Connect with us

Politika

Grlić Radman: Kada Rusija govori o ‘ruskom miru’, Srbija govori o ‘srpskom svijetu’. Te se propale politike i dalje pokušavaju oživjeti

Objavljeno

-

Foto: Hina

“Odnosi Slovenije i Hrvatske vrlo su dobri, suradnja jača na svim područjima, a promjenom vlasti u Ljubljani nije došlo do promjena u odnosima. Samo smo još zreliji. Mislim da je sada sazrelo razumijevanje da otvorena pitanja možemo riješiti u dogledno vrijeme”, rekao je za slovensku novinsku agenciju STA hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

“Otvorena pitanja između dviju država datiraju još iz vremena raspada bivše zajedničke države, posebice pitanje granice koja tada nije bila precizno definirana ni na kopnu ni na moru. No, mislim da ovo pitanje ne bi trebalo opteretiti odnose dviju prijateljskih zemalja”, rekao je ministar u intervjuu objavljenom u srijedu.

“Stabilnost u odnosima jača napredak u obje zemlje. I mislim da građani obiju zemalja osjećaju da postoji pozitivan duh u odnosima i da ih otvorena pitanja ne opterećuju. I u tom duhu ćemo moći rješavati ova preostala otvorena pitanja”, uvjeren je Grlić Radman, koji je u ponedjeljak i utorak na Bledu sudjelovao na Bledskom strateškom forumu.

Na marginama se sastao sa slovenskom kolegicom Tanjom Fajon, a zajedno su sudjelovali i na prvom bilateralnom susretu premijera dviju država Roberta Goloba i Andreja Plenkovića. U međuvremenu je na Obrežju održan sastanak ministara unutarnjih poslova Tatjane Bobnar i Davora Božinovića.

Prema Grlić Radmanu, susreti na te tri visoke razine dokaz su koliko je područja suradnje od zajedničkog interesa i koliko su važni odnosi jedne zemlje s drugom. “Sretan sam što sam ovdje na Bledskom strateškom forumu koji je postao prestižan događaj. Čestitam Sloveniji i slovenskim vladama što su osigurale kontinuitet ovog foruma. Kada pogledate popis gostiju i sudionika, zaista možemo reći da je to važan forum“, rekao je ministar.

Dobra suradnja dviju država ogleda se i u potpori Slovenije uključivanju Hrvatske u europske integracije. Hrvatska tako od nove godine prelazi na euro, a očekuje se i ulazak u šengenski prostor.

“Jako sam sretan što i Slovenija podržava Hrvatsku u tome. To će, naravno, i njoj koristiti. Hrvatska ne štiti samo državne granice, nego i granice Europske unije kada sprječava ilegalne migracije. Ostaje samo članstvo u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), gdje imamo i potporu slovenske vlade“, rekao je ministar.

“(Slovensko) uklanjanje žičane ograde na granici već je znak povjerenja u Hrvatsku, pa je to i politički znak da je Hrvatska dovoljno zrela da bude članica Šengena i da može štititi granice EU. Naime, mi to radimo već dugi niz godina. Imamo dugu granicu s Bosnom i Hercegovinom, koja je duga više od 1000 kilometara. To je veliki izazov, ali mi je vrlo odgovorno čuvamo.”

Ministar nije želio komentirati tumačenja da će Hrvatska ulaskom u šengenski prostor morati priznati granice članica, odnosno arbitražnu presudu o granici između dviju država. Podsjetio je da su “stajališta na tom području poznata” te da Hrvatska ne priznaje arbitražnu presudu. Jasno je poručio slovenskoj strani svoj interes da se “sva otvorena pitanja rješavaju bilateralno”, prenosi STA.

U razgovoru za STA osvrnuo se i na situaciju na zapadnom Balkanu te se založio prvenstveno za stabilnu BiH, što je očito u interesu Hrvatske. Izrazio je očekivanje da će parlamentarni izbori u BiH 2. listopada biti “demokratski i pošteni”. “Također očekujemo da će visoki predstavnik EU Christian Schmidt iskoristiti bonske ovlasti i otkloniti demokratski deficit. Zato je i on u Bosni i Hercegovini”, rekao je.

Bio je vrlo kritičan prema Srbiji, piše STA. Prema njegovim riječima, odnosi dviju zemalja su na vrlo niskoj razini. I ako Srbija želi napredovati prema Euroatlantskim integracijama, pred njom je još puno posla.

“Želimo da Srbija uđe u EU, ali prvo će morati poštivati vladavinu prava, ljudska prava i prava manjina. Važna su i neka bilateralna pitanja, ali ona su univerzalne prirode; Hrvatska i dalje traži 1834 nestale osobe iz rata. Ne znamo njihovu sudbinu. Žive su im obitelji. Znači to je i civilizacijsko pitanje. A to je važno za Srbiju ako želi u EU ili NATO. Mora pokazati da svojim postupcima zaslužuje članstvo”, bio je oštar.

Prema njegovim riječima, Srbija se mora odrediti i prema zajedničkoj vanjskoj politici EU. “Nažalost, vidimo da se Srbija nije jasno definirala u vezi s ruskom agresijom na Ukrajinu. Ne možemo razumjeti posjete njihovih ministara Moskvi, kao ni da nije solidarno osudila rusku agresiju. Srbija se nije jasno odredila da sjedi u društvu demokratskih zemalja. Ne može sjediti na dvije stolice. Nadamo se da će se na kraju odlučiti za demokratski tabor i prihvatiti europske vrijednosti”, rekao je.

“Među tim vrijednostima je i osuda ratnih zločina tijekom rata u Hrvatskoj i njihov progon. Očekujemo od Srbije da prestane veličati te zločine i da ukine svoj nakaradni zakon o univerzalnoj jurisdikciji kojim zlorabi međunarodno pravo za vlastite političke svrhe i interese.”

Rekao je da je Srbija bila agresor prilikom raspada Jugoslavije. “Hrvatska je osjetila svu brutalnost hegemonističke politike kada je Srbija htjela zagospodariti bivšom državom i stvoriti unitarno društvo, što u višenacionalnoj Jugoslaviji nije bilo moguće”, rekao je Grlić Radman.

Povukao je i paralele s agresijom Rusije na Ukrajinu. “To vidimo i iz vokabulara. Riječi o denacifikaciji su iste koje koristi Rusija. Kada Rusija govori o ‘ruskom miru’, Srbija govori o ‘srpskom svijetu’. Te se propale politike i dalje pokušavaju oživjeti. Riječ je o političarima koji ne poštuju druge, koji ne poštuju međunarodno pravo i svjetski poredak. I to je ono što Rusija sada radi u Ukrajini. U 21. stoljeću to je nevjerojatno.” (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari