultet. Uzeo je dvije plaće nakon kraja mandata, ali su njegovi ljudi iskoristili pravo “6+6”.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari