Pratite nas

Najave

Goli otok – Tito i Staljin 1948.-2018.

Objavljeno

na

U Matici hrvatskoj (Matičina 2, Zagreb) 10. svibnja 2018. u 18 sati održat će se tribina Goli otok – Tito i Staljin 1948.-2018., kao dio projekta povijesno-politološkog kampa na Golom otoku.

Cilj tribine je i dalje govoriti i podizati svijest mladih o tom mjestu, o problemima totalitarnih sustava i ideologija, kao i progovaranje i osvjetljavanje njihovih tragova danas.

Predavači i sugovornici su Zlatko Hasanbegović i pater Petar Nodilo.

Goli otok je zloglasni logor na istoimenim otoku za jugoslavenske političke zatvorenike osnovan 1949. godine po nalogu rukovodstva Komunističke partije i države. Izabran je zbog nenaseljenosti i nemogućnosti bijega.

U početku su u logor  slani uglavnom komunisti osumnjičeni za sklonost da surađuju sa Sovjetskim Savezom nakon sukoba Staljina i Tita 1948. godine, to jest, kako se tada govorilo, “za suradnju s Informbiroom”.

Civili su na “preodgoj” u pravilu slani bez suđenja, administrativnom odlukom, dok se vojnim osobama sudilo na insceniranim procesima na kojima su osuđivani na najmanje tri, pa sve do dvadeset godina strogog zatvora.

Tretman koji su jugoslavenski komunisti organizirali svojim partijskim kolegama i suborcima 1940-ih i 1950-ih godina bio je ne samo brutalan, nego i moralno degradirajući.

Prvi logoraši stigli su na otok, točnije bili izbačeni iz broda na stijene jer nije bilo pristaništa, 9. srpnja 1949., ukupno oko 1200 ljudi.

Prema procjenama – komunističke vlasti su poduzele mjere da se oteža utvrđivanje točnih podataka – na Golom otoku je bilo između 16 i 32 tisuće logoraša, od kojih je umrlo između 400 i 4000.

Na Golom otoku bio je logor za muške, dok se na Svetom Grguru nalazio logor za ženske zatočenike. Najodgovorniji za formiranje političkog logora “Goli otok” bili su zapovjednik UDBE za Hrvatsku, general Stevo Krajačić te Edvard Kardelj  Jedan od zapovjednika logora bio je i narodni heroj Jugoslavije Ante Raštegorac.

Većina je zatočenika otpuštena s Golog otoka 1955. godine, nakon što su se u Beogradu sastali i pomirili Tito i Staljinov nasljednik Nikita Hruščov.

Iako se Golom otoku u većini govori kao robijašima Inforbirao, ondje su robijali i brojni hrvatski nacionalisti, od Vice Vukojevića do  Filipa Bagića.

Bagić je u montiranom političkom procesu 1984. godine osuđen na 14 godina robije i jedan je od rijetkih poltičkih zatvorenika koji je uspio pobjeći s Golog otoka. Kaznionica je na Golom otoku djelovala i nakon toga,  ukinuta je 1986. godine.

Biografija dr. Zlatka Hasanbegovića javnosti je poznata, a u nastavku ukratko predstavljamo drugog govornika patera Petra Nodila.

Pater Petar Nodilo rođen je kao drugi od trojice sinova, 1975. godine na otoku Mljetu, u Babinom Polju.  Majka, Vjera, je medicinska sestra, a otac Nikola pomorac. Petar je prve razrede osnovne škole završio na Mljetu, a kasnije razrede i srednju Pomorsku školu u Dubrovniku.

Nekoliko je godina radio na brodu kao konobar. U isusovački novicijat u Splitu ušao je 2006. godine. Nakon dvije godine novicijata, dovršio je u Zagrebu svoje filozofske i teološke studije.

Od 2010. godine nalazi se na specijalizaciji iz teologije na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu. Od 2014. godine kapelan u poznatoj isusovačkoj župi u Palmotićevoj ulici u Zagrebu.

Kardinal Josip Bozanić zaredio ga je za svećenika  u lipnja 2014. u Zagrebačkoj katedrali, a Mladu misu služio je 20. srpnja 2014. u crkvi Uznesenja blažene Djevice Marije, župa Goveđari na otoku Mljetu.

Milan Zanoški

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Predstavljanje knjige ‘Neretva 93’ i obrana Vrdi autora Marinka Sose Zvijezde

Objavljeno

na

Objavio

U utorak 12. veljače 2019. godine u kinodvorani u Grudama u 18 sati upriličit će se predstavljanje knjige „NERETVA 93“ i OBRANA VRDI, autora brigadira Marinka Sose Zvijezde, ratnog zapovjednika brigade Viteza Ranka Bobana Grude.

Knjigu će predstaviti fra Ante Marić, Ivan Šimić, Petar Majić i Marinko Sosa. U glazbenom dijelu programa nastupit će učenici OGŠ Grude, a program će voditi Ivana Bošnjak.

Ova knjiga je izašla u nakladi Matice hrvatske – Ogranak Grude. Opisuje ratne strahote iz minuloga Domovinskog rata, kad su hrvatski branitelji, osobito bojovnici Vrdi i grudske brigade stali u obranu Domovine i spasili i obranili planirani veliki prodor mudžahedinskih snaga na zapadnu Hercegovinu, Dalmaciju i dolinu Neretve sve do mora.

Između ostaloga u uvodu u knjigu autor je napisao: „Ovo su priče sudionika zbivanja 1993. godine, tijekom zločinačkog nauma Armije BiH da akcijom – napadom „Neretva 93.“ izađu u selo Vrdi, ovladaju Mostarom i rijekom Neretvom, te tako okupiraju sve zaključno s Neumom.

Zato sam i odlučio u ovu našu knjigu staviti zapovijed koja se temelji na već izdanoj i odobrenoj akciji „Neretva 93.“ potpisanoj od zločinca Sefera Halilovića.

Kako ćete moći pročitati, „Odbrane narodnih prava Vrdi 93“ potpisuje drugi zločinac Zuka Ališpago. Znamo da smo Božjom pomoći i našom hrabrošću spriječili zločince u njihovoj zlokobnoj namjeri.

Možete zamisliti što bi hrvatski puk čekalo i kakav zločin nakon Uzdola i Grabovice bi doživjeli tisuće onih koji bi se našli na putu ovih zločinaca.“

Ostalo zanimljivo štivo možete pročitati u ovoj vrijednoj knjizi!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Predstavljanje knjige Marlona Macanovića ‘Viktor, kardinalova pobjeda’ u Splitu na Stepinčevo

Objavljeno

na

Objavio

U povodu 120. obljetnice rođenja Alojzija Viktora Stepinca (8. svibnja 1898.) i 20. godišnjice njegova proglašenja blaženim (3. listopada 1998.), u Splitu će biti predstavljena knjiga Marlona Macanovića “Viktor, kardinalova pobjeda”.

Predstavljanje knjige će se održati na Stepinčevo, 10. veljače, u 20 sati u Franjevačkom klerikatu o. Ante Antića na Trsteniku.

Uz uvod mr. sc. don Šimuna Doljanina i završnu riječ vjeroučitelja Mirka Jurića, autor na 232 stranice donosi sve bitne događaje iz blaženikova života (rođenje, mladost, školovanje, ređenje, imenovanje za zagrebačkog nadbiskupa i kardinala, zbivanja uoči Drugoga svjetskog rata, te samoga rata i poraća, utemeljenje Caritasa, osnivanje Karmela u Brezovici, uzništvo u Lepoglavi i Krašiću, itd.).

Knjigu “Viktor, kardinalova pobjeda” predstaviti će doc. dr. fra Domagoj Runje, prof. Mate Šimundić te autor Marlon Macanović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari