Pratite nas

Religija i Vjera

Glavosjek svetog Ivana Krstitelja

Objavljeno

na

Na današnji dan 29. kolovoza, Crkva se spominje mučeništva svetog Ivana Krstitelja.

Herod je bio zapovjedio da uhvate Ivana i da ga, svezana u lance, bace u tamnicu, zbog Herodijade, žene svoga brata Filipa, koju bijaše uzeo za ženu, jer mu je Ivan govorio: „Nije ti dopušteno imati ženu svoga brata.“

Zato ga je Herodijada zamrzila i htjela ubiti, ali nije mogla. A Herod se bojao Ivana.

Znao je da je pravedan i Bogu posvećen čovjek i zato ga je štitio. Kad bi ga slušao, odmah bi se zbunio, ali bi ga ipak rado slušao.

No, dođe zgodan dan, kad Herod o svom rođendanu priredi gozbu svojim velikašima, visokim časnicima i galilejskim prvacima. Uđe Herodijadina kći te je tako plesala da se svidjela Herodu i gostima. Kralj reče djevojci: „Išti od mene što god hoćeš, i dat ću ti.“

I zakle joj se: „Dat ću ti što god zatražiš od mene, pa bilo to i pol moga kraljevstva.“

Ona iziđe te reče svojoj majci: „Što ću tražiti?“ – „Glavu Ivana Krstitelja,“ odgovori ona. Vrati se odmah žurno kralju i zatraži: „Hoću da mi odmah daš na pladnju glavu Ivana Krstitelja.“ To ražalosti kralja, ali zbog zakletve dane pred gostima ne htjede je odbiti.

Kralj odmah pošalje krvnika i naredi mu da donese Ivanovu glavu. Ovaj ode, odrubi mu glavu u tamnici, donese je na pladnju i dade je djevojci, a djevojka svojoj majci. Kad to čuše Ivanovi učenici, dođoše i uzeše njegovo tijelo te ga položiše u grob“ (Mk 6,17-29).

Ivan nije živio za samoga sebe i nije umro za samoga sebe. Koliko je ljudi, obremenjenih grijehom, njegov tvrdi i strogi život doveo do obraćenja? Koliko je ljudi njegova nezaslužena smrt ohrabrila u podnošenju kušnja? A mi, odakle nama danas dolazi prilika da vjerno zahvalimo Bogu, ako ne od uspomene sv. Ivana, koji je bio ubijen za pravdu, a to znači za Krista?

Prema Rimskom martirologiju datum 29. kolovoza je izabran za proslavu mučeništva ili glavosijeka sv. Ivana Krstitelja, jer je na današnji dan po drugi put pronađena časna njegova glava. Ta je glava kasnije bila prenesena u Rim, gdje se s velikim poštovanjem čuva u crkvi Sv. Silvestra ad Campum Martium. Osim sv. Marka, mučeništvo sv. Ivana opisuje sv. Matej i sv. Luka. Ti opisi idu u red najdramatičnijih scena Novoga zavjeta.

Veliki je Augustin ovim riječima komentirao taj događaj: „Tek što sam pročitao Evanđelje, pred našim se očima ukazao okrutan prizor: glava sv. Ivana na pladnju, prokleti nalog pun okrutnosti, jer se nije mogla podnositi istina. Jedna djevojka pleše, a jedna se mati odmara; usred bestidnosti i uživanja jedne gozbe drsko se stvara i izvodi bezbožna zavjera. I tako se na Ivanu ispunila riječ, koju je sam unaprijed rekao: „On mora rasti, a ja se umanjivati. On je, uistinu, bio umanjen kad mu je bila odrubljena glava; a Krist je porastao na križu.“

Zanimljivo je da je i židovski povjesničar Josip Flavije oko g. 90. dao o Ivanu Krstitelju ovako divno svjedočanstvo: „Herod je, naime, dao pogubiti toga Ivana, zvanoga Krstitelj, jer je bio dobar čovjek i židove poticao na nastojanje oko kreposti, zapovijedajući im da se među sobom vladaju pravedno a prema Bogu pobožno i tako se očiste.“

Osim toga, on točno navodi da je Ivan bio zatvoren u tvrđavi Meheront, današnji Mukawer, a razlog je uhićenja ležao u „strahu da toliki ugled toga čovjeka ne bi njegove podanike naveo na otpad“ (laudato.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Nuncij G. Lingua: Hrvati su narod duboke katoličke tradicije i vjernosti Svetoj Stolici

Objavljeno

na

Objavio

Novi apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua na početku svoje misije u Hrvatskoj služio je u četvrtak euharistiju u Zagrebačkoj katedrali istaknuvši kako su Hrvati narod duboke katoličke tradicije i vjernosti Svetoj Stolici.

Prije početka euharistije nadbiskup Lingua predao je pismo državnoga tajnika Svete Stolice Pietra Parolina u kojem on poziva hrvatske biskupe da novoga nuncija prate u njegovoj službi.

Misi su, među ostalima, nazočili i predstavnici državne vlasti među kojima i potpredsjednik Hrvatskoga sabora Željko Reiner, Mate Granić kao izaslanik predsjednice Republike, ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman kao i brojni predstavnici diplomatskoga zbora.

Lingua je vjernike pozvao na zajedništvo i sklad jer, naglasio je, zajedništvo s Bogom ovisi o zajedništvu s braćom.
“Evo nas na grobu onoga koji je častio ljubav Kristove Crkve”, rekao je dodavši kako zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac nije oklijevao suočiti se s tužiteljima zbog svoje vjernosti Bogu i Crkvi.

Podsjetio je na Stepnčevo pismo vjernicima iz 1957. godine, u kojem, kako je naveo, poručuje vjernicima svoje nadbiskupije da ostanu vjerni Kristovoj Crkvi.

Svjetski rat, pisao je Stepinac, odgodio je jubilarnu proslavu, ali ni rat, ni mir, ni sreća ni nesreća ne smiju nas pokolebati u našoj odlučnoj vjeri da ostanemo vjerni Kristovoj Crkvi i Petrovoj stolici, podsjetio je Lingua.

“Mnogi se pitaju još zašto blaženi Alojzije nije kanoniziran, rekao sam kanoniziran, a ne svet, jer on je već svet”, rekao je. Nedavno je, kazao je, kleknuo pred njegoviom grobom, počeo razgovarati s njim upitavši ga: mogu li učiniti nešto da se prepozna tvoja svetost?

“Učinilo mi se da ga vrlo jasno čujem i neprestano mi ponavlja: Ne brini za moju svetost, brini za svoju!”, rekao je.
To je ono, poručio je, što on traži od svakoga od nas te dodao kako je tu svetost prije njega posvjedočio Sv. Nikola Tavelić, Sveti Marko Križevčanin, Sv. Leopold Bogdan Mandić, Bl. Marija od Propetog Isusa Petković, Bl. Ivan Merz, Bl. Miroslav Bulešić i mnogi drugi poznati i manje poznati sveci koji su živjeli i žive među nama.

Novi nuncij Lingua na početku svoje misije u Hrvatskoj služio je euharistiju u nazočnosti članove Hrvatske biskupske konferencije (HBK) koji od 16. do 18. listopada sudjeluju na redovitom, plenarnom 59. zasjedanju Sabora HBK pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Biskup Lipovšek: ‘Blaženi kardinal Stepinac spasio je 534 slovenska svećenika’

Objavljeno

na

Objavio

HKM

Sedmi Susret hrvatskih i slovenskih katoličkih vjernika održat će se pod geslom “Pošalji radnike u žetvu svoju“ u subotu, 19. listopada u Krašiću. Na konferenciji održanoj u srijedu u prostorima Hrvatske biskupske konferencije celjski biskup u miru Stanislav Lipovšek otkrio je razloge ovog susreta upravo u Krašiću.

Na konferenciji uoči susreta sudjelovali su i varaždinski biskup u miru Josip Mrzljak, rektor Bogoslovnog sjemeništa u Ljubljani vlč. Peter Kokotec i rektor Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu vlč. Anđelko Košćak.

Naime, svake dvije-tri godine slovenski i hrvatski vjernici susreću na misi u izgradnji većeg zajedništva. Tako se prvi Susret slovenskih i hrvatskih katolika dogodio u Mariji Bistrici 2003. godine geslom “Bog daj srečo, sosed – Dobro mi došel, prijatelj!”. Taj susret otvorio je nove hrvatsko-slovenske susrete koje dogovoraju Slovenska biskupska konferencija i Hrvatska biskupska konferencija.

Celjski biskup Stanislav Lipovšek istaknuo je kako su slovenski biskupi izrazili želju da se ovogodišnji susret održi u Krašiću na spomen hrvatskog blaženika kardinala Alojzija Stepinca.

“Želimo pokazati zahvalnost za djelovanje kardinala Stepinca tijekom Drugog svjetskog rata koji je 534 protjerana slovenska svećenika ugostio u Hrvatskoj te smjestio u raznim zagrebačkim župama. Svi naši svećenici iz područja oko Celja, koji su mi to svjedočili dok sam bio ministrant, bili su protjerani te su se našli na stanici u Zagrebu bez ičega. Ondje se pojavio Stepinac koji im je poručio: ‘Vi ste naša braća svećenici. Mi ćemo sve napraviti za vas!’ I tako im je kardinal Stepinac spasio živote”, istaknuo je biskup Lipovšek.

Podsjetio je kako je i mariborski biskup Maksimilijan Držečnik također bio među prognanicima u Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata te će zato lik našeg blaženika biti upisan u povijest Mariborske nadbiskupije.

“Susretom u Krašiću želimo zahvaliti blaženom kardinalu Stepincu kao slovenski narod jer mu sigurno nije bilo lako dok je trajalo to opasno ratno vrijeme. Sigurno je bilo problema, ali naši svećenici su se vratili u svoju domovinu živi te su svjedočili kako su ih Hrvati prihvatili”, poručio je biskup Lipovšek.

Drugi razlog ovog susreta je molitva za duhovna zvanja.

“Svi smo u zapadnom svijetu krizi s duhovnim zvanjima, a u Hrvatskoj nije tako loša situacija kao u Sloveniji gdje nedostaje svećenika. Stoga smo rekli da ćemo se na susretu moliti za nova svećenička zvanja”, poručio je celjski biskup Stanislav Lipovšek.

Za vrijeme mise u Krašiću na oltar će biti prinesena knjiga “Blaženi Alojzije Stepinac i prognani slovenski svećenici u Drugom svjetskom ratu” koju je priredio mons. Juraj Batelja, a u kojoj se nalazi popis svih svećenika koje je spasio kardinal Stepinac dok će slovenska strana na oltar prinijeti sliku Triglava jer je Alojzije Stepinac hodočastio i popeo se na Triglav.

Program sedmog Susreta hrvatskih i slovenskih katoličkih vjernika:

Hodočasnici će na sedmom Susretu hrvatskih i slovenskih katoličkih vjernika, u subotu, 19. listopada, od 10 sati moći sudjelovati u duhovnom pretprogramu koji će ispred crkve Presvetoga Trojstva animirati bogoslovi zagrebačke i ljubljanske bogoslovije.

Misno slavlje u 11 sati predvodit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, u zajedništvu s biskupima Zagrebačke crkvene pokrajine i drugima koji se odazovu te većinom slovenskih biskupa, a propovijedat će mariborski nadbiskup Alojzij Cvikl. Okupljeni vjernici molit će za nova svećenička zvanja i u hrvatskoj i slovenskoj Crkvi. (HKM)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari