Pratite nas

Glavno oružje Antifašističke lige su laž i obmana!

Objavljeno

na

Ovi ljudi zaista nemaju drugog posla.

Naime, riječ je o Vesni Teršelič (Documenta), Miloradu Pupovcu (SNV), Ivanu Fumiću (SAB) i Juraju Hrženjaku, koji su nedavno osnovali nekakvu i beskorisnu Antifašističku ligu Republike Hrvatske. Glavna zadaća ove lige je da pokupi što više novaca iz državne blagajne, a ne borba protiv fašista, jer njih nema u Republici Hrvatskoj.

Ova ekstremna lijeva ekipa iznimno dobro živi od “proganjanja fašističkih zlikovaca”, obrušavanja na hrvatski Domovinski rat, hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji te od borbi za prava Srba koji su pretežno u vrijeme rata bili na četničkoj strani, ili su pak izbjegli da ne sudjeluju u stvaranju hrvatske države. Međutim, kad se ovi ekstremni ljevičari toliko zalažu (isključivo iz osobnih financijskih razloga) za borbu protiv nevidljivih sila, neka nam odgovore svi ti neodgovorni i “novceljupci” gdje su bili i što su radili u vrijeme stvaranja slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države, tj. u kojim su hrvatskim vojnim postrojbama sudjelovali, kad je trebalo, u borbi protiv srpskog i inog fašizma, odnosno srpske agresije, o čemu se od njih ne čuje ni riječ? Ta “cirkusantska” ekipa neprestano izigrava žrtve, a hrvatska država i zasad nepoznati strani centri ih obilno i kontinuirano opskrbljavaju tehnikom i financijskim sredstvima. antifasitickaliga

Ivan Fumić bio je poznati Udbaš. U II. svjetskom ratu sudjelovao je kao osmoškolac (navodno je nosio partizanskim psima vodu!), a nakon rata kao iznimno podobnog odredili su ga da kao udbaški sudac progoni Hrvate, što je on žestoko i nepravedno činio.

Teršelič nema veze s Hrvatskom. Došla je iz Slovenije, gdje su je protjerali. Vrlo brzo našla je hrvatske  lijeve ekstremiste i uhvatila se s njima u kolo, pa sad obavlja “malu nuždu” po svemu što ima veze s Hrvatskom.

Ona je jedna bijedena i sramotna osoba, ali koja obavlja sve zadaće koje joj nameću slični oni kakva je i ona. A gdje je bio i što je radio Pupovac i članovi njegove obitelji kad je izvršena agresija na Republiku Hrvatsku? Navodno da je i tada bio jedan od prvih suradnika ratnog zločinca dr. Vojislava Stanimirovića, a po završetku Domovinskoga rata samo da ne spava s njim u krevetu!

A tko je taj Juraj Hrženjak?

U vrijeme II. svjetskog rata, hvalio se, pišu mediji, da je ubijao Hrvate, ali i on je kao ekstremni komunist, zajedno sa svojom ženom pravoslavkom, i na početku stvaranja hrvatske države ostvario zavidnu karijeru, bio je i sudac Ustavnog suda RH, i naravno navodno sanjao – Veliku Srbiju.

Stoga, kad pogledate tu ekipu ekstremnih ljevičara postane vam mučno, odmah bježite u zahod na povraćanje. Oni i 23 godine od početka srpske agresije na vide hrvatske žrtve, niti “nemaju pojima”, (jer to ne donosi obilna financijska sredstva), na koji se način i kako stvarala hrvatska država, već  lukavo i bezobrazno, neprestano okreću ploču, da u Domovinskom ratu nisu stradali samo Hrvati već i Srbi, naravno “zaboravljajući” pri tom tko je kome prvi ušao u dvorište i gdje se vodio hrvatski obrambeni rat. Ako bi se ova lijeva ekstremna i opasna momčad borila za nevine Hrvate to im, kako se vidi na brojnim primjerima, financijski ne bi ništa isplatilo, a njima nije ni do žrtava ni do Hrvatske, njima je jedino do samopromocije i naravno – zarade. A tu se snalaze kao ribe u vodi.

Laž i obmana je njihovo glavno oružje.

Mladen Pavković/kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

VIDEO – 17. kolovoza 1990. – početak tzv. ‘Balvan revolucije’

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 17. kolovoza 1990. u okolici Knina počela je otvorena oružana pobuna Srba poznata pod imenom Balvan revolucija.

Hrvatski Srbi blokirali su 17. kolovoza 1990. prometnice uokolo Knina čime su fizički započeli oružanu pobunu koja je zbog stavljanja velikih balvana i krupnog stijenja prozvana „balvan revolucijom“.

Na današnji dan prije 27 godina na cestama u okolici Knina osvanule su prve barikade uz koje su stražarili naoružani civili.

Takozvana balvan-revolucija početak je oružane pobune dijela srpskog stanovništva u Hrvatskoj protiv demokratski izabrane vlasti. Krajnji cilj bilo je pripajanje dijela teritorija Hrvatske paradržavnoj tvorevini u sladu s planovima o stvaranju Velike Srbije. Dva dana nakon postavljanja barikada na prometnicama, pokrenut je i referendum za srpsku autonomiju unutar Hrvatske.

U Obrovcu i Kninu oružje rezervne policije podijeljeno je srpskim civilima i milicajcima te su pobunjenici organizirali straže te kamenjem, drvećem i vozilima blokirali prometnice. Time je prekinuta veza između kontinentalne Hrvatske i Dalmacije, i to usred turističke sezone.

Predsjednik općine Knin Milan Babić proglasio je ratno stanje, iako je to ubrzo negirao na Radio Kninu. Bio je to šok i sramota za zemlju koja je veliki dio novca ostvarivala upravo od turizma. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman zapovjedio je hitnu intervenciju. Oklopne transportere koji su krenuli Ličkom magistralom u Titovoj Korenici zaustavilo je srpsko stanovništvo pa su se povukli prema Slunju.

Također su poslana tri helikoptera s pripadnicima specijalne policije koje su kod Ogulina presrela tri MIG-a Jugoslavenske narodne armije i prisilila ih da odustanu od obavljanja zadaće.

Iako su Srbi 20. rujna kod Civljana pucali na policijsku ophodnju situacija se za nekoliko dana smirila. Ipak „balvan revolucija“ jasno je najavila da će Hrvatska svoju slobodu i samostalnost od agresije morati braniti oružjem.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Kolinda Grabar Kitarović: Današnji moderni turisti ne traže više samo sunce i more

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović otvorila je u četvrtak navečer u vinogradima Pavlomira kraj Novog Vinodolskog tradicionalnu manifestaciju Ružica Vinodola, tijekom koje će se jedanaest djevojaka natjecati u igrama povezanim s vinarstvom i vinogradarstvom te običajima Vinodola, među ostalim i u vještinama branja i mašćenja grožđa.

Grabar-Kitarović je otvarajući manifestaciju govorila na čakavštini, kazavši kako “misli da je red da pozdravi na domaćoj čakavštini.” “Jako je lijepo biti ovdje s vama, ovo nije prvi puta da sam tu, a niti zadnji, jako se veselim što ćemo zajedno provesti vrijeme,” kazala je dodavši da može reći “da smo mi čakavci jako, jako prionili toj našoj čakavštini” te da je i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg, koji je bio nazočan na manifestaciji, “naučio reći č umjesto ć tek kada su ga u Banskim dvorima natjerali”.
Predsjednica je potom na engleskom jeziku poželjela dobrodošlicu svim gostima i turistima.

U nastavku je kazala da je ova godina iznimno bitna za Novi Vinodolski spomenuvši da je njena rodna Grobinšćina supotpisnica Vinodolskog zakonika, čija se 730. obljetnica slavi ove godine. Taj zakonik je u to vrijeme bio jedan od modernijih, ako ne i od najmodernijih u Europi, koji je postavio prava i pravice za sve, kazala je. Naglasila je da se ove godine slavi i 140. obljetnica turizma u Novom Vinodolskom i 15. obljetnica Ružice Vinodola.

Predsjednica je, na upit novinara kako se snalazi u vinogradu i je li ikada gazila grožđe odgovorila “naravno.” “Moj nonić je imao vinograd u mjestu Meje iznad Ričine i ja sam kao mala često s njim išla u vinograd, pomagala mu u vinogradu, meni su to bila prekrasna vremena. Nakon berbe svi smo gazili grožđe,” kazala je dodavši da ne zna kako bi joj to išlo danas, ali da je to nešto što ju jako vezuje uz djetinjstvo i uz rodni kraj.

Na tvrdnju da se možemo ponositi ovakvim manifestacijama, spajajući novo i staro, predsjednica je potvrdno odgovorila. “Apsolutno, ovo je ključ razvoja turizma, današnji moderni turisti ne traže više samo sunce i more, to nije dovoljno. Oni traže ne samo prekrasnu prirodu, koju je Bog podario i sve kulturne spomenike koje imamo, već i oživljavanje nacionalnih, starih narodnih običaja, koji su za njih prekrasni,” kazala je dodavši da smatra da bi “mnogi turisti uživali da i oni malo gaze grožđe.”

Na upit o razvoju vinodolskog kraja, predsjednica je kazala da bi se mogao razviti upravo na poljoprivredi. “Mislim da upravo u EU možemo naći tu nišu za sigurne biološke proizvode, tlo je ovdje čisto, nekontaminirano, proizvodnja je tradicionalna i mislim da imamo sve preduvjete za uspjeh,” rekla je.

Po usmenoj predaji iz doba hrvatske plemićke obitelji Frankopana, nakon završetka berbe u vinogradu se među beračicama birala Ružica, najljepša i najmarljivija djevojka. Ružicu bi ovjenčali vinovom lozom i uz zvuke narodnih glazbala odveli bi ju u grad. Po zapisima, posljednji put Ružica je, prije nego što je običaj obnovljen, izabrana 1880.

Današnja Ružica Vinodola obnovljena je na osnovi te predaje. Osmišljene su igre i natjecanja za Ružice, po uzoru na stare sajmove priređuje se prodaja ekoloških i ručno izrađenih proizvoda, vina i drugog, a cijelu manifestaciju prate tradicionalna jela, glazba i ples.

Završno natjecanje, kada će biti proglašena ovogodišnja Ružica Vinodola, bit će u subotu, 18. kolovoza.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari