Pratite nas

Najave

Goli otok – Tito i Staljin 1948.-2018.

Objavljeno

na

U Matici hrvatskoj (Matičina 2, Zagreb) 10. svibnja 2018. u 18 sati održat će se tribina Goli otok – Tito i Staljin 1948.-2018., kao dio projekta povijesno-politološkog kampa na Golom otoku.

Cilj tribine je i dalje govoriti i podizati svijest mladih o tom mjestu, o problemima totalitarnih sustava i ideologija, kao i progovaranje i osvjetljavanje njihovih tragova danas.

Predavači i sugovornici su Zlatko Hasanbegović i pater Petar Nodilo.

Goli otok je zloglasni logor na istoimenim otoku za jugoslavenske političke zatvorenike osnovan 1949. godine po nalogu rukovodstva Komunističke partije i države. Izabran je zbog nenaseljenosti i nemogućnosti bijega.

U početku su u logor  slani uglavnom komunisti osumnjičeni za sklonost da surađuju sa Sovjetskim Savezom nakon sukoba Staljina i Tita 1948. godine, to jest, kako se tada govorilo, “za suradnju s Informbiroom”.

Civili su na “preodgoj” u pravilu slani bez suđenja, administrativnom odlukom, dok se vojnim osobama sudilo na insceniranim procesima na kojima su osuđivani na najmanje tri, pa sve do dvadeset godina strogog zatvora.

Tretman koji su jugoslavenski komunisti organizirali svojim partijskim kolegama i suborcima 1940-ih i 1950-ih godina bio je ne samo brutalan, nego i moralno degradirajući.

Prvi logoraši stigli su na otok, točnije bili izbačeni iz broda na stijene jer nije bilo pristaništa, 9. srpnja 1949., ukupno oko 1200 ljudi.

Prema procjenama – komunističke vlasti su poduzele mjere da se oteža utvrđivanje točnih podataka – na Golom otoku je bilo između 16 i 32 tisuće logoraša, od kojih je umrlo između 400 i 4000.

Na Golom otoku bio je logor za muške, dok se na Svetom Grguru nalazio logor za ženske zatočenike. Najodgovorniji za formiranje političkog logora “Goli otok” bili su zapovjednik UDBE za Hrvatsku, general Stevo Krajačić te Edvard Kardelj  Jedan od zapovjednika logora bio je i narodni heroj Jugoslavije Ante Raštegorac.

Većina je zatočenika otpuštena s Golog otoka 1955. godine, nakon što su se u Beogradu sastali i pomirili Tito i Staljinov nasljednik Nikita Hruščov.

Iako se Golom otoku u većini govori kao robijašima Inforbirao, ondje su robijali i brojni hrvatski nacionalisti, od Vice Vukojevića do  Filipa Bagića.

Bagić je u montiranom političkom procesu 1984. godine osuđen na 14 godina robije i jedan je od rijetkih poltičkih zatvorenika koji je uspio pobjeći s Golog otoka. Kaznionica je na Golom otoku djelovala i nakon toga,  ukinuta je 1986. godine.

Biografija dr. Zlatka Hasanbegovića javnosti je poznata, a u nastavku ukratko predstavljamo drugog govornika patera Petra Nodila.

Pater Petar Nodilo rođen je kao drugi od trojice sinova, 1975. godine na otoku Mljetu, u Babinom Polju.  Majka, Vjera, je medicinska sestra, a otac Nikola pomorac. Petar je prve razrede osnovne škole završio na Mljetu, a kasnije razrede i srednju Pomorsku školu u Dubrovniku.

Nekoliko je godina radio na brodu kao konobar. U isusovački novicijat u Splitu ušao je 2006. godine. Nakon dvije godine novicijata, dovršio je u Zagrebu svoje filozofske i teološke studije.

Od 2010. godine nalazi se na specijalizaciji iz teologije na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu. Od 2014. godine kapelan u poznatoj isusovačkoj župi u Palmotićevoj ulici u Zagrebu.

Kardinal Josip Bozanić zaredio ga je za svećenika  u lipnja 2014. u Zagrebačkoj katedrali, a Mladu misu služio je 20. srpnja 2014. u crkvi Uznesenja blažene Djevice Marije, župa Goveđari na otoku Mljetu.

Milan Zanoški

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

U nedjelju, 14. srpnja započinje PULS 2019. u Otvorenoj kući u Garevcu

Objavljeno

na

Objavio

Drago mi je da ljudi vjeruju u ovaj projekt i da svi zajedno stručnim djelovanjem i doprinosom ralaksiramo život, ali i struku te da pokažemo kako i na područjima poput Posavine, može nastati klica novih umjetničkih pojava. Bit će ovo prigoda za iznošenje stavova o moći umjetnosti. Čut ćemo mišljenja  što ona znači za umjetnika i što je njezina prava vrijednost, a o čemu ćemo govoriti na Kolokviju te se nadamo u dobar i lijep prijem kod naroda. Cijelu manifestaciju želimo pretvoriti u jednu veliku tradiciju. Garevac je Bogom dan prostor za ovakve projekte i naša je zadaća da ga popunimo okupljanjem kreativnošću stručnih ljudi, za kraj našega razgovora rekao nam je prof. dr.  Anto Kajinić, umjetnički voditelj Simpozija Puls 2019. godine, koji od naredne nedjelje, 14. srpnja započinje u Napretkovoj Otvorenoj kući u Garevcu.

Piše: Anto PRANJKIĆ

Dragi Bog bio je veličanstven i prije nego što će stvoriti čovjeka stvorio je sve ono što će mu biti potrebno za lijep i skladan život. Tu su plodna zemlja, voda za bujanje biljaka, biljke za život životinja i životinje i biljke za život čovjeka. Dakle, čovjeku je prije njega samoga sve bilo stvoreno. I kad je sve bilo gotovo Bog stvori i čovjeka. Čovjek poče živjeti  i stvarati. To njegovo stvaranje zbog živopisne prirode i kreativnog duha udahnutog od samog Stvoritelja čini i njegova djela svojevrsnim kreativnim biserima.

Bosanska Posavina  u više povijesnih trenutaka nije imala sreću te je često napuštana, bila opustošena i uništena. Ali, unatoč tomu kreativni posavski duh nije uništen i kako reče posavska spisateljica Zorica Krajinović:“Zaustavljeni su krici, al´ nisu duše”. Dižu se Posavljaci kao ptica Feniks. Ta urođena kreativnost rodila je, pod palicom HKD Napredak , Zakladu “Otvorena kuća” Garevac, a čija predsjednica Slavica Mijić Lukač uz sve druge poslove  okuplja umjetnike. Tako je 2018. godine započelo okupljanje umjetnika kojima je pooveznica istraživački poriv te konzistentnost u stvarateljskom procesu, a koncept je sačinio ugledni profesor, slikar s bogatim stvarateljskim opusom,  inače Posavljak prof. dr. Anto Kajinić.

Prema riječima gospodina Kajinića ovakav događaj, događaj okupljanja umjetnika (PULS) u Otvorenoj kući u Garevcu je Bogom dan sadržaj:

– Zgrada Otvorene kuće je adaptirana zgrada stare škole u Garevcu, preuređena inozmenom financijskom pomoću i ona je sada izvrsna za namjene okupljanja kulturnih djelatnika i znanstvenika. Mi smo imali čast “probiti led”, pa će se možda povesti za nama i neki drugi znanstveni i kulturni krugovi. Ovaj naš likovni susret mi želimo pretvoriti u tradicionlani, kaže gospodin Kajinić, umjetnički voditelj likovnog  Simpozija PULS 2019, koji se po drugi puta održava u Garevcu. Samo njegovo osobno uključivanje u cijeli projekt motivirano je i njegovim posavskim korjenima:

– Zahvaljujući činjenici da je gospođa Mijić Lukač iz ovih krajeva, a i sam sam rođen u blizini pronašli smo i onu emotivnu potrebu stručno poduprijeti ovaj projekt i svojoj Posavini vratiti dug. Ono što mogu učiniti  kao stručnjak slikar jeste pripomoći kako bismo u kulturnom smislu skrenuli pozornost na ovaj kraj te pokušali svojim  djelovanjem učiniti  karakterističnim, zanimljivim i živim hrvatski duhovni habitus. Ja ne niječem da tu žive i drugi ljudi, drugi narodi, ali najviše me interesira hrvatski habitus i želim umjetničkim činom skrenuti pozornost na to. Ja i moji prijatelji želimo donijeti jedno novo svjetlo umjetničkim sadržajima.

Cilj projekta, a prema riječima umjetničkoga voditelja jeste da se izbjegne puko okupljanje tipa likovnih kolonija, što i ovaj Simpozij svakako jeste, ali on je u širem stručnijem kontekstu ozbiljniji, jer se želi stručno pratiti hrvatsku suvremenu umjetnost u RH, BiH pa i u inozemstvu.

– To je jedna vrsta istraživanja. Kroz desetak godina skupit ćemo priličan broj umjetnina koje će mnogo značiti za našu umjetnost. Ove godine će nastupiti stručnjaci iz različitih krajeva. Pojavit će se u Posavini i doprinijeti da se život kulturno relaksira te da se sveukupni život učini što normalnijim i što ljepšim. Nastupit će osam umjetnika i povjesničarka umjetnosti iz Mostara, koja će stručno pripremiti i uvodnik za katalog. Djela ćemo izložiti u Galeriji u Vikonvcima 20. srpnja na sami dan Grada Vinkovaca, a koji ima još znakovitosti. To je zapravo dan kada slavimo Spomendan zaštitnika BiH, župe u Garevcu, te i Grada Vukovara, svetog Ilije Proroka, kaže Kajinić i ističe svoju uvjerenost kako će doći do rezultatata i na stručnoj razini, jer će stručnjaci stvoriti po najmanje dva djela s novim modernim umjetničkim izrazom, a to će biti i prigoda za obogatiti umjetničku galeriju i fondus Napretkove glaerije.

Umjetnički voditelj Simpozija Kajinić smatra da je PULS 2019. dobro iznikla kulturna i umjetnička klica u Napretku, koji je  široka kulturna organizacija i mišljenja je da će ona doprinijeti cjelokupnom Napretkovu djelovanju:

– Drago mi je da ljudi vjeruju u ovaj projekt i da svi zajedno stručnim djelovanjem i doprinosom ralaksiramo život, ali i struku te da pokažemo kako i na područjima poput Posavine, može nastati klica novih umjetničkih pojava. Bit će ovo prigoda za iznošenje stavova o moći umjetnosti. Čut ćemo mišljenja  što ona znači za umjetnika i što je njezina prava vrijednost, a o čemu ćemo govoriti na Kolokviju te se nadamo u dobar i lijep prijem kod naroda. Cijelu manifestaciju želimo pretvoriti u jednu veliku tradiciju. Garevac je Bogom dan prostor za ovakve projekte i naša je zadaća da ga popunimo okupljanjem kreativnošću stručnih ljudi, za kraj našega razgovora rekao nam je prof. Anto Kajinić, umjetnički voditelj Simpozija Puls 2019. godine, koji od naredne nedjelje, 14. srpnja započinje u Napretkovoj Otvorenoj kući u Garevcu.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Međunarodna konferencija u Zagrebu – Dijaspora i Domovina

Objavljeno

na

Objavio

Danas globalno svjedočimo jednoj novoj pojavi, a to je da nikada dosad u povijesti čovječanstva dijaspora nije igrala i imala veću ulogu u društveno političkom, gospodarskom, kulturnom, vjerskom i sportskom životu zemalja svog porijekla. Sama činjenica da više od 258 milijuna ljudi živi van zemlje u kojoj su rođeni, da oni šalju godišnje više od 625 bilijuna dolara u novčanim doznakama u zemlje svog porijekla, na najbolji način govore o potencijalu njezinih članova.

I pored činjenice da i dan danas glavni fokus odnosa između dijaspore i domovine je baziran na novčanim doznakama, ipak postoje primjeri kako pripadnici dijaspore mogu svojim aktivnim sudjelovanjem i angažmanom uvelike doprinijeti napretku i uspjesima svoje domovine kako na unutrašnjem tako i na vanjskom polju.

Jedan takav primjer koji na najbolji način ilustrira veliki doprinos ekonomskom oporavku i procvatu svoje domovine predstavljaju čileanski imigranti koji su završili svoje školovanje na poznatoj ekonomskoj školi u Chicagu, i koji su se na poziv diktatora Pinocheta vratili u svoju domovinu kako bi primijenili stečeno znanje kroz praksu. Najviše zahvaljujući njima, Čile je u vrlo kratkom vremenu uspio doživjeti veliki ekonomski procvat.

Svjetsko nogometno prvenstvo odigrano prošlog ljeta u Rusiji pokazalo je ponovo na jedan drugi način doprinos dijaspore zemlji svog porijekla. Naime, velik broj nacionalnih momčadi imao je u svojim sastavima članove dijaspore. Najbolji primjer je nacionalna momčad Hrvatske, jednog od finalista prvenstva, čiji su tim sačinjavale dvije trećine igrača rođenih izvan Republike Hrvatske. Ovi primjeri na najbolji način manifestiraju s jedne strane snagu i moć dijaspore, a s druge strane njezin potencijal i ulogu koja ona može imati u razvojnoj strategiji zemalja svog porijekla.

Nakon sloma i nestanka komunizma, raspada bivšeg SSSR, i stvaranja novih ili obnove starih demokratskih država u jugoistočnoj Europi, svjedočimo u zadnjih nekoliko godina odlasku milijuna građana Poljske, Bugarske, Rumunjske, Hrvatske i ostalih država bivše Jugoslavije, Grčke i drugih, u razvijene zapadne demokratske zemlje svijeta. Suočene s novonastalim prilikama države su preko noći bile, i još su danas, prisiljene osmisliti državne strategije, različite programe kooperacije, usmjerene prema svojim dijasporama, umjesto da patroniziraju iseljenike što većina država radi. Dijaspora danas može igrati još značajniju ulogu nego prije u izgradnji mosta između nje i domovine. Vijeće europske parlamentarne skupštine (Parliamentary Assembly Council of Europe), usvojio je 2015. god. Rezoluciju 2043, koja nosi naslov Democratic participation for migrant diasporas.

Između ostalog rezolucija predlaže da njezini članovi usvoje programe koji će uključiti pripadnike dijaspore u politički život, preispitati državne zakone s ciljem da usvoje specijalne položaje za članove dijaspore u njihovim zemljama porijekla i pomognu proces povratka gdje je on moguć, i da promoviraju doprinos članova dijaspore njihovim zemljama porijekla kroz korištenje njihovog znanja, školovanja i iskustva. Glavni ciljevi i neke od tema konferencije su, s jedne strane, upoznavanje sa strategijama i programima pojedinih država prema svojim iseljenicima, a s druge strane odnos dijaspore prema zemlji svog porijekla.

Predložene teme:

1. Odnosi dijaspora – vlada
2. Državna politika i praksa prema dijaspori
3. Povratak iseljenika i njihova integracija u zemlju porijekla – uspjeh ili promašaj
4. Direktna ulaganja dijaspore
5. Utjecaj dijaspore na domovinu ili zemlju porijekla
6. Iseljenički turizam
7. Dijaspora u međunarodnim odnosima
8. Dijaspora kao čimbenik sigurnosti
9. Dijaspora – mediji, radio-programi , novine i publikacije
10. Iseljenička književnost

Konferencija će se održati 10-11.10.2019.

Rok za slanje sažetaka – 15. 7.2019.

Marin Sopta

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari