Pratite nas

Događaji

Kamenjar – Godinu dana s Vama

Objavljeno

na

Poštovani posjetitelji i dragi prijatelji portala Kamenjar.com, Kako to nalaže red i običaj, zajedno s Vama želimo obilježiti i proslaviti  našu prvu obljetnicu, naime 24. svibnja se navršava prva godina ove web lokacije, koju smo upravo zahvaljujući svima vama i dočekali!

[ad id=”93788″]

Htio bih Vam se najprije u ime uredništva zahvaliti na vjernosti, na korektnosti pa i na samoj posjeti, brojkama naravno nismo opterećeni iako bilježimo kontinuirani rast i pozitivne trendove. Ne bih previše o tome no ipak ćemo kasnije spomenuti par značajki.

Prva verzija portala

Prva verzija portala

Ono što je bitno spomenuti je to da je sam portal nastao iz entuzijazma i znatiželje iz jednog druženja i lutanja internetskim prostranstvima. Iz sveg tog lutanja internetom, šarenila u medijskom prostoru uvidjeli smo potrebu za domom, Smatrali smo da nam treba luka i mjesto gdje smo domaći, gdje ćemo biti dobri domaćini i gospodari, mjesto s kojeg ćemo moći slati poruke i širiti istine i hrvatske ideje!

Na to nas je ponukala i činjenica da Hrvati u Bosni i Hercegovini nemaju svoj tv kanal, jedino što je preostalo je Internet čiji utjecaj danas ni najmanje nije malešan. Ideja je bila povezati se u medijsku mrežu portala i na taj način doprinijeti  da se glas ovdašnjih ljudi čuje. Također mislimo da portali jedni drugima nisu niti mogu biti konkurencija.

Zahvaljujemo se na podršci mnogim prijateljskim portalima s kojima smo ostvarili kontakte, poznanstva i prijateljstva, također zahvaljujemo svima onima koji na adresu uredništva šalju razne vijesti, objave, kolumne i slično! Trudimo se svima njima pravovremeno objaviti materijale, a ako ponekad zakasnimo koji sat nadamo se da nam neće zamjeriti!

kamenjar-screenshot

Drugo izdanje

Krenuli smo s tim crticama prvotno nazvani ‘Eranijske Kronike‘ i pod tim imenom smo postavili prve tekstove na free hostingu. Nedugo kasnije smo došli na ideju (Krešimir) da se zbog jednostavnosti, tehničkih prednosti ali i toga što se ponosimo našom Hercegovinom, našim porijeklom i ovim plavim nebom i kamenom, nazovemo Kamenjar. Domena com ili neka druga u ovoj priči je nebitna!

Ekipa koja trenutno čini uredništvo su slobodni ljudi, volonteri, nisu vezani ugovorima, pritiscima, stresovima niti rokovima , nisu novinari, publicisti… Rade ovo volonterski bez naknade o svom trošku uz sve druge obveze koje imaju! Uredništvo čine Krešimir tj. ja kao vodeći operativac i programskih jezika znalac, vrijedna Marta i Ivona, Ante i Josipa! Ovdje posebno želim dodati našeg legendarnog Otporaša Milana!  Bez njihove energije i upornosti bi ovaj projekat propao davno! Naravno uvijek su nam na prvom mjestu čitatelji jer zbog njih sve ovo činimo!

A kako sam na početku kazao, samo ćemo navesti par brojki, na primjer podak da nas prosječno mjesečno posjeti 12.ooo do 15.ooo ljudi (human visit) i par google robota,  ostalim crawlerima smo zabranili pristup i ne indeksiraju našu stranicu, brojimo samo ‘takozvane’ ljudske jedinstvene posjete i to one koji su na stranicama duže od 30 sekundi (googleAnalitics broji iznad 18), objavili smo 6.000 raznih članaka, a u disqusovoj bazi podataka se nalazi oko 25.ooo komentara! Za neke velike portale su ove brojke malešne, za neke druge su velike, Da smo tim ‘opterećeni’  pisali bi o Severini! 🙂 . Nama je drago da smo stvorili bazu vjernih čitatelja i raduje nas da se općenito ljudi vraćaju nako prve posjete!

u-zdravljeTakođer uz kvalitetan sadržaj nastojali smo ljudima pružiti i moderan vizualni doživljaj i mogućnost pristupa i pregleda sa svih modernih uređaja, portal je samoprilagodiv svim rezolucijama displaya. Kako je portal rastao i širio se tako smo nekoliko puta mijenjali i sam izgled, Trudili smo se i vjerujem da smo postigli zadovoljavajuću brzinu odgovora tj učitavanja stranice!

Zakupili smo deset terabajta prostora i isto toliko prometa, korisnike i komentatore nismo ograničili niti cenzurirali ničim, dozvoljeno je naravno poštujući određene norme ponašanja postavljati neograničen broj komentara, videa i slika! Naše stranice podržavaju skoro sve oblike multimedijalnih sadržaja, glazbenih, video i stream servisa čije mogućnosti smo tek zagrebali, Uz vašu podršku puno toga novog planiramo za slijedeći period, a ako Bog dadne, možda dočekamo i drugu godišnjicu, petu, desetu! 😉

Također zahvaljujemo se i pozdravljamo sve komentatore svih nacionalnosti koji su obilježili rad kamenjara a posebno pozdravljamo one najvjernije koji su nas svakodnevno usmjeravali!

newsLogokamenjar

 

 

 

Krešimir Kraljević i Uredništvo

Kamenjar.com

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

‘Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije’

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., u Hrvatskom domu u Vukovaru u srijedu je počeo 21. znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”, kojem je tema “Gradovi u ratovima – kroz povijest do suvremenosti”.

Organizator skupa je Institut društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’, a tijekom dva dana bit će izloženo 20-tak znanstvenih radova u kojima će tematika gradova u ratovima, u kontekstu brutalnih velikosrpskih vojnih napada na grad Vukovar i njegove civilne stanovnike 1991. godine na početku Domovinskog rata, biti sagledana s povjesnoga, filozofskoga, religijskoga, vojnoga i političkog gledišta.

“U suvremenom svijetu, kojemu smo svjedoci, ratovi se više nego ikada odvijaju upravo u gradovima koji su postali bojišnice, čak i kada nema izravnih sukoba vojske, poput terorizma i drugih izazova”, kazao je voditelj vukovarskog Centra Instituta ‘Ivo Pilar’ Dražen Živić.

Podsjetio je kako su i tijekom Domovinskog rata upravo hrvatski gradovi bili mjesta najžešćih borbi s agresorskim srpskim paravojnim postrojbama i Jugoslavenskom vojskom. Naglasio je kako je dovoljno pogledati samo sudbinu koju je u ratu doživio upravo Vukovar i njegovi stanovnici.

“Najveća materijalna razaranja i ljudska stradanja dogodila su se upravo u gradovima, počevši od Vukovara pa do Dubrovnika, Sarajeva, Mostara, Bihaća, Srebrenice”, naveo je Živić.

Napad na grad – napad na civilizaciju

Prof. Ozren Žunec sa zagrebačkog Filizofskog fakulteta izlagao je na temu “Grad u ratu, rat u gradu: deset tisuća godina bitaka za grad”. Istaknuo je kako je od prvih bliskoistočnih protogradova, preko antičkih obzidanih akropola i srednjovjekovnih utvrđenih gradova pa sve do novovjekovnih vojnih gradova-tvrđava i gradova kao strategijskih ciljeva vojnih kampanja, grad – kao središte civiliziranog društvenog života – imao je istaknutu vojnu funkciju, i kao teško osvojivo uporište obrane i kao ofenzivna projekcija u osvajanju prostora.

Zbog toga je povijest ratova neodvojiva od urbane povijesti, jednako kao i povijest razvoja čovječanstva koje je upravo u gradu postiglo svoj duhovni i materijalni razvoj, zaključio je Žunec.

“Grad je kolijevka civilizacije i on je istovremeno napadnut. To je na neki način napad civilizacije na samu sebe, i to je fenomen koji je mene u ovom cijelom razdoblju od 10.000 godina od kad gradovi postoje i stalno su napadani, najviše privukao”, kazao je Žunec. Podsjetio je kako su gradovi od samog početka imali i obrambenu ulogu.

Poslijepodne se, uz ostale, održavaju i izlaganja Nikole Bešenskog “Međunarodno pravo i suđenja za ratne zločine počinjene u Vukovaru 1991. godine”, Davora Marijana
“Grad u jugoslavenskoj vojnoj doktrini i ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991. – 1995.”, Nikice Barića “Glavne značajke stanja u gradu Vukovaru za vrijeme srpske okupacije 1991. – 1998.” te Janje Sekula Gibač i Ane Filko “Pakrac – zapadnoslavonski Knin”.

Znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”  nastavlja se u četvrtak. Izlaganja će, uz ostale, održati Hrvoje Kekez “Grad, pograničje i mali rat: Dinamika mijena uloge i vojno-strateškog značaja Slunja u obrambenom protuosmanskom ratu u drugoj polovici 16. stoljeća”,  Željko Holjevac “Borbe oko Drežnika i Cetina potkraj 18. stoljeća”, Arijana Kolak Bošnjak “Osijek u ratu 1848./1849.”, Marica Karakaš Obradov “Angloamerička bombardiranja hrvatskih gradova u Drugom svjetskom ratu” i Ivo Turk “Demografska dinamika hrvatskih gradova koji su u Domovinskom ratu bili okupirani”.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Znanstveno-stručni skup ‘Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije’

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., u Hrvatskom domu u Vukovaru u srijedu je počeo 21. znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”, kojem je tema “Gradovi u ratovima – kroz povijest do suvremenosti”.

Organizator skupa je Institut društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’, a tijekom dva dana bit će izloženo 20-tak znanstvenih radova u kojima će tematika gradova u ratovima, u kontekstu brutalnih velikosrpskih vojnih napada na grad Vukovar i njegove civilne stanovnike 1991. godine na početku Domovinskog rata, biti sagledana s povjesnoga, filozofskoga, religijskoga, vojnoga i političkog gledišta.

“U suvremenom svijetu, kojemu smo svjedoci, ratovi se više nego ikada odvijaju upravo u gradovima koji su postali bojišnice, čak i kada nema izravnih sukoba vojske, poput terorizma i drugih izazova”, kazao je voditelj vukovarskog Centra Instituta ‘Ivo Pilar’ Dražen Živić.

Podsjetio je kako su i tijekom Domovinskog rata upravo hrvatski gradovi bili mjesta najžešćih borbi s agresorskim srpskim paravojnim postrojbama i Jugoslavenskom vojskom. Naglasio je kako je dovoljno pogledati samo sudbinu koju je u ratu doživio upravo Vukovar i njegovi stanovnici.

“Najveća materijalna razaranja i ljudska stradanja dogodila su se upravo u gradovima, počevši od Vukovara pa do Dubrovnika, Sarajeva, Mostara, Bihaća, Srebrenice”, naveo je Živić.

Napad na grad – napad na civilizaciju

Prof. Ozren Žunec sa zagrebačkog Filizofskog fakulteta izlagao je na temu “Grad u ratu, rat u gradu: deset tisuća godina bitaka za grad”. Istaknuo je kako je od prvih bliskoistočnih protogradova, preko antičkih obzidanih akropola i srednjovjekovnih utvrđenih gradova pa sve do novovjekovnih vojnih gradova-tvrđava i gradova kao strategijskih ciljeva vojnih kampanja, grad – kao središte civiliziranog društvenog života – imao je istaknutu vojnu funkciju, i kao teško osvojivo uporište obrane i kao ofenzivna projekcija u osvajanju prostora.

Zbog toga je povijest ratova neodvojiva od urbane povijesti, jednako kao i povijest razvoja čovječanstva koje je upravo u gradu postiglo svoj duhovni i materijalni razvoj, zaključio je Žunec.

“Grad je kolijevka civilizacije i on je istovremeno napadnut. To je na neki način napad civilizacije na samu sebe, i to je fenomen koji je mene u ovom cijelom razdoblju od 10.000 godina od kad gradovi postoje i stalno su napadani, najviše privukao”, kazao je Žunec. Podsjetio je kako su gradovi od samog početka imali i obrambenu ulogu.

Poslijepodne se, uz ostale, održavaju i izlaganja Nikole Bešenskog “Međunarodno pravo i suđenja za ratne zločine počinjene u Vukovaru 1991. godine”, Davora Marijana

“Grad u jugoslavenskoj vojnoj doktrini i ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991. – 1995.”, Nikice Barića “Glavne značajke stanja u gradu Vukovaru za vrijeme srpske okupacije 1991. – 1998.” te Janje Sekula Gibač i Ane Filko “Pakrac – zapadnoslavonski Knin”.

Znanstveno-stručni skup “Vukovar ‘91. – dvadeset i sedma godina poslije”  nastavlja se u četvrtak. Izlaganja će, uz ostale, održati Hrvoje Kekez “Grad, pograničje i mali rat: Dinamika mijena uloge i vojno-strateškog značaja Slunja u obrambenom protuosmanskom ratu u drugoj polovici 16. stoljeća”,  Željko Holjevac “Borbe oko Drežnika i Cetina potkraj 18. stoljeća”, Arijana Kolak Bošnjak “Osijek u ratu 1848./1849.”, Marica Karakaš Obradov “Angloamerička bombardiranja hrvatskih gradova u Drugom svjetskom ratu” i Ivo Turk “Demografska dinamika hrvatskih gradova koji su u Domovinskom ratu bili okupirani”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari