Pratite nas

Politika

Gordan Jandroković: Ne znam što je hrvatska diplomacija radila protekle četiri godine

Objavljeno

na

Hrvatska diplomacija mora ustrajati u objašnjavanju zašto je srbijanski zakon o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine štetan za dobrosusjedske odnose i stabilnost jugoistočne Europe, rekao je predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Gordan Jandroković nakon objave non-papera Europske komisije koja ima suprotno mišljenje.

[ad id=”93788″]

Iz non-papera koji je danas procurio u javnost vidljivo je da Europska komisija smatra da pitanje srbijanskog zakona o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine ne treba biti uvjet za otvaranje pregovora u poglavlju 23 Pravosuđe i temeljna prava.

Iako je riječ o neslužbenom dokumentu, Jandroković smatra da je njime “EK na neki način izrazila želju pokazati mišljenje”.

“To još nije službeni papir, ali pretpostavljam da će biti takav. Međutim, hrvatska diplomacija treba ustrajati u objašnjavanju zašto ovaj zakon nije europski i zašto je štetan za dobrosusjedske odnose i stabilnost jugoistočne Europe. Partnerima u EU treba objašnjavati da je to uvjet za Srbiju da krene u prihvaćanje europskih vrijednosti potrebnih za otvaranje poglavlja 23”, kazao je Jandroković novinarima u Saboru.

Podsjetio je da je Hrvatska kao kandidatkinja za punopravno članstvo u EU prošla izuzetno teške pregovore tijekom kojih su, kaže, neke članice bile nekorektne, nedosljedne pa i nepravedne.

“Danas imamo vrlo snažne argumente u tumačenju što nije dobro sa srbijanskim zakonom, a to je da mogu suditi za zločine počinjene na prostoru drugih država i od strane državljana tih država. Taj zakon sigurno ne bi bio prihvatljiv da se tiče pojedinih država EU i da su u pitanju njihovi državljani, zato i nama nije prihvatljiv i Srbija ga mora promijeniti”, poručio je Jandroković.

Smatra da je diplomacija u prošlom mandatu trebala učiniti više kako bi hrvatski prigovori Hrvatske bili uvršteni u mjerila za Srbiju, ali smatra da se to može učiniti i sada.

“Ne znam što je hrvatska diplomacija radila protekle četiri godine. To je svakako trebalo uvrstiti u mjerilo za Srbiju, međutim to će trebati učiniti u danima i tjednima pred nama”, istaknuo je.

Novinare je zanimalo i što očekuje od oporbe, s obzirom da se oporba u prošlom mandatu u vanjskopolitičkim pitanjima često svrstavala na stranu suprotnu od one koju je zastupala tadašnja vlada.

Jandroković takvo mišljenje ne dijeli. “Sjetite se arbiražnog sporazuma sa Slovenijom i drugih situacija kad smo konsenzualno nastupali. Koliko znam, sada je stav SDP-a vrlo sličan našem. Hrvatska upozorava Srbiju već pet godina da taj zakon nije europski, da nije korektan i da ne može opstati. Bilo bi pametno od kolega iz Srbije da ga povuku ako zaista žele biti europska zemlja koja poštuje europske standarde i vrijednosti”, rekao je.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari