Pratite nas

Događaji

Goran Radman tuži nakladnika “Bujice” zbog povrede časti i ugleda

Objavljeno

na

Bivši glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman tužbom je zatražio 90 tisuća kuna od tvrtke OAR, nakladnika Osječke televizije koja prikazuje emisiju ‘Bujica’ Velimira Bujanca, zbog “niza neprovjerenih i neistinitih informacija i uvredljivih objeda” kojima su mu, tvrdi Radman, povrijeđeni dostojanstvo, čast i ugled.

[ad id=”93788″]

U Radmanovoj tužbi zbog koje je ročište pred osječkim Općinskim sudom zakazano za idući tjedan, navodi se da Bujanec kao urednik i voditelj ‘Bujiica’ emitiranih prošle godine “potpuno neprofesionalno i suprotno pravilima novinarske struke nije obavijestio tužitelja o temama o kojima će se raspravljati”, niti je od Radmana zatražio ikakvo očitovanje za provjeru točnosti informacija iznesenih tijekom emisije.

Tvrdi i da se takvo postupanje protivi temeljnim načelima novinarstva te da je “neupitno zlonamjerno, potpuno neosnovano i krajnje uvredljivo” iznesen niz neistina i uvreda među kojima je i tvrdnja da se Radman “kao miljenik bivšeg predsjednika Ive Josipovića i premijera Zorana Milanovića po prvi puta našao u ozbiljnom problemu sa zakonom” te da mu “ne prijeti gubitak samo radnog mjesta, nego i zatvorska kazna u trajanju od jedne do deset godina zatvora”.

U tužbi se, između ostaloga, navode i tvrdnje iznesene u Bujici da je Radman utjecao na program HRT-a tako da je susret predsjednice Kolinde Grabar Kitarović bio sramotno marginaliziran dok se s druge strane “plaća skupi satelit za prilog o Emilu Tedeschiju, prijatelju i financijeru Zorana Milanovića”.

Osim toga, Radman u tužbi navodi tvrdnje iznesene u Bujici da postoji “Radmanova Huda Jama” te da je na HRT-u davao seksizmom motivirane otkaze Silviji Žužul, Hloverki Novak Srzić, Nadi Prkačin i Karolini Vidović Krišto kao i da te neistinite i podrugljive tvrdnje omalovažavaju i teško ocrnjuju Radmana te “sugeriraju da je bio pijun političara, koji nije bio sposoban biti glavni ravnatelj HRT-a, ali i da je kriminalac, sadist, masovni likvidator te seksist”.

Osim tih tvrdnji novinara i voditelja Bujice, u Radmanovoj tužbi stoji i da su gosti te emisije, među kojima i bivši član nadzornog odbora HRT-a Dražen Rajković, iznijeli niz uvredljivih i neistinitih tvrdnji da je u poslovanju HRT-a prouzročio štetu koja se mjeri u desecima milijuna kuna i, između ostaloga, da je “postavio kumove i prijatelje za glavne urednike na HRT-u”, da nije htio dati podatke o plaćama, da je prevario Nadzorni odbor HRT-a te da nije htio promijeniti ugovor HRT-a sa ZAMP-om jer ga je “Josipović osmislio i doveo”.

U odgovoru na tužbu, nakladnik Bujice prvenstveno ističe da je Radman javna osoba, odnosno da je bio javni dužnosnik zbog čega je bio i ostat će predmet kritičkog preispitivanja javnosti za ispravnost i urednost obavljanja njegove službe. Ističe se i da nakladnik ne odgovara za štetu ako je objavljena informacijama utemeljena na točnim činjenicama, odnosno na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog posumnjati da su točne i da je poduzeo sve mjere za provjeru njihove točnosti.

Navodi se i da su se tvrdnje u spornoj emisiji Bujice temeljile na već objavljenim informacijama u novinama i na portalima.

“Sve informacije objavljene u emisiji već ranije su učinjene poznate široj javnosti te, s druge strane, nikada nisu bile demantirane od strane tužitelja. Iz toga proizlazi da je tužitelju šteta nastala već prvotnom objavom takvih informacija u drugim medijima”, ističe se u odgovoru na tužbu. Postavljaju pitanje i je li Radman, ukoliko ustraje na tvrdnji da informacije u Bujici nisu bile točne, i protiv drugih nakladnika podnio zahtjeve za objavu ispravka i tužbe radi naknade štete.

Navode da je Bujanec “poduzeo sve mjere za provjeru točnosti objavljenih informacija koje je imao na raspolaganju” te da su sve informacije “prenesene u dobroj vjeri, bez ikakve namjere nanošenja štete ugledu u časti tužitelja već isključivo u cilju informiranja javnosti”.

Što se tiče informacija o navodno spornom poslovanju koje je protiv Radmana iznio bivši član Nadzornog odbora HRT-a Dražen Rajković, navodi se kako je riječ o autoriziranom intervjuu za koji je odgovornost nakladnika isključena te da će Rajković kao svjedok detaljno obrazložiti svaku od svojih izjava.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Dan otvorenih vrata na HVU ‘Dr. Franjo Tuđman’ u Zagrebu i Splitu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HVU / M. Sever (Arhiva)

Dan otvorenih vrata Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” održava se u subotu u vojarni “Petar Zrinski” u Zagrebu te u splitskoj vojarni “Admiral flote Sveto Letica-Barba” u Loru, priopćeno je iz Ministarstva obrane RH.

Posjetiteljima su prezentirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studijski programi za potrebe Oružanih snaga RH, navode iz MORH-a.

Također prezentirani su uvjeti i način upisa na studij Vojnog inženjerstva, Vojnog vođenja i upravljanja, Vojnog pomorstva i Aeronautika – smjer vojni pilot, kao i posebni kriteriji Ministarstva obrane RH za upis, kadetska prava i obveze te vojna obuka. Posjetiteljima je omogućen i obilazak Kampusa, kabineta i drugih objekat, razgovor s kadetima te razgledavanje brodova Hrvatske ratne mornarice.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Na Širokom Brijegu obilježena 74. obljetnica jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca

Objavljeno

na

Objavio

U povodu 74. obljetnice jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca, u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu 4. – 7. veljače održali su se »IX. dani pobijenih hercegovačkih franjevaca«. Prva tri dana molitveni program započinjao je molitvom krunice, a nastavljao se slavljenjem sv. mise zadušnice za ubijene fratre i puk. Kroz ove dane sv. mise zadušnice predvodio je fra Ivan Landeka, ml., uz sumisništvo vicepostulatora fra Miljenka Stojića i fratara iz širokobriješkog samostana. Molitvom krunice, čitanjem i pjevanjem na sv. misama posebno su sudjelovali ministranti, članovi Franjevačke mladeži te članovi Franjevačkog svjetovnog reda i zborova koji djeluju u župi.

Kroz ova tri dana dodijeljene su i nagrade te prigodne plakete nagrađenima na »VIII. nagradnom natječaju« na temu pobijeni hercegovački franjevci. Zastupljeni su bili uzrasti djeca, mladež i odrasli.

Danas, na dan obljetnice ubojstva franjevaca na Širokom Brijegu, 7. veljače, koji je ujedno i dan sjećanja na sve hercegovačke franjevce ubijene u Drugom svjetskom ratu i poraću, molitveni program započeo je u 16.00 molitvom kraj ratnog skloništa gdje su članovi Frame Široki Brijeg zapalili 12 svijeća u znak sjećanja na 12 fratara koji su ubijeni i spaljeni u ovom skloništu. Nakon molitve procesija se uputila u samostansku crkvu prema grobu gdje su pokopana 24 ubijena fratra. Svečanu sv. misu zadušnicu predslavio je dr. fra Miljenko Šteko, provincijal hercegovačkih franjevaca, uz sumisništvo generalnog vikara hercegovačkih biskupija don Željka Majića, vicepostulatora fra Miljenka Stojića i 70-ak drugih hercegovačkih franjevaca.

Pjevanje na sv. misi predvodio je veliki župni zbor pod ravnanjem s. Mire Majić. Misno čitanje pročitao je fra Rade Dragićević, koji je pohađao glasovitu franjevačku gimnaziju na Širokom Brijegu. Molitvu vjernika čitali su gvardijani samostana.

Provincijal je u propovijedi istakao sljedeće. »Tu nepreglednu kolonu svjedoka, u Drugome svjetskom ratu i poraću, ovoga ozemlja uprisutniše – svojom krvlju natopljenim haljinama – i naša braća. Jedan fratar, pa dva, pa dvanaest, pa tri, pa sedam, i tako do broja 66 ubijenih. Mi poznajemo neka mjesta stradanja, o drugima još uvijek nagađamo. Poznati su nam neki iskazi, poznajemo i neke sudionike, ali nipošto sve. Kad god pokušamo prodrijeti do potpune istine, ustanovljujemo da nam netko ili nešto u čudnovatu križištu iznova izmiče. Šezdeset i šest braće, na čelu s provincijalom fra Leom, slične sudbine sa smrću pred očima, sudbine povezane i odvojene poznatim i nepoznatim vremenom i mjestom. A uvijek i svugdje na njihovim stratištima prisutnost zločina gotovo opipljiva.

U ovo predvečerje ovdje smo s osjećajima zahvalnosti za vjeru i žrtvu naše pobijene subraće, ali i za svu ostalu braću i sestre koji su kao krštenici svjedočili Kristov križ i tako svoje trpljenje ucijepili i u naše postojanje. Tragamo, preko Vicepostulature, za dokazima u istini i nosimo njihov spomen u realitetu događaja – daleko od svih mitologija. Kao vjernici sabrali smo se na slavljenje euharistije, koja je “vrhunac kojemu teži djelovanje Crkve” i izvor iz kojega dolazi naša vjernička snaga. Došli smo kako bismo i ovaj put svome Gospodinu kazali u euharistijskoj molitvi: “Zahvaljujemo ti što si nas pozvao da stojimo pred tobom i tebi služimo!” – kao što ti služahu i braća naša ubijena. Služahu, nalik onome što izvješćuju Djela apostolska: “Svaki su dan postojano – kao po dogovoru – bili u hramu, i po kućama lomili kruh” (Dj 2, 46). A onda su u strašnom mučenju i rastanku uviđali da je nekima zbog njih i njihova služenja bila tijesna ova dolina suza… pa su ih na silu uklonili!«

Na kraju sv. mise zadušnice nazočnima je nekoliko riječi uputio generalni vikar hercegovačkih biskupija don Željko Majić koji je prenio pozdrave mjesnog biskupa Ratka Perića te se zahvalio Vicepostulaturi na svemu što čini. Još je dodao. »Zato danas izričemo zahvalnost dragom Bogu da su pobijeni fratri bili spremni darovati najviše što su imali, svoj život, njima zahvaljujemo na svjedočkom primjeru ljubavi prema Bogu, svojoj Crkvi, svome redu i svome narodu.«

Fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, zahvalio se svima koji su na bilo koji način pomogli tijekom ovih dana i tijekom čitave godine. Kratko je predstavio rad Vicepostulature kroz proteklu godinu te istaknuo sljedeće. »Nastavili smo tragati za posmrtnim ostatcima naše pobijene braće pa smo uspjeli pronaći još njih trojicu iz skupine od njih 9 koje su jugokomunisti odveli iz naše mlinice i hidrocentrale 8. veljače. Trenutno dovršavamo još određena provjeravanja i mislim da ćemo za koji tjedan o svemu iscrpno obavijestiti javnost.«

Riječi zahvale izrekao je i fra Tomislav Puljić, gvardijan širokobriješkog samostana, koji se također zahvalio svima koji su bili sudionici ovoga slavlja. »Mi danas obnavljamo uspomene na one koji su sveto živjeli i koji su usmrćeni kao mučenici, da sjećanja na njih budu što sadržajnija i snažnija te da donesu plodove ljudima na dobrobit, Bogu na slavu. Oni su naše svete i obvezujuće uspomene i naše moći koje nas osposobljavaju da uz Božju pomoć gradimo bolji svijet, nadvladavajući grijeh koji lako zavodi, grijeh nepoštivanja i zaborava.«

Kroz ova četiri dana molitveni program je putem interneta i radiovalova prenosila Radiopostaja Široki Brijeg i Radio Marija u BiH. Katolički tjednik stradanju hercegovačkih franjevaca posvetio je temu najnovijeg broja. A i mnogi drugi mediji izvijestili su o svemu, na čemu im se posebno zahvalio vicepostulator fra Miljenko Stojić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari