Pratite nas

Događaji

Goran Radman tuži nakladnika “Bujice” zbog povrede časti i ugleda

Objavljeno

na

Bivši glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman tužbom je zatražio 90 tisuća kuna od tvrtke OAR, nakladnika Osječke televizije koja prikazuje emisiju ‘Bujica’ Velimira Bujanca, zbog “niza neprovjerenih i neistinitih informacija i uvredljivih objeda” kojima su mu, tvrdi Radman, povrijeđeni dostojanstvo, čast i ugled.

[ad id=”93788″]

U Radmanovoj tužbi zbog koje je ročište pred osječkim Općinskim sudom zakazano za idući tjedan, navodi se da Bujanec kao urednik i voditelj ‘Bujiica’ emitiranih prošle godine “potpuno neprofesionalno i suprotno pravilima novinarske struke nije obavijestio tužitelja o temama o kojima će se raspravljati”, niti je od Radmana zatražio ikakvo očitovanje za provjeru točnosti informacija iznesenih tijekom emisije.

Tvrdi i da se takvo postupanje protivi temeljnim načelima novinarstva te da je “neupitno zlonamjerno, potpuno neosnovano i krajnje uvredljivo” iznesen niz neistina i uvreda među kojima je i tvrdnja da se Radman “kao miljenik bivšeg predsjednika Ive Josipovića i premijera Zorana Milanovića po prvi puta našao u ozbiljnom problemu sa zakonom” te da mu “ne prijeti gubitak samo radnog mjesta, nego i zatvorska kazna u trajanju od jedne do deset godina zatvora”.

U tužbi se, između ostaloga, navode i tvrdnje iznesene u Bujici da je Radman utjecao na program HRT-a tako da je susret predsjednice Kolinde Grabar Kitarović bio sramotno marginaliziran dok se s druge strane “plaća skupi satelit za prilog o Emilu Tedeschiju, prijatelju i financijeru Zorana Milanovića”.

Osim toga, Radman u tužbi navodi tvrdnje iznesene u Bujici da postoji “Radmanova Huda Jama” te da je na HRT-u davao seksizmom motivirane otkaze Silviji Žužul, Hloverki Novak Srzić, Nadi Prkačin i Karolini Vidović Krišto kao i da te neistinite i podrugljive tvrdnje omalovažavaju i teško ocrnjuju Radmana te “sugeriraju da je bio pijun političara, koji nije bio sposoban biti glavni ravnatelj HRT-a, ali i da je kriminalac, sadist, masovni likvidator te seksist”.

Osim tih tvrdnji novinara i voditelja Bujice, u Radmanovoj tužbi stoji i da su gosti te emisije, među kojima i bivši član nadzornog odbora HRT-a Dražen Rajković, iznijeli niz uvredljivih i neistinitih tvrdnji da je u poslovanju HRT-a prouzročio štetu koja se mjeri u desecima milijuna kuna i, između ostaloga, da je “postavio kumove i prijatelje za glavne urednike na HRT-u”, da nije htio dati podatke o plaćama, da je prevario Nadzorni odbor HRT-a te da nije htio promijeniti ugovor HRT-a sa ZAMP-om jer ga je “Josipović osmislio i doveo”.

U odgovoru na tužbu, nakladnik Bujice prvenstveno ističe da je Radman javna osoba, odnosno da je bio javni dužnosnik zbog čega je bio i ostat će predmet kritičkog preispitivanja javnosti za ispravnost i urednost obavljanja njegove službe. Ističe se i da nakladnik ne odgovara za štetu ako je objavljena informacijama utemeljena na točnim činjenicama, odnosno na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog posumnjati da su točne i da je poduzeo sve mjere za provjeru njihove točnosti.

Navodi se i da su se tvrdnje u spornoj emisiji Bujice temeljile na već objavljenim informacijama u novinama i na portalima.

“Sve informacije objavljene u emisiji već ranije su učinjene poznate široj javnosti te, s druge strane, nikada nisu bile demantirane od strane tužitelja. Iz toga proizlazi da je tužitelju šteta nastala već prvotnom objavom takvih informacija u drugim medijima”, ističe se u odgovoru na tužbu. Postavljaju pitanje i je li Radman, ukoliko ustraje na tvrdnji da informacije u Bujici nisu bile točne, i protiv drugih nakladnika podnio zahtjeve za objavu ispravka i tužbe radi naknade štete.

Navode da je Bujanec “poduzeo sve mjere za provjeru točnosti objavljenih informacija koje je imao na raspolaganju” te da su sve informacije “prenesene u dobroj vjeri, bez ikakve namjere nanošenja štete ugledu u časti tužitelja već isključivo u cilju informiranja javnosti”.

Što se tiče informacija o navodno spornom poslovanju koje je protiv Radmana iznio bivši član Nadzornog odbora HRT-a Dražen Rajković, navodi se kako je riječ o autoriziranom intervjuu za koji je odgovornost nakladnika isključena te da će Rajković kao svjedok detaljno obrazložiti svaku od svojih izjava.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Gradonačelnik Splita: Ovi su ljudi za život, obitelj i Domovinu

Objavljeno

na

Objavio

ODRŽAN HOD ZA ŽIVOT NA ULICAMA SPLITA

Velika kolona ljudi kretala se sa Zvončaca i Zapadnom obalom prema Rivi, gdje se događao glavni dio programa, a u sklopu “Hoda za život” kojega je u Splitu organizirala udruga “Dalmacija za život”. Sudionici ove velike aktivnosti u hrvatskim gradovima u Zagrebu, Splitu i Rijeci okupili su se kako bi svojim “hodom” dali potporu borbi protiv abortusa i zaštiti života od začeća.

Član Inicijative “Dalmacija za život” Goran Velić novinarima je kazao kako se od društva zahtijeva da u cjelini prema životu u maternici se odnosi jednako kao i nakon rođenja. Izrazio je svoje razmišljanje napominjući kako se tijekom današnjeg dana ne hoda samo za ljudski život već i za umiruće, bolesne te sve one koji su napustili Hrvatsku.

– Želimo im probuditi nadu i dati tračak nade optimizma ako je to moguće, te nadležnima poručiti da se uhvate u koštac s problemima. Svojim hodom za život, pozivamo društvo da zaštiti prava na život svakog ljudskog bića od njegovog začeća do priordne smrti, ali i na pružanje podrške trudnicama, majkama i obiteljima, kazao je Velić.

Sudjelovatelji na ovom skupu nosili su niz transparenata koji su pokazivali želju za zaštitom života od začeća: “Želim se rodit”, “Život ne pruža garancije, ali abortus ne pruža šansu”, “Za život – za ljubav – za Boga”,…

U “Hodu za život” na splitskim ulicama mogli smo vidjeti i brojna poznata lica. Među njima i prve ljude županije i grada, ali i ponekog zastupnika. Vidjeli smo Gradonačelnika Splita Andru Krstulovića Oparu, župana Blaženka Bubana te saborskog zastupnika Petra Škorića. Gradonačelnik Krstolović Opara “hodao” je sa suprugom. Novinarima je, između ostaloga, kazao kako se radi o mirnim ljudima, koji su za život, obitelj i domovinu.

– To su mirni ljudi koji su sa osmjehom ispunili ovaj lijepi prostor Splita, kazao je splitski poteštat.

Anto Pranjkić/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Gvatemala druga zemlja s veleposlanstvom u Jeruzalemu

Objavljeno

na

Objavio

Gvatemala je druga zemlja koja je svoje veleposlanstvo u Izraelu preselila u Jeruzalem, dva dana pošto su to učinile Sjedinjene Države što je izazvalo gnjev Palestinaca i kritike međunarodne zajednice.

Na otvorenju veleposlanstva u srijedu u Jeruzalemu bili su gvatemalski predsjednik Jimmy Morales i izraelski premijer Benjamin Netanyahu.

“Nije slučajno da Gvatemala otvara veleposlanstvo u Jeruzalemu među prvima. Uvijek ste bili među prvima. Bili ste druga zemlja koja je priznala Izrael”, kazao je Netanyahu Moralesu.

Gvatemalski predsjednik rekao je da njegova zemlju, Izrael i SAD “dijele prijateljstvo, hrabrost i odanost”.

Gvatemala je bila jedna od rijetkih zemalja koja je podržala odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da prizna Jeruzalem kao izraelski glavni grad.

Paragvaj bi trebao biti treća zemlja koja će iz Tel Aviva preseliti veleposlanstvo u Jeruzalem, do konca mjeseca.

Izraelski vojnici usmrtili su na desetke palestinskih prosvjednika na granici s Gazom nakon što je otvorenje američkog veleposlanstva u Jeruzalemu napetosti na Bliskom istoku dovelo do točke ključanja.

“Gvatemalska vlada odabrala je biti na pogrešnoj strani povijesti, na strani kršenja međunarodnih zakona i ljudskih prava”, kazao je palestinski dužnosnik Saeb Erekat.

Trumpova odluka da nakon više desetljeća promijeni američki stav prema Jeruzalemu uznemirila je i arapski svijet i američke zapadne saveznike.

Status Jeruzalema najspornije je pitanje u izraelsko-palestinskom prijeporu i glavna prepreka mirovnom sporazumu. Obje strane ga žele za svoj glavni grad, Izrael u cijelosti, a Palestinci njegov istočni dio.

Većina svjetskih zemalja ne priznaje izraelski suverenitet nad cijelim Jeruzalemom i želi da se njegov status riješi mirovnim pregovorima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati