Connect with us

Analiza

Gordan Akrap: Ne treba očekivati da će Rusi rasporediti vojsku prema Finskoj

Objavljeno

-

“Očekujem da će Rusija zarobljenike isporučiti trećoj strani, nakon što obavi pokušaj prikupljanja podataka za koje smatraju da bi im mogli pomoći u daljnjoj agresiji na Ukrajinu.”

U središnjem Dnevniku HTV-a gostovao je vojni analitičar Gordan Akrap. Poručio je da ne treba očekivati da će Rusi dovući naoružanje na finsku granicu, ali treba očekivati daljnje cyber napade te pokušaje prodora obavještajaca u tu zemlju. Vezano uz zarobljene branitelje iz Azovstalja, vjeruje da bi oni mogli biti isporučeni “trećoj strani”.

Snažna podrška ulasku Finske i Švedske u NATO – i to – neovisno o stranačkim preferencijama – kod HDZ-ovih glasača ona iznosi oko 80 posto, kod SPD-ovih 78 odnosno 73 posto, glasači Možemo – dvije zemlje u Savezu podupiru s oko 78 posto. Jeste li očekivali ovakvu podršku? 

– Nadamo sam se takvoj podršci. To pokazuje da su vodeći hrvatski mediji, uključujući i vaš medij, pokazali da su vjerodostojan izvor relevantnih i točnih informacija. Pogotovo sada u ova posljednja dva i pol mjeseca ruske agresije na Ukrajinu. Nisu podlegli nizu pritisaka kojima su se pokušale unijeti rusko-propagandne i dezinformacijske aktivnosti. Ne samo u hrvatski, već i u europski prostor. Htjeli su unijeti duboke podjele unutar stanovništva, ističe Akrap.

Govoreći o posljedicama proširenja NATO-a – više od 40 posto ispitanika vidi ih kao jačanje Saveza i – sigurniju Europu! Onih koji smatraju da bi proširenje – nepotrebno isprovociralo Rusiju – ima manje od 6 posto. Od nuklearnog rata strahuje oko 6,5 posto ispitanika. Kako komentirate ove podatke – gdje uvelike prevladavaju koristi u odnosu na štetu?

– To pokazuje da je hrvatsko stanovništvo nastavilo politiku iz 90-tih kada smo se odlučili na samostalnost i suverenitet. Kao zemlja koja već tada najavila svoju kandidaturu za članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu. Vidi se da je velika većina stanovništva svjesna da NATO savez nije napadački savez, djeluje obrambeno i preventivno, dodaje.

Predsjednik Zoran Milanović i dalje ustraje na vetu na ulazak dvije zemlje u NATO. Imamo i drugu situaciju gdje Turska koči to proširenje, postavlja uvjete – evo, prije pola sata je objavljeno kako je Erdogan razgovarao s čelnicima Švedske i Finske – te je pritom zatražio suradnju u borbi protiv terorizma – odnosno da prestanu pružati utočište osobama povezanim s Kurdistanskom radničkom partijom. Koliki su to problemi za nordijske zemlje – na putu u Savez?

– To nisu samo izazovi kojima se suočavaju samo nordijske zemlje, već se s time suočava i Savez u cjelini. Hrvatska pozicija je nešto jasnija. Kada pogledate pismo predsjednika koji je poslao u Savez, on odiše jasnim i nedvojbenim diplomatskim rječnikom. Predsjednik Erdogan pokušao je ovu situaciju iskoristiti za sebe i za promociju vlastitih interesa. Ne zaboravimo da se Turska pokušava postaviti kao posrednik u mirovnim pregovorima između ruskog agresora i ukrajinskih branitelja. Ima i snažnu ulogu u azerbajdžanskoj agresiji na Armeniju. Erdogan će dobiti određene ustupke, ali oni će biti kratkotrajni i neće moći s njima dugo, dugo mahati svojoj javnosti.

Nakon što je Finska najavila da će predati zahtjev za članstvo u NATO-u – susjedna Rusija im je – nakon struje prošle subote – jutros prekinula i izvoz plina. Što mislite, do koje će mjere ići ruska odmazda?

– Finska i Švedska su svjesne od raspada SSSR-a prijetnje koja dolazi s istoka. Oni su jačali svoje obrambene aktivnosti. Rusija već desetljećima energetske izvore koristi kao snažno nekinetičko oružje. Mogu reći za Finsku da je vrlo stabilna i sigurna država. Uspješno su razbili nekoliko ruskih obavještajnih punktova i operacija, tako da je izvjesno za očekivati da će Rusija nastojati nastaviti s obavještajnim prodorima kako u Finsku tako i u Švedsku. Dakle, cyber napadi, ali da će raspoređivati vojsku na finsku granicu, to ne treba očekivati.

Rusija je kasno sinoć proglasila pobjedu u Mariupolju, da su zauzeli Azovstalj. Što će se sa zarobljenima dogoditi?

– Očekujem da će Rusija zarobljenike isporučiti trećoj strani, nakon što obavi pokušaj prikupljanja podataka za koje smatraju da bi im mogli pomoći u daljnjoj agresiji na Ukrajinu.

Moskva razmišlja o razmjeni ukrajinskih zarobljenika za Putinova prijatelja

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari