Pratite nas

Vijesti

Goldstein traži od UNESCO-a zaštitu partizanskih spomenika u Hrvatskoj!

Objavljeno

na

Inicijativa veleposlanika Ive Goldsteina i ne treba čuditi jer on zapravo nije diplomat. Naime, prosječni školovani diplomat u Velikoj Britaniji ili Francuskoj prvi veleposlanik u stranoj zemlji postaje tek nakon 20 godina vanjskopolitičkog, diplomatskog staža. U Hrvatskoj je dovoljno biti svjetonazorski (ili interesno) blizak s onima na vlasti pa je tako i moguće da jedan sveučilišni profesor nesklon zemlji u kojoj živi, bez dana staža u diplomaciji, postane veleposlanik u jednom od tri najjača politička centra Europe.

Poznata je činjenica da su se hrvatski veleposlanici po svijetu u nedostatku konkretnijeg posla bavili svakojakim stvarima. Bilo je i onih koji nisu mogli odoljeti čarima egzotičnih sobarica, neki su pretakali vino u podrumu veleposlanstva u Washingtonu, jedan se bavio čak i švercom alkohola u zemlju u kojoj je to najstrože zabranjeno, a neki su samo nemilice trošili novac poreznih obveznika.

Novi hrvatski veleposlanik u Francuskoj dr.Ivo Goldstein se međutim prihvatio očuvanja jugokomunističke spomeničke baštine. Čovjek koji je u profesionalnom radu povjesničara (prema vlastitom priznanju) znao čak izmišljati povijesne izvore, čovjek koji je negirao pogrome Hrvata i koji se prema vlastitim riječima nikada nije osjećao Hrvatom – ni nacionalno niti politički, za prvi konkretan posao izabrao je ono u što ideološki i svjetonazorski vjeruje. Autor kontroverzne “Hrvatske povijesti” sada je na novom partijskom zadatku.
Na inicijativu hrvatskog veleposlanika u Francuskoj i stalnog hrvatskog predstavnika pri UNESCO-u Ive Goldsteina Hrvatska bi uskoro mogla imati i više od dosadašnjih sedam spomenika upisanih u popis svjetske baštine.

Naime, u ime Republike Hrvatske Goldstein je zatražio da se značajni spomenici antifašističkoj borbi na prostoru zemalja bivše Jugoslavije nađu pod zaštitom ovog visokog međunarodnog tijela. Zato je u Parizu organizirao sastanak s kolegama veleposlanicima Srbije, BIH i Makedonije. Pri tome ih je “podsjetio” da među spomenicima koji su se počeli graditi od sredine 60-ih do osamdesetih godina prošlog stoljeća “ima djela vrhunskih umjetnika koji su antologijske i svjetske vrijednosti”.
Jedna od njegovih ideja vodilja je upravo pokušaj očuvanja jugokomunističke baštine, jer je jedan dio oštećen u proteklih 20 godina. Kao primjer toj tvrdnji Goldstein navodi selo Kamenska kraj Požege koje je nekad imalo “grandiozan” Spomenik pobjedi naroda Slavonije. Radi se o djelu kipara Vojina Bakića čija je izrada trajala punih deset godina (sve do 1968.).

Taj je spomenik miniran početkom Domovinskog rata i na njegovom mjestu danas nema ništa. Visinom od 30 metara on predstavlja najviši antifašistički spomenik u svijetu. Uostalom, izgradnja antifašističkih, partizanskih spomenika u Titovoj i posttitovoj SFRJ bio je jedinstvena pojava u odnosu na druge zemlje istočnog ili zapadnog bloka gdje nisu postojali slični spomenici, ako ne računamo SSSR, Kinu, Sjevernu Koreju, Irak, Kubu i Libiju.

Na vrhu liste Goldsteinove ‘ugrožene’ partizanske baštine su upravo radovi Vojina Bakića, a kako tvrdi on, većina ih je uništena od 1990. do 1995.godine.
Prvi je brončani “Bjelovarac” poklon rodnom gradu u kojem umjetnik odaje počast obiteljskom gnijezdu. Spomenik je oštećen 1991. i od njega ostala je šaka jedne ruke i glava, a ostali dijelovi završili su u ljevaonici Tonko Vinković u Bjelovaru. Međutim, spomenik je u međuvremenu obnovljen i postavljen na svoje mjesto 2010. godine.
‘Gudovčan ili Pred streljanje’ spomenik također u bronci koji se nalazio u selu Gudovcu kraj Bjelovara također je oštećen 1991. On je međutim istaljen i više ga nema.
Sljedeći je Spomenik pobjede naroda Slavonije od nehrđajućeg čelika u selu Kamenska, na raskrižju putova Slavonska Požega – Pakrac – Voćin. Uništen je 1992.
Spomenik bilogorskim partizanima (bronca) u selu Bačkovica, nekoliko kilometara od Bjelovara je isto uništen i istaljen 1991. Jednaku sudbinu su doživjeli Spomenik palim borcima ispred škole u Čazmi, Spomen-park Dotršćina, kraj Zagreba, u Dolini grobova postavljeno je 6-7 Bakićevih skulptura od nehrđajućeg čelika i kubusi, kristali od crnog mramora, različitih oblika, rasutih po prostoru. Autor je razmještaj kristala zamislio kao razgovor u prirodi. Čitav prostor pokriven je bršljanom ne bi li žrtve bile spokojnije. Danas je sve razbacano i uništeno.

Ispred Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić u Karlovcu postavljena su poprsja slaviste Ljudevita Jonkea, pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića i pjesnika Ivana Gorana Kovačića, pjesnika. Samo je poprsje Ivana Gorana Kovačića uništeno (izrezano na komade) u noći od 16. do 17. srpnja 2004.
Goldstein spominje i Spomenik na Petrovoj gori od armiranog betona i nehrđajućeg čelika. Iako danas prevladava mišljenje kako je on uništen nakon operacije Oluja, spomenik je devastiran upravo u četiri godine okupacije tog dijela Hrvatske kada su sve ploče ukradene, a sam je spomenik služio pobunjenim Srbima kao skladište i topničko mjesto.
Sada se zahvaljujući upravo profesoru Goldsteinu javila inicijativa da se preostali dio antifašističkih spomenika zaštiti znakom Unesca, a uništeni vrate ili restauriraju. Štoviše, to je već naišlo na podršku i u ostalim državama nastalima raspadom bivše zajedničke države.

Još jedino ostaje čekati i vidjeti što će o tome reći njegovi šefovi na Zrinjevcu, Markovom trgu i na Pantovčaku i koliko će najnovija avantura s partizanskim spomenicima koštati hrvatske porezne obveznike, odnosno hoće li se u državnom proračunu u kojem nema novca za nikoga i ništa, naći novac za povratak baštine iz Titovih vremena.
Inicijativa veleposlanika Ive Goldsteina i ne treba čuditi jer on po vokaciji i nije diplomat. Naime, prosječni školovani diplomat u Velikoj Britaniji ili Francuskoj odradi prvo deset godina po kojekakvim veleposlanstvima kao srednjerangirani službenik, a tek onda dobije čast u nekom manje važnom veleposlanstvu biti zamjenik veleposlanika. Pa tako korak po korak, prvi veleposlanik u stranoj zemlji, ako je uspješan i bez mrlje u karijeri postaje sa barem 20 godina vanjskopolitičkog, diplomatskog staža.

U Hrvatskoj je praksa drugačija. Kod nas je samo dovoljno biti svjetonazorski (ili interesno) blizak s onima na vlasti pa je tako i moguće da jedan sveučilišni profesor nesklon zemlji u kojoj živi, bez dana staža u diplomaciji, postane veleposlanik u jednom od tri najjača politička centra Europe.

dnevno.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari