Pratite nas

Nebuloze

Gordan Bosanac kao predstavnik građana nadzirat će sigurnosno-obavještajne agencije

Objavljeno

na

Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost jednoglasno je Saboru za imenovanje predložio predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, koje ne postoji od listopada 2015. godine kada je prethodnom sastavu istekao mandat.

Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, jednoglasno je Saboru za imenovanje predložio predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, koje ne postoji od listopada 2015. godine kada je prethodnom sastavu istekao mandat, piše vecernji.hr

Od tada je Odbor u više navrata raspisivao i poništavao natječaje, a ako svi predloženi kandidati uspiju proći sigurnosnu provjeru, Hrvatska bi ponovno nakon gotovo tri godine mogla imati nadzor nad sigurnosno-obavještajnim sustavom.

Na posljednji natječaj pristiglo je 35 kandidatura, a kako bi se cijeli proces ovoga puta ubrzao, članovi Odbora predložili su Saboru listu kandidata, ali s njima prethodno nisu odradili nikakve razgovore. Za predsjednicu Vijeća tako je predložena Zdravka Čufar Šarić koja je godinama bila potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva.

Za članove Vijeća predloženi su dr. sc. Gordan Akrap, stručnjak za informacijske znanosti koji je prije radio u sigurnosnom sustavu i diplomaciji, Eduard Briški, inspektor u HAKOM-u koji je se prije kandidirao i za Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, dr. sc. Josip Čerina, doktor informacijske i komunikacijske znanosti koji je radio u Hrvatskom centru za razminiranje i kojeg su članovi Odbora već lani predložili u Vijeće, ali je i taj natječaj na kraju poništen. Predloženi su još i Mile Štefanac, saborski službenik, Gordan Bosanac iz nevladinog sektora koji u Centru za mirovne studije vodi program Ljudska sigurnost te Vojko Rešetar koji je bio konzul RH u Mostaru.

– S obzirom na to da zakon predviđa da među članovima moraju biti pravnik, politolog i inženjer elektrotehnike, za određene dužnosti bili smo uvjetovani određenim imenima. Među predloženima su bivši pripadnici sustava, ali i ljudi iz nevladinih organizacija – kazao je HDZ-ov Petar Škorić.

Odbor je na ovoj sjednici donio i zaključke koji su rezultat ranije održane tematske sjednice na temu Uskraćivanje međunarodne zaštite u RH. Jednoglasno je usvojeno pet zaključaka, a odbačen je prijedlog predsjednika Odbora, SDP-ova Ranka Ostojića, da se doda i šesti zaključak da Odbor upućuje na potrebu donošenja integracijske i migracijske politike.

HDZ-ov Miroslav Tuđman usprotivio se tom prijedlogu jer, naglasio je, ni EU nema migracijsku politiku, pa bi bilo dobro pričekati pa da Hrvatska donese svoju politiku usklađenu s europskom.

”Stavljali bismo sami sebi klipove pod noge dok nemamo cijelu sliku. Treba prvo donijeti tu migracijsku politiku, a tek onda integracijsku”, primijetio je Tuđman, a s njime se složila većina ostalih članova Odbora pa je Ostojićev prijedlog odbijen.

Prihvaćeno je zato sljedećih pet zaključaka – Odbor je primio na znanje izvještaje i iskaze koji su organizacije civilnog društva prikupile na terenu od izbjeglica i migranata, kao i izvješća MUP-a kojima su kontinuirano izvješćivali Odbor o migracijskoj situaciji kao i o svim naporima koje Ministarstvo, u skladu s važećim zakonima i drugim propisima, poduzima. Odbor pozdravlja uspostavu učinkovitijeg sustava koji omogućuje da državljani trećih zemalja, kojima je to potrebno, pravovremeno ostvare pravo na međunarodnu zaštitu.

Odbor podržava postupanje RH usmjereno k ostvarenju najboljeg interesa djeteta, kako onoga koje je zatečeno bez pratnje tako i onoga u pratnji roditelja i drugih bliskih osoba te reguliranje smještaja koji bi bio primjeren njihovim potrebama i pridonosi njihovoj dobrobiti. Odbor pozdravlja napore policije u štićenju hrvatske granice od neregularnih prelazaka granice, kao i napore vezane za razbijanje lanaca krijumčara ljudima. Posljednji je zaključak da Odbor pohvaljuje redovitu komunikaciju između MUP-a, Pučke pravobraniteljice i udruga civilnog društva te podržava nastavak takve suradnje.

Državni tajnik u MUP-u Žarko Katić dodao je da je MUP u suradnji s Pučkom pravobraniteljicom i UNICEF-om pripremio novi protokol postupanja s djecom bez pratnje koji bi se uskoro trebao naći na vladi te naglasio kako se već sada radi na stambenom zbrinjavanju migranata, njihova djeca idu u škole… – Svi su smješteni u nizu općina i gradova, pri čemu smo vodili brigu da nema getoiziranja – zaključio je Katić, piše vecernji.hr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Nebuloze

Peđa Grbin usporedio Škoru s Aleksandrom Karađorđevićem

Objavljeno

na

Objavio

Miroslav Škoro u nedjelju je ujutro objavio svoju predsjedničku kandidaturu, a odmah su uslijedile i prve reakcije.

SDP-ov saborski zastupnik Peđa Grbin, Škoru je usporedio s Aleksandrom Karađorđevićem i njegovim proglasom od 6. siječnja 1929., kad je proglasio diktaturu:

“Nastupio je čas, kad između Naroda i Kralja ne može i ne sme više biti posrednika. … Moju je dušu razdirao vapaj naših narodnih masa radnih i rodoljubivih, ali i namučenih, koje su rukovođene svojim prirodnim i zdravim rasuđivanjem, već odavno nazirale da se više ne može ići putem kojim se dosad išlo, napisao je te nastavio:

Vjerujem da nisam jedini koji se sa satova povijesti sjeća ovog proglasa”, piše Grbin na Facebooku citirajući govor Aleksandra Karađorđevića, kralja prve Jugoslavije.

“Jednog od mnogih sličnih kojima diktator narodu poručuje da je došlo vrijeme da stvar preuzme u svoje ruke. Različitog samo po tome što je taj diktator vladao i nad našom zemljom.

Vremena su možda drukčija, osobe su različite, ali tendencije iste. Miroslav Škoro je danas objavio svoju kandidaturu u kojoj je poručio da, ako on postane Predsjednik Republike, između njega i naroda neće biti posrednika. Pametnom dosta”, piše Peđa Grbin na Facebooku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Nebuloze

BHRT donio odluku: Prekinuta suradnja s Tvrtkom Milovićem

Objavljeno

na

Objavio

Tvrtko Milović više nije urednik dokumentarnog programa BHT-a. Naime, ova medijska kuća je prekinula ugovor na temelju presude kojom je Sud BiH utvrdio kako Milović ne ispunjava “svjetske standarde novinarstva”, te kako natječaj na temelju kojega je izabran na uredničku dužnost nije u skladu sa zakonom.

Milović  je za medije  potvrdio ovu informaciju, te poručio kako se pravna borba nastavlja.

Očekivanja su bila kako će BHT provesti novi natječaj kojeg je Sud osporio, te kako će Milović do tada ostati na dužnosti, ali očito kako su neki odlučili sudsku odluku provesti u najkraćem mogućem roku.

BHT će uskoro ponovo raspisati natječaj za urednika dokumentarnog programa i može se očekivati kako će Milović ponovo prijaviti za ovu dužnost.

U međuvremenu, Sud BiH nije pojasnio koji su to svjetski standardi novinarstva o kojima govori u presudi, te kada su sudovi počeli određivati što su to standardi u novinarstvu. Očito, kada treba smijeniti dužnosnika iz reda hrvatskog naroda, ni to nije problem pravosudnim tijelima u BiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari