Pratite nas

Događaji

Gospodarski prijem u Mainzu potvrdio suradnju RH i Njemačke

Objavljeno

na

Foto: IHK Rheinhessen/Kristina Schäfer

Hrvatski gospodarski savez je u suradnji s veleposlanstvom Republike Hrvatske u Saveznoj Republici Njemačkoj, Njemačko-hrvatskom industrijskom i trgovinskom komorom,  Hrvatskim svjetskim  kongresom u Njemačkoj, Hrvatskim izvoznicima, Agencijom za investicije i konkurentnost, Industrijsko-trgovinskom komorom Rheinhessen i Njemačko-hrvatskim automobilskim klubom organizirao Gospodarski prijem pod nazivom „Empfang der deutsch-kroatischen Wirtschaft“ u Industrijsko-trgovinskom komori  Rheinhessen u Mainzu.

Gospodarski prijem označava važan dan za hrvatsko gospodarstvo u SR Njemačkoj, stoga su se odazvale i mnogobrojne njemačke institucije i komore, ali i gospodarstvenici i investitori. U samom uvodu bila je riječ o ekonomskoj suradnji između Hrvatske i Njemačke koja je uz određene angažmane Hrvatskoga gospodarskog saveza i njegovih suradnika sada već na poželjnoj, ali i zavidnoj razini.

Uvodne riječi pripale su predsjedniku Industrijske i trgovinske komore za Rheinhessen, dr. Engelbertu J. Günsteru, te dr. Gordanu Grlić Radmanu, veleposlaniku Republike Hrvatske u SR Njemačkoj.

„Prije pet godina Hrvatska je postala 28. članica Europske unije, što su proslavili mnogi ljudi u Rheinhessen regiji. Već više od 50 godina Zagreb i Mainz su gradovi prijatelji, što je kamen temeljac bilateralnih odnosa između Njemačke i Hrvatske. Ključni instrument komunikacije sa Zagrebom i Hrvatskom su Njemačko-hrvatsko društvo (Deutsch-Kroatische Gesellschaft), počasni konzulat i Industrijska i trgovinska komora za Rheinhessen. No, institucije nisu u prvoj liniji onih koje čine odnos Mainza i Zagreba. Bilo u gospodarstvu, u sportu ili u kulturnom sektoru, partnerstvo obaju gradova proživljavaju njihovi građani što je dokumentirano u bliskim kontaktima i brojnim događajima.“, rekao je dr. Günster.

Gordan Grlić-Radman, veleposlanik Republike Hrvatske u SR Njemačkoj rekao je u svom pozdravnom govoru: „Republika Hrvatska članica je Europske unije od 1. srpnja 2013. godine i slavi svoju petu obljetnicu, a istodobno i 27. obljetnicu neovisnosti. Hrvatska je sada više nego ikad poslovna lokacija u uzletu, a značajan doprinos tome dale su njemačke tvrtke. No, još uvijek imamo dosta prostora ka boljem. Hrvatska vrijedi svakog izazova, prihvatite ga! Ni jedna institucija, tvrtka ili išta na svijetu ne može raditi sama, uspješna može biti samo onoliko koliko ih oblikuju i žive ljudi. Mnogo je ljudi, poduzetnika, koji su spremni prihvatiti rizik i izazov, a vjerujem da se neki nalaze i među vama večeras“.

„Ono najbitnije je da budućnost ima samo onaj koji o njoj razmišlja, vjeruje u sebe i zajedničku budućnost. Želio bih iskoristiti priliku da izrazim posebnu zahvalnost svima onima koji su uključeni u njemačko-hrvatske gospodarske odnose, kao i svim suorganizatorima ovog prijema njemačko-hrvatskoga gospodarstva. Nadam se da je ova večer temelj za još bolju buduću suradnju, stoga Vas rado pozivam da posjetite Hrvatsku, ne samo kao moguću investicijsku lokaciju, nego da bolje upoznate sve ljepote koje ona ima“, naglašavao je dr. Grlić-Radman.

Nakon pozdravnih riječi slijedio je okrugli stol u kojem su sudjelovali Christian Gutgsell (vlasnik tvrtke König Metall GmbH & Co. KG), Zdenko Lucić (ravnatelj hrvatske Agencije za investicije i konkurentnost, AIK), Dr. Domagoj Milošević (predsjednik saborskog Odbora za europske poslove), Sven Potthoff (direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore), Dr.-Ing. Anette Rückert (voditeljica Odjela za stručnu radnu snagu, kvalificiranje izbjeglica i digitalno obrazovanje u njemačkom Saveznom ministarstvu gospodarstva i energetike), Franjo Akmadža, (predsjednik Hrvatskoga svjetskog kongresa u Njemačkoj kao i član savjeta vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH) kao i Klaus-Peter Willsch (zastupnik u njemačkom parlamentu).

Na okruglom stolu diskutiralo se o tome što Hrvatska čini kako bi postala atraktivnija stranim investitorima. Sudionici su nakon kontroverzne diskusije došli do zaključka kako Hrvatska vrijedi svakog izazova.

Kroz program je vodio Mario Šušak, predsjednik Hrvatskoga gospodarskog saveza u Njemačkoj i glavni tajnik Hrvatskoga svjetskog kongresa u Njemačkoj koji se za financijsku potporu zahvalio svim sponzorima, a naročito Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske i g. Alenu Mataniću, koji je u ime Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH podržao prijem.

Na samom kraju je Mario Šušak dodijelio nagradu „Most“ kojom se odaje priznanje za angažman u njemačko-hrvatskim odnosima.

Priznanje se dodjeljuje već sedmi put, a biralo se kao i uvijek između mnogih poduzeća iz Njemačke i Hrvatske. Dosadašnji nositelj priznanja je tvrtka UHP Software GmbH, AD Plastik (Split/Hrvatska), tvrtka König Metall (Baden Württemberg), dr. Harald Augter te tvrtka Bemes Industrie Services GmbH.

Hrvatski gospodarski savez je i ove godine imao težak izbor. Važni su bili faktori poput angažmana u društvenim njemačko-hrvatskim projektima, broj zaposlenika, promet na njemačko-hrvatskom gospodarskom prostoru itd.

Ovogodišnje priznanje je dodijeljeno gospodinu Franji Paviću iz tvrtke INKOPA Industrielle Kooperation. „Poduzeća i osobe poput Franje Pavića Hrvatski gospodarski savez vidi kao graditelja mostova njemačko-hrvatskih gospodarskih odnosa“, naveo je Mario Šušak pri dodjeljivanju nagrade.

U nastavku su gosti imali mogućnost razgovora do kasno u noć uz hrvatsko vino i hrvatske specijalitete.

Fenix-magazin

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Večer prijatelja tuzlanskih Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta. Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Povijest bilježi kako su se franjevci Vrhbosanske Nadbiskupije na području sadašnje Bosne najprije doselili u Srebrenicu i tamo izgradili svoj samostan. Širili su se polako i sigurno, a kako su se širili oni, tako se širilo i kršćanstvo. Brzo su naselili i područje Soli ili danas Tuzle, gdje su kasnije također izgradili svoj samostan.

Danas u Tuzli egzistira Franjevački samostan svetih Petra i Pavla, a čiji je prostor, pored održavanja vjerskih sadržaja, i mjesto kulturnih i svih drugih za Hrvate značajnih događanja. Tako su tuzlanski franjevci uz svoj puk pokrenuli i Hrvatski kulturni centar “Sveti Franjo”. A svaka organizacija, pogotovo ona tipa kao što je ova tuzlanska, ima i svoje prijatelje, koji pomažu kad je potrebno. Čine to uvijek kad god zatreba.

Tim povodom 10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta.

Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Bila je ovo prigoda da se nazočnima obrati i donedavni gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli, svugdje rado viđeni, fra Mario Divković, koji je započeo izgradnju i cijeli projekt predao u ruke novom gvardijanu fra Željku Nikoliću.

Cijelom događaju bio je nazočan i vidno radostan predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BIH dr. Dragan Čović s najbližim suradnicima te novoizabrani predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” dr. Nikola Čiča, inače rođeni Tuzlak. Među gostima smo mogli vdiejti i Gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića i premijera Županije Posavske Đuru Topića.

Piše: Anto PRANJKIĆ

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Na Plehanu postavljen kamen temeljac za novi samostan

Objavljeno

na

Objavio

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Cijela bosanska Posavina svojevrsni je simbol patnji i stradanja hrvatskoga naroda kroz, kako onu stariju, tako i noviju, burnu povijest ovog naroda.  Katoličanstvo na ovo područje donijeli su franjevci u srednjem vijeku, a čuvali su ga zajedno sa svojim pukom u svim vremenima života u svojoj Posavini. Istina, uz velike žrtve pogotovo one u Drugom svjetskom i posljednjem Domovinskome ratu, u kojem su kuće razorene a vjernici raseljeni diljem svijeta. Prvi franjevački samostan na ovom području izgrađen je 1874. godine. Samostan, crkva svetoga Marka i cijeli kraj  bili su mjesta okupljanja i zajedništva ovdašnjih posavskih Hrvata-katolika. U onim teškim vremenima Drugoga svjetskoga rata kada su mnogobrojni muškarci završavali svoje ovozemne živote kod Burića štale i na Bleiburgu, ali i tijekom i poslije Domovinskoga rata, plehanski vjernici okupljali su se oko svojih fratara i pouzdavali se  u Božju Providnost. Tu vjeru nisu izgubili niti 2. srpnja 1992. godine kada je neprijateljska vojska s dvije tone eksploziva porušila ljepoticu ovoga kraja- crkvu Svetoga Marka. Prigodom miniranja stradao je i samostan izgrađen 1932. godine. Ljudi su teškom mukom i gorčinom u srcu napuštali ognjišta, ali svoj Plehan nisu zaboravili. Prvi se vratio fra Ivan Ćurić i kao njegovi predčasnici, fratri u srednjem vijeku, na Plehanu počeo graditi novi vjernički život. Danas tamo živi oko 90 Hrvata, a prije rata bilo ih je preko osam tisuća.

Počinje gradnja samostana na Plehanu, srušenog 1992.

U ponedjeljak 8. srpnja ove godine bilo je posebno svečano na Plehanu. Uzoriti Vinko kardinal Puljić, Nadbiskup Vrhbosanski blagoslovio je gradilište i kamen temeljac  i time simbolično započeo gradnju novog samostana. U prigodnoj homiliji kardinal Puljić nije zaboravio podsjetiti svoje vjernike kako kamen temeljac označava našega Gospodina Isusa Krista kao čvrstu stijenu na kojoj gradimo život vjere. Osvrnuo se i na žrtvu koju su podnijeli branitelji i poručio svima da iz posebnog pijeteta prema njima moramo voljeti i cijeniti ono zašto su branitelji dali svoje živote.

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim.

Kamen temeljac koji je ugrađen u temelj novog samostana izradio je povratnik Marko Princip a u njega je autor  ugradio i povelju o gradnji samostana. Uz veliki broj vjernika događaj su uveličali i članovi zbora župe  Rođenja BDM iz Ulica pored Brčkog, gdje je sadašnji plehanski gvardijan fra Anto Tomas službovao kao župnik i župni vikar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari