Pratite nas

Hrvatska

Glina: 27. obljetnica početka otpora srpskom agresoru (VIDEO)

Objavljeno

na

Prije 27 godina, 26. lipnja 1991. godine, samo nekoliko sati nakon što je Sabor prihvatio Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, hrvatski su se policajci hrabro oduprli srpskim paravojnim formacijama koje su napale Policijsku postaju u Glini.

Tom je prilikom poginuo pričuvni policajac Tomislav Rom, koji je zajedno s drugim braniteljima postao simbol otpora i junaštva hrvatskih branitelja.

Napad na policijsku postaju u Glini bila je teroristička akcija srpskih pobunjenika uz pomoć JNA. Zbog slabe naoružanosti hrvatskih snaga, još uvijek nepovoljnog međunarodnog okružja, velike nadmoći u tehnici i ljudstvu velikosrpskih osvajača, snažne pete kolone odnosno brojnih pobunjenika, hrvatska je policija bila prisiljena napustiti postaju i poći sa stanovništvom u povlačenje, a grad je pao u ruke osvajača.

5. siječnja 1991. tzv. SUP Krajine obavijestio MUP Republike Hrvatske da su policijske postrojbe Knina, Obrovca, Benkovca, Gračaca, Donjeg Lapca, Titove Korenice, Dvora na Uni, Gline, Kostajnice i Vojnića ušli u sastav tzv. SUP-a Krajine

Teroristička akcija uslijedila je 26. lipnja 1991., dan poslije nakon što je hrvatski Sabor donio ustavnu odluku o uspostavljanju suverene i nezavisne Republike Hrvatske. Napad na glinsku policijsku postaju osmislio je i sproveo Dragan Vasiljković, zvani Kapetan Dragan. Za napad je uspostavio bazu za uvježbavanje postrojbi za posebne namjene u Golubiću kod Knina.

Napad na glinsku postaju bio je dijelom osvajačke operacije Žalac (srp. operacija Žaoka) koja je već na početku doživjela neuspjeh, a rezultate je uspjela postići tek kad su jedinice JNA srpskim pobunjenicima pružile neophodnu pomoć da nastave sa agresijom.

Napad naoružanih paravojnih neprijateljskih skupina na policijsku postaju Hrvatske policije u Glini bio je bio prvi velikosrpski napad u sisačko-banijskoj regiji. Jednu od skupina organizirao je Dušan Jović. Radi pripomoći četničkim skupinama u neposrednu blizinu mjesta sukoba pristiže i tenkovska postrojba tzv. JNA, i to prije dolaska sisačkih pješadijskih postrojba ZNG-a i policije.

U pripremi za napad jedinice JNA razmjestile su se na kriznim područjima po unaprijed određenim strateškim pozicijama. Izlika za takvo paradno kretanje vojske bilo je da “uspostavljaju tampon zone između pobunjenika koji se nisu slagali sa novom vlašću i ostalog stanovništva”. U Glini je JNA zauzela pozicije s 30 oklopnih vozila i nadzirala policijsku postaju u gradu u kojoj su bili hrvatski policajci.

Hrvatski su policajci još dan prije imali informacije o skorom napadu. Napad se očekivao još tijekom proglašenja neovisnosti 25. lipnja 2015.

Napad je uslijedio sutradan. U pet ujutro 26. lipnja 1991. vidjele su se prave namjere JNA. Dobro naoružani srpski pobunjenici, koje je nešto prije naoružala JNA, napali su policijsku postaju u Glini.

U napadu je sudjelovalo više stotina srpskih pobunjenika. Paravojne postrojbe srpskih odmetnika prvo su napali vanjske ophodnje MUP-a RH, a zatim i samu postaju. Grad Glina odjekivala je od rafalne paljbe i eksplozije tromblona. Uskoro se Glina našla u okruženju srpskih pobunjenika. MUP RH uspio je braniti postaju četiri sata. Nakon četiri sata, poslali su posrednika opkoljenim hrvatskim policajcima preko kojeg su ponudili im da se predaju, a da će ih zauzvrat pustiti prema obližnjem Jukincu.

U prvom valu napada srpski odmetnici ubili su 20-godišnjeg hrvatskog pričuvnog policajca Tomislava Roma, a ranili ondašnjeg policajca Ivana Šanteka, danas saborskog zastupnika, te desetak njegovih kolega i glinskih civila.

Nakon poziva za predaju, prvo su izašli policajci Srbi koji su bili u postaji s policajcima Hrvatima, a zatim i hrvatski policajci. Odmetnici su zarobljenim hrvatskim policajcima objavili da ih smatraju ratnim zarobljenicima i da će se na njih primjenjivati postojeće konvencije. Pokazalo se da su lagali.

Pri napadu ranili su pet hrvatskih policajaca. 16 su hrvatskih policajaca zarobili i odveli u kninski zatvor gdje su mjesecima bili zlostavljani. [2] Bili su premlaćivani, pogotovo u Golubiću i Kninu. Zarobljeni su hrvatski policajci bili u zarobljeništvu bio sve do razmjene 14. kolovoza 1991.

Postoji snimka na kojoj se organizator napada Dragan Vasiljković nalazi pred policijskom postajom i govori pored osvojenog policijskog BOV.

JNA koja je tu bila tobože radi razdvajanja sukobljenih strana, radi “uspostavljaja tampon zone između pobunjenika koji se nisu slagali sa novom vlašću i ostalog stanovništva” mirno je promatrala kako srpske paravojne bande napadaju hrvatsku policiju. Pravo lice pokazala je kad je u pomoć stigla postrojba hrvatskog MUP-a za posebne namjene ATJ Lučko koja je vratila postaju pod hrvatski nadzor. Odmetnici nisu mogli protiv ATJ Lučko i policijskih pojačanja te su postaju držali tek koji sat pa su se povukli.

Oklopnjaci JNA tad su se razmjestili oko postaje i držali hrvatsku policiju paraliziranom u okruženju, dok su bande srpskih pobunjenika nesmetano uspostavljale kontrolu nad gotovo cijelim gradom.

7. srpnja donesena je Brijunska deklaracija kojom je uveden tromjesečni moratorij na Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Donesena je na zahtjev Europske zajednice da bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem.

16. srpnja okupatorska JNA i četnici minobacačkom paljbom prvi puta napala je Gornji Viduševac kod Gline, gdje je smještena policijska ispostava MUP-a

Drugi napad

Srpski pobunjenici jedino nisu uspjeli zauzeti policijsku postaju niti Jukinac, dio Gline prema Petrinji, nastanjenog uglavnom Hrvatima, budući da su te položaje držale policijske snage.

26. srpnja pripadnici JNA tenkovima napali su Policijsku postaju u Glini i nezaštićeno pučanstvo Jukinca. Toga i idućega dana pripadnici MUP-a i ZNG-a omogućavaju zbjeg hrvatskog pučanstva iz Gline i Jukinca te se zajedno povlače na drugu stranu rijeke Gline prema Gornjem i Donjem Viduševcu. Glina je potpuno pod kontrolom JNA i četnika. U Jukincu su pripadnici JNA uništili više od 40 hrvatskih kuća.

Istog 26. srpnja velikosrpske su snage zarobili i masakrirali hrvatske civile u Kuljanima, napale hrvatske policajce u Zamočama i počinili masakr nad njima, te napali Kozibrod.

Sljedećeg dana, 27. srpnja 1991., pobunjeni Srbi koje je ohrabrila pomoć JNA, ponovo su napali policijsku postaju i naselje Jukinac i u tom su pokušaju okupirali cijeli grad Glinu.  Istog dana velikosrpske snage napale su obližnja hrvatska sela u Pounju, Strugu i Zamlaču. U Strugi četnici masakrirali petoricu zarobljenih, ranjenih pripadnika MUP-a. Taj dan zbjeg Hrvata iz Pounja.

Padom postaje u Glini, pripadnici hrvatske policije i hrvatskim vlastima lojalno stanovništvo krenuli su u povlačenje. Pravac kojim su se povlačili bio je prema Gornjem i Donjem Viduševcu. Oba su ta sela opet uskoro također došle na udar velikosrpskog okupatora.

 

Kamenjar.com / Wikipedia

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Damir Krstičević: Tvrtka ‘Đuro Đaković’ je bitna za Ministarstvo obrane

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / J. Kopi

Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar obrane Damir Krstičević izjavio je u četvrtak kako je slavonskobrodska tvrtka “Đuro Đaković” bitna i važna za to ministarstvo, a vjeruje da projekti na kojima tvrtka radi imaju perspektivu.

Nakon sjednice Kluba zastupnika HDZ-a u Slavonskom Brodu Krstičević je izjavio novinarima kako je “Đuro Đaković” za Ministarstvo obrane uvijek važna tvrtka.

Oni su proizveli vozilo “Patria” za Hrvatsku vojsku i jako su bitni za njihovo održavanje, a u perspektivi će sigurno trebati dodatni dio tih vozila, rekao je. Kao dodatne projekte tvrtke istaknuo je program vezan za modernizaciju tenkova M-84 te projekt opremanja i modernizacije američkih oklopnih vozila “Bradley“.

“Radimo skupa s Vladom SAD-a, kako bi se oni u perspektivi dopremili u ‘Đuro Đaković’, koji bi u prvom dijelu radio njihovo osvježenje, a onda kasnije modernizaciju, remont i prelazak s analogne na digitalnu tehnologiju”, rekao je ministar Krstičević.

Ocijenio je kako su to sve projekti koji imaju perspektivu, te da se nada da će ih “Đuro Đaković” moći realizirati.

“Đuro Đaković, je za nas bitan, za tenkove, “Patrie” ili sutra “Bradleye. To su sve programi koji su vezani za Hrvatsku vojsku. Đuro Đaković to zna raditi i vjerujem da će u perspektivi isto raditi za nas, poručio je Krstičević. (Hina)

Jan Ivanjek – Vojna analiza Hrvatske nabavke BOV Bradley i naoružavanja BOV Patria

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Premijer Plenković: Pružili smo ruku Đuri Đakoviću koji ima veliku tradiciju

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je posjetio tvrtku Đuro Đaković, a tom je prigodom potpisan i ugovor te tvrtke s Hrvatskom poštanskom bankom (HPB) o kreditu u iznosu 150 milijuna kuna, što je prvi dio od ukupno 300 milijuna kuna za koje je Vlada dala državno jamstvo.

“Cilj današnjeg posjeta Đuri Đaković je vezan uz nedavnu odluku Vlade o jamstvu u ukupnom iznosu od 300 milijuna kuna. Prigodom našeg posjeta je potpisan i ugovor s HPB o prvih 150 milijuna kuna, koji služe za revitalizaciju poslovanja i podloga za restrukturiranje i dugoročnu održivost Đure Đakovića”, izjavio je Plenković novinarima nakon sastanka s čelništvom Đure Đakovića, na čelu s predsjednikom Uprave Hrvojem Kekezom, te dužnosnicima grada i županije.

Na sastanku su bili i gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara, župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić, te ministar obrane Damir Krstičević, ministar financija Zdravko Marić, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat i ministar državne imovine Mario Banožić.

Vlada je na sjednici prošli tjedan donijela odluku o davanju državnog jamstva za kredit Đuro Đaković grupi, Đuro Đaković Specijalnim vozilima i Đuro Đaković Industrijskim rješenjima, u ukupnom iznosu od 300 milijuna kuna.

Premijer je istaknuo kako smatraju da je Đuro Đaković, u ekonomskom pogledu, jedna od uporišnih točaka i Brodsko-posavske županije, ali i cijele Slavonije. Dodaje kako Đuri Đakoviću, koji ima oko 860 zaposlenika, gravitiraju ne samo ljudi iz Brodsko-posavske, već i Požeško-slavonske pa i Osječko-baranjske županije.

‘Pružili ruku Đuri Đakoviću’

“Time smo pružili ruku Đuri Đakoviću koji ima veliku tradiciju. Želimo da se nastavi ovako kvalitetna proizvodnja vagona s naručiteljima iz država zapadne Europe te ovaj posebni dio, koji se odnosi na vojni program. Tu će, u godinama koje su pred nama, i Ministarstvo obrane biti jedan od važnih naručitelja poslova u Đuri Đakoviću”, rekao je Plenković, koji je obišao i proizvodnu halu Đuro Đaković Specijalna vozila.

Upitan kakva su jamstva da će nova uprava Đuro Đaković grupe funkcionirati, premijer je odgovorio kako je zbog toga nova uprava tu te da imaju povjerenja u predsjednika Uprave Hrvoja Kekeza.

“Očekujemo da se pristupi restrukturiranje, pronalaženje pravog strateškog partnera, koji će omogućiti da poslovanje Đure Đakovića bude uspješno i u konačnici na tržišnim osnovama…. Mi sada okrećemo novu stranicu”, poručio je premijer Plenković.

Počekom ove godine za novog predsjednika Uprave Đuro Đaković grupe imenovan je Hrvoje Kekez, i to na mandat od šest mjeseci, do 7. srpnja 2020. godine.

Inače, bivši predsjednik uprave Đuro Đaković grupe Marko Bogdanović je 30. listopada prošle godine podnio ostavku. Tvrtka je nakon toga funkcionirala pod vodstvom člana Uprave Slavena Posavca, koji je početkom ovoga tjedna, 21. siječnja podnio ostavku, koja stupa na snagu 31. siječnja.

Kako je najavljeno nakon današnjeg sastanak premijera s čelnicima tvrtke, radnici Đure Đakovića plaće bi trebali dobiti idući tjedan.

Plenković je pritom ponovio da je Vlada osigurala plaće za proteklo razdoblje te da je, sukladno najavama ministra gospodarstva Darka Horvata te dogovoru s čelnicima tvrtke krajem prošle godine, sada potpisan i prvi ugovor o kreditu koji je pokriven državnim jamstvom.

O Kujnudžiću: ‘On mora sve to pojasniti’

Premijer Plenković bio je vrlo suzdržan u odgovorima na novinarska pitanja u vezi ministra zdravstva Milana Kujundžića i njegovoj kupnji kuća.

“Primio sam na znanje informacije koje mi je dao. On mora sve to pojasniti. U ovom trenutku nemam što za dodati”, rekao je Plenković na upite o današnjem razgovoru s Kujundžićem.

Ponovio je da sam ministar Kujundžić treba pojasniti nove detalje koji izlaze u javnost oko kupnje.

Kujundžić je danas nakon sjednice Vlade rekao kako je razgovarao s premijerom o kupnji svojih kuća, o čemu su pisali mediji proteklih dana, te da nije bilo govora o njegovoj ostavci. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari