Pratite nas

Gospodarstvo

Godinama ‘sarajevska čaršija’ uporno pokušava uništiti najveću tvornicu u Hercegovini

Objavljeno

na

Dvadeset godina se opstrukcije Aluminija vrte oko odbijanja opskrbe strujom iz Elektroprivrede BiH po istim cijenama kao za ostale slične potrošače, te upornog pokazivanja prstom na Elektroprivredu HZ HB. Dvije muhe jednim udarcem, dva temelja hercegovačkog gospodarstva.

Za proizvodnju aluminija potrebne su dvije ključne sirovine: glinica i struja. U vrijeme izgradnje, zbog nalazišta boksita od kojega se dobiva glinica u Hercegovini i ogromnog hidroenergetskog potencijala, tvornica aluminija je i izgrađena u Mostaru.

Imala je Hercegovina što Bosna nije

Iako su rudnici boksita ratom i poraćem mahom ugašeni, opskrba glinicom, zbog blizine luke Ploče i dobre prometne infrastrukture nije predstavljala problem obnovi i poslijeratnom razvoju i životu Aluminija.

Struja? Opskrba ogromnim količinama električne energije najslabija je točka u proizvodnji aluminija općenito, a posebice u Mostaru.

Struje u Bosni, a posebice Hercegovini, ima dovoljno za normalnu opskrbu Aluminija, ali struktura proizvođača i uplitanje politike u državne elektroprivredne tvrtke (drugih ozbiljnih i nema) učinile su tu opskrbu iznimno nestabilnom. Mostarska elektroprivreda nema dovoljnu proizvodnju kako bi zadovoljila ogromne potrebe Alumnija, a sarajevska, od početka spomenutih političkih igara, sredstvo je kojim se njeni viškovi koriste za ometanje proizvodnje Aluminija.

“Smrtni grijeh” za sarajevsku čaršiju

Godinama i inim “vladama” sarajevska čaršija uporno pokušava uništiti najveću tvornicu u Hercegovini. Nisu imali tal u njoj, nisu trgovali njenim foteljama, upošljavali svoje daidžiće, trošili njene pare. Aluminij se digao iz pelala bez “državne” pomoći, snagom dijela svoga predratnog vodstva i entuzijazmom dijela predratnih djelatnika.

Oni što su s prezirom gledali na podvig obnove tvornice bjesne od kada se Aluminij vratio na vlastite noge, vratio na tržište, vratio na burze metala. Kako im je samo “promakla” takva prigoda?

Kako bi prigrabili sebi fotelje i pare, u najgorem slučaju napakostili Hercegovcima i Herama, služili su se proteklih desetljeća svakojakim igrama. Što se Aluminij više opirao to su igre postajale kompleksnije i zloćudnije, no sve su se u konačnici svodile na Aluminijevu ahilovu petu – opskrbu i cijenu struje.

Opstrukcije su se neprekidno vrtjele upravo u tom krugu: odbijanja opskrbe strujom iz EP BiH bez prevelike cijene u odnosu na ostale potrošače u zemlji i upornog pokazivanja prstom na Elektroprivredu HZ HB. Dvije muhe jednim udarcem, dva temelja hercegovačkog gospodarstva. Nisu marili ni na zakone, ni fiktivno napisane odluke Vlada ni odluke Visokog predstavnika. Prodavati struju Aluminiju, po cijeni kojom prodaju “svojim” potrošačima, smrtni je grijeh za sarajevsku čaršiju.

Pripreme za egzekuciju

U vrijeme “platforme” postavili su svoju upravu u tvornicu. Njenom nesposobnošću ili upravo sposobnošću izvršavanja “višeg cilja” – uništenja Aluminija, uspjeli su nevjerojatnom brzinom nagomilati gubitke. Upravo tim gubicima danas ucjenjuju sadašnju upravu, nastavljajući priču s opskrbom i cijenom struje.

Ugovor Federalne Vlade i Aluminija kojim su regulirana i obeštećenja predratnih radnika i udio Vlade u vlasničkoj strukturi nije ispunjen upravo u dijelu na koji najveći utjecaj ima sarajevska čaršija – subvencioniranju cijene električne energije za Aluminij.

Jeftinim pamfletima o visini plaća u Aluminiju “dobro obaviješteni izvori iz Vlade Federacije” i dalje pokušavaju pripremiti teren za egzekuciju hercegovačkog gospodarstva. Gubitak izravnih tisuću radnih mjesta i neizravnih bar tri puta toliko povoljna im je cijena za ostvarivanje dvadesetogodišnjeg sna – da Hercegovini “crkne krava”.

Tehnički mandat za podvig

Ovoga će tjedna Novalićeva Vlada pokazati zrelost ili ne. Pokazat će koliko je spremna uzdići se iznad zloćudnih snova i ispunjavanjem preuzete obveze subvencioniranja cijene struje produljiti život Aluminiju. Bit će joj iznimno teško oduprijeti se “sarajevskoj čaršiji” kako bi, za čaršiju “smrtnim grijehom”, spasila tisuće radnih mjesta i temelj metalne industrije u jednom dijelu vlastite zemlje. Pitanje je samo koja joj je vrijednost važnija i veća – radna mjesta i gospodarstvo ili “smrt komšijine krave”.

Piše: Bojan ŠunjićDnevnik.ba/HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Horvat: Filozofija, metodologija i način na koji su se brodovi gradili do danas u Hrvatskoj više ne postoji

Objavljeno

na

Objavio

Filozofija, metodologija i način na koji su se brodovi gradili u Hrvatskoj više ne postoje, izjavio je u srijedu ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat odgovarajući na novinarska pitanja o 3. maju, Uljaniku i jučerašnjem posjetu izaslanstva China Shipbuilding Industry Corporationa (CSIC) 3. maju i Brodarskom institutu.

Na pitanje odustaje li se od ideje brodogradnje kao strateške industrije, Horvat, koji sudjeluje na 42. međunarodnom ICT skupu MIPRO 2019., rekao je da je brodogradnja prije 30-ak godina, u tadašnjem uređenju i državi, kao doprinos sveukupnom gospodarskom rastu bila hvalevrijedna i postotno vrlo respektabilna.

“Danas je ta industrijska grana otprilike 1,8 posto ukupnog BDP-a. Da li graditi strateški interes na nečemu što danas BDP puni na razini od 1,5 posto, a na takav način i toliki novac investirati, prvenstveno iz državnog proračuna, za egzistenciju takve industrije – ja bih vrlo rado čuo i glas javnosti. Pa, ako treba danas raditi nekakve referendume, onda bismo i na taj način mogli pitati javnost je li za kontinuitet takvog modela ili s takvim modelom jednostavno treba prekinuti,” kazao je.

Na upit o modelima za mogući nastavak proizvodnje i dovršetak započetih brodova u 3. maju, koje je predložila Uprava tog brodogradilišta, Horvat je odgovorio da je završetak dvaju brodova u 3. maju, a zatim njihova prodaja brodarima, jedna od perspektiva o kojima Vlada razmišlja. “I u Puli i u Rijeci nalaze se po dva broda u visokoj fazi gotovosti. U ovom trenutku vodimo intenzivne pregovore s Jan de Nulom, za kojeg se u Puli gradi jaružalo, kako bismo spasili državno jamstvo od 124 milijuna eura. Spremni smo investirati iz državnog proračuna do najviše 30 milijuna eura da bi nam se to jamstvo vratilo. S obzirom da smo za brodove koji su u Rijeci platili državna jamstva, osigurati novac za završetak tih brodova, pa ih nakon toga brodarima prodati i jedan dio vratiti u državni proračun, također je jedna od perspektiva o kojima Vlada u ovom trenutku razmišlja,” rekao je.

Govoreći o posjetu kineskog izaslanstva, Horvat je naveo da su Kinezi jučer ponajprije došli pogledati kakva je tehnološka opremljenost Brodarskog instituta te su obišli svih 14 laboratorija, bili u institutu gotovo 4 sata i razgovarali s menadžmentom. Naglasio je da je jučer pokrenuta inicijativa za suradnju Brodarskog instituta i slične institucije, koja u sklopu kompanije najvećeg svjetskog brodara djeluje u Kini.

Horvat je rekao da je prije otprilike mjesec dana slična ekipa bila u Uljaniku, gotovo dan i pol, a u 3. maju su tada bili samo jedno predvečerje. “Ovaj tehnički dio izaslanstva obišao je i 3. maj, konstatirao da je u ovom trenutku tehnološka kondicija u 3. maju daleko veća i prihvatljivija nego u samom Uljaniku. Činjenica je da ovaj, tehnički nivo izaslanstva, nije ovlašten za donošenje bilo kakvih odluka, oni će pripremiti sveobuhvatno izviješće za svoj menadžment, a kakva će u konačnici biti odluka menadženta, siguran sam da će se dogoditi kroz sljedećih nekoliko dana,” naveo je ministar.

Na upit o drugim interesima kineskog izaslanstva, Horvat je odgovorio da je na kraju sastanka dobio maketu male podmornice, da je to jedan od komercijalnih proizvoda te industrije. Naveo je da je divezifikacija onoga čime se ta kompanija bavi postavljena na deset dohodovnih stupova.

“Od 150 tisuća zaposlenih, samo njih 30 tisuća sudjeluje u brodogradnji, a ostali proizvode i sudjeluju u različitim drugim industrijama. Tako da nama u ovom trenutku i na prostoru Uljanika i 3. maja nije samo i isključivi prioritet nastaviti s brodogradnjom. Diverzifikacija proizvodnje moguća je i na jednoj i na drugoj lokaciji, možda u manjem obilku,” kazao je Horvat. “Mora jednostavno postati jasno – filozofija, metodologija i način na koji su se brodovi gradili do danas u Hrvatskoj više ne postoji”, zaključio je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Ispred dvorca Kerestinec 2020. trebala bi početi gradnja Rimac Campusa

Objavljeno

na

Objavio

Tvrtka Rimac Automobili koja je nedavno objavila kako su Hyundai Motor Company i Kia Motors Corporation odlučili uložiti 600 milijuna kuna u kapital te tvrtke kreće u projekt razvoja investicije koja se mjeri između 80 i 100 milijuna eura – u projekt Rimac Campus, objavio je u nedjelju Jutarnji list.

Taj budući prostor, kako navode, bit će središte tvrtke u kojem će raditi više od dvije tisuće ljudi.

Tamo će se smjestiti razvojno-istraživački centar, proizvodnja, testiranje, prostor za edukacije, kinodvorana, bit će i hotel za goste i zaposlenike koji dolaze izvana, vrtići za djecu zaposlenika, restorani, proizvodnja hrane, frizeri, sportski objekti, startup inkubator, ali i golemi park na kojem će zaposlenici, ali i posjetitelji moći slobodno raditi i uživati.

Vlasnik kompanije Mate Rimac želi integrirani objekt, no ne želi otkriti samu lokaciju kampusa, piše Jutarnji list.

Campus će po njegovim riječima biti u blizini Zagreba, nekoliko lokacija je već pogledano, iako je većina onoga što nude lokalni načelnici vrlo limitirana.

“Nije baš neko natjecanje” – objasnio je za Jutarnji list Rimac, koji je uvjeren da bi gradnja mogla početi početkom 2020. godine, a njegov je cilj do kraja 2021. godine završiti ovaj veliki projekt. Mnogo je realnije da će to ipak biti 2022. ili 2023. godina s obzirom na opseg Rimac Campusa, navodi dnevnik.

Jutarnji navodi da bi novi kampus mogao biti u blizini dvorca u Kerestincu te da je Rimac već dao precizne upute arhitektima, a navodno se vodio izgledima središta drugih sličnih tehnoloških kompanija.

(Hina)

 

Mate Rimac: Sedam posto tvrtke dat ću zaposlenicima, od čistačice do direktora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari