Pratite nas

Nebuloze

Gordan Bosanac kao predstavnik građana nadzirat će sigurnosno-obavještajne agencije

Objavljeno

na

Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost jednoglasno je Saboru za imenovanje predložio predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, koje ne postoji od listopada 2015. godine kada je prethodnom sastavu istekao mandat.

Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, jednoglasno je Saboru za imenovanje predložio predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, koje ne postoji od listopada 2015. godine kada je prethodnom sastavu istekao mandat, piše vecernji.hr

Od tada je Odbor u više navrata raspisivao i poništavao natječaje, a ako svi predloženi kandidati uspiju proći sigurnosnu provjeru, Hrvatska bi ponovno nakon gotovo tri godine mogla imati nadzor nad sigurnosno-obavještajnim sustavom.

Na posljednji natječaj pristiglo je 35 kandidatura, a kako bi se cijeli proces ovoga puta ubrzao, članovi Odbora predložili su Saboru listu kandidata, ali s njima prethodno nisu odradili nikakve razgovore. Za predsjednicu Vijeća tako je predložena Zdravka Čufar Šarić koja je godinama bila potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva.

Za članove Vijeća predloženi su dr. sc. Gordan Akrap, stručnjak za informacijske znanosti koji je prije radio u sigurnosnom sustavu i diplomaciji, Eduard Briški, inspektor u HAKOM-u koji je se prije kandidirao i za Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, dr. sc. Josip Čerina, doktor informacijske i komunikacijske znanosti koji je radio u Hrvatskom centru za razminiranje i kojeg su članovi Odbora već lani predložili u Vijeće, ali je i taj natječaj na kraju poništen. Predloženi su još i Mile Štefanac, saborski službenik, Gordan Bosanac iz nevladinog sektora koji u Centru za mirovne studije vodi program Ljudska sigurnost te Vojko Rešetar koji je bio konzul RH u Mostaru.

– S obzirom na to da zakon predviđa da među članovima moraju biti pravnik, politolog i inženjer elektrotehnike, za određene dužnosti bili smo uvjetovani određenim imenima. Među predloženima su bivši pripadnici sustava, ali i ljudi iz nevladinih organizacija – kazao je HDZ-ov Petar Škorić.

Odbor je na ovoj sjednici donio i zaključke koji su rezultat ranije održane tematske sjednice na temu Uskraćivanje međunarodne zaštite u RH. Jednoglasno je usvojeno pet zaključaka, a odbačen je prijedlog predsjednika Odbora, SDP-ova Ranka Ostojića, da se doda i šesti zaključak da Odbor upućuje na potrebu donošenja integracijske i migracijske politike.

HDZ-ov Miroslav Tuđman usprotivio se tom prijedlogu jer, naglasio je, ni EU nema migracijsku politiku, pa bi bilo dobro pričekati pa da Hrvatska donese svoju politiku usklađenu s europskom.

”Stavljali bismo sami sebi klipove pod noge dok nemamo cijelu sliku. Treba prvo donijeti tu migracijsku politiku, a tek onda integracijsku”, primijetio je Tuđman, a s njime se složila većina ostalih članova Odbora pa je Ostojićev prijedlog odbijen.

Prihvaćeno je zato sljedećih pet zaključaka – Odbor je primio na znanje izvještaje i iskaze koji su organizacije civilnog društva prikupile na terenu od izbjeglica i migranata, kao i izvješća MUP-a kojima su kontinuirano izvješćivali Odbor o migracijskoj situaciji kao i o svim naporima koje Ministarstvo, u skladu s važećim zakonima i drugim propisima, poduzima. Odbor pozdravlja uspostavu učinkovitijeg sustava koji omogućuje da državljani trećih zemalja, kojima je to potrebno, pravovremeno ostvare pravo na međunarodnu zaštitu.

Odbor podržava postupanje RH usmjereno k ostvarenju najboljeg interesa djeteta, kako onoga koje je zatečeno bez pratnje tako i onoga u pratnji roditelja i drugih bliskih osoba te reguliranje smještaja koji bi bio primjeren njihovim potrebama i pridonosi njihovoj dobrobiti. Odbor pozdravlja napore policije u štićenju hrvatske granice od neregularnih prelazaka granice, kao i napore vezane za razbijanje lanaca krijumčara ljudima. Posljednji je zaključak da Odbor pohvaljuje redovitu komunikaciju između MUP-a, Pučke pravobraniteljice i udruga civilnog društva te podržava nastavak takve suradnje.

Državni tajnik u MUP-u Žarko Katić dodao je da je MUP u suradnji s Pučkom pravobraniteljicom i UNICEF-om pripremio novi protokol postupanja s djecom bez pratnje koji bi se uskoro trebao naći na vladi te naglasio kako se već sada radi na stambenom zbrinjavanju migranata, njihova djeca idu u škole… – Svi su smješteni u nizu općina i gradova, pri čemu smo vodili brigu da nema getoiziranja – zaključio je Katić, piše vecernji.hr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Nebuloze

Mesićeva i Račanova kadrovska politika – Imenovali počasnog konzula osumnjičenog za pranje novca

Objavljeno

na

Objavio

Arhiva

Hrvatska je pokrenula opoziv svog počasnog konzula u Barceloni nakon što je katalonska policija otvorila istragu nad njime sumnjičeći ga za “pranje novca” za lokalnu grupu kriminalac.

Konzul Juli Bárcena San José osumnjičen je da je primao novac dobiven od prodaje droge pa ga onda ulagao u nekretnine i skupocjene automobile čime je za kriminalnu skupinu prikrivao trag nezakonito stečenog novca, piše Tportal.

“Počasni konzuli ne daju ostavke već se mogu povući s dužnosti ili biti opozvani od strane države koja ih imenuje. U ovom slučaju, Republika Hrvatska je odlučila pokrenuti opoziv počasnog konzula”, navelo je hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova u odgovoru e-mailom poslanom Hini.

“Procedura je u tijeku, a nakon njezina okončanja RH nema nikakvih obveza prema gospodinu Barceni. Sve možebitne istražne i pravosudne radnje u isključivoj su nadležnosti Kraljevine Španjolske, čiji je gospodin Barcena državljanin”, stoji u odgovoru.

Bárcena San José je poduzetnik, a na mjestu počasnog hrvatskog konzula je od svibnja 2002. godine, od vremena predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana.

Počasni konzuli obično nisu nacionalnosti države koju predstavljaju nego državljani teritorija na kojem se nalaze što je u ovom slučaju Katalonija, odnosno Španjolska. To su osobe s prestižem u zajednici gdje žive, a njihove zadaće su uglavnom poticanje gospodarske i kulturne suradnje dviju zemalja te pomaganje državljanima zemlje koju zastupaju.

Katalonska policija Mossos d’Esquadra kaže kako je istragu otvorila 2017. godine nakon što je uhitila muškarca povezanog s obiteljskim klanom koji je uspostavio kupoprodaju luksuznih automobila u Barceloni. Policija je 18. rujna prošle godine priopćila kako je uhitila “četiri člana jednog poznatog obiteljskog klana iz Katalonije zbog pranja novca i trgovine drogom”. Daljnjom istragom policija je ustanovila da su poslovno povezani s počasnim konzulima.

“Pod istragom su tri počasna konzula stacionirana u Barceloni”, izvijestila je katalonska policija u priopćenju poslanom medijima, zaključuje Tportal.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Nebuloze

Kajkić objavio sliku državne odvjetnice sa zastavom R. Srbije

Objavljeno

na

Objavio

Suspendirani istražitelj srbijanskih ratnih zločina Nikola Kajkić na svom se fb-u osvrnuo na kadrove u DORH-u.

“Vjerovali ili ne…

Gordana Knaus zamjenica općinskog državnog odvjetnika u Zagrebu.

U organizaciji udruge vojnih invalida Srbije…

Planinarila je i osvajala vrhove na područu Azije, jedan od osvojenih vrhova ovekovečila je postavljanjem zastave r. Srbije (vidi sliku)..

Pa se mi čudimo kako batinjanje zarobljenika do smrti u hangaru na Ovčari nije ratni zločin?? Pa nikada i neće biti kada ovakvi zastupaju optužbu??”, napisao je Kajkić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari