Pratite nas

Pregled

Gotovina: Naprijed možemo samo ako njegujemo optimizam i svaki dan teško radimo

Objavljeno

na

Foto: Arhiva

Osim Vlade koja je na Hvaru održala sjednicu, na tom otoku se našao i umirovljeni general Ante Gotovina.

Upitan što kao čovjek koji se bavi ribarstvom misli o smjeru koji je Vlada isplanirala za otoke, rekao je kako smatra da je dobar.

“Dobar je ovakav smjer za otok, za razvoj turizma i za sve. Turizam je ipak jedna od naših najvažnijih gospodarskih grana i treba ga njegovati, razvijati, usavršavati i organizirati ga još bolje i jače, podignuti sadržaje da sezona ne bude samo ljeto, nego većina godine”, poručio je Gotovina.

Na pitanje hoće li Vladina strategija zadržati ljude na otocima, odgovorio je protupitanjem: “Sigurno da će ostati, gdje biste vi otišli? Nije vam lijepo ovdje?”

Zamoljen za komentar vezano za situaciju s masovnim odlaskom mladih ljudi iz Hrvatske, Gotovina je rekao kako smatra da se to predstavlja “predramatično”.

“Moramo biti više optimisti, ne njegovati pesimizam, nego optimizam. Čaša nije do pola prazna, nego do pola puna”, poručuje Gotovina i dodaje: “Svaki dan moramo raditi težak posao, biti tu i svaki dan brinuti se o svemu. Samo tako možemo ići naprijed”, rekao je Gotovina za Novu TV.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Sindikati traže raspisivanje referenduma o mirovinskoj reformi

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Čelnici triju sindikalnih središnjica zatražili su u ponedjeljak od Hrvatskog sabora raspisivanje referenduma na temelju inicijative “67 je previše” o mirovinskoj reformi, inače su spremni pozvati građane na ulice kako bi osigurali poštovanje volje 750.000 potpisnika zahtjeva.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel podsjetio je na konferenciji za novinare ispred Hrvatskog sabora da su prije više od tri mjeseca predali gotovo 750.000 potpisa za raspisivanje referenduma, ali osim potvrde Ministarstva uprave da ima dovoljan broj potpisa od Vlade i Sabora dosad nema nikakvih informacija o daljnjim postupcima vezanim uz sindikalnu inicijativu.

Novosel ističe kako sindikati očekuju da se do kraja mjeseca u Saboru utvrdi termin održavanja referenduma. Bude li se referendumsko pitanje slalo na Ustavni sud, postoji rok od 30 dana i eventualno još 30 za odgovor Hrvatskom saboru. U tom terminu sigurno ćemo tražiti da Ustavni sud što prije donese odluku, najavio je Novosel.

Poručio je da sigurno neće biti novih pregovora ili sporazuma u vezi referenduma, Sabor treba donijeti tehničku odluku, a u Vladi se kroji vrijeme. Sindikalna inicijativa “67 je previše” nije nastala iz političkih interesa nego zbog želje da budućim umirovljenicima bude bolje.

Referenduma mora biti jer se volja građana mora poštivati, zastupnici su u Sabor ušli voljom građana, a ako ju ne žele poštivati naša je dužnost da pozovemo građane na ulice kako bi rekli što misle o takvoj Vladi i Saboru, kaže Novosel.

Za raspisivanje referenduma prije izbora za predsjednika i Sabor

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je da referendum treba raspisati što prije te poručio vladajućima – neka nas ne tjeraju u političke vode, ne se želimo baviti politikom niti politizirati.

Ustvrdio je kako su ih upravo iz vlasti “gurnuli” u prikupljanje potpisa za referendum u vrijeme predizborne kampanje za Europski parlament. “Nadam se i želim vjerovati da neće napraviti istu pogrešku i ‘dva puta stati na iste na grablje i da ih udare po čelu'”, rekao je Sever.

Još uvijek ima dovoljno vremena za raspisivanje referenduma negdje u listopadu, kaže Sever, kako bi se moglo relaksirano pristupiti izborima za predsjednika države i Hrvatski sabor.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ponovio je da se sindikati neće odazvati pozivu ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića na sastanak dok se referendum ne raspiše.

Prikupljenih 750.000 potpisa jednako je broju glasova s kojim HDZ obnaša vlast u Hrvatskoj, rekao je Ribić dodavši kako ne vjeruje da se netko s time može poigravati.

Poručio je kako je izuzetno važno održati referendum kao znak demokratske kulture, te pozvao premijera Andreja Plenkoviću, koji odlučuje hoće li Sabor referendumsko pitanje poslati na Ustavni sud, da donese odluku “na tragu demokratskih, civiliziranih i kulturnih standarda” i raspiše referendum. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Biskup Košić: Zrin će postati što je zavrijedio da postane

Objavljeno

na

Objavio

O završetku gradnje i blagoslovu spomen-crkve Našašća sv. Križa u Zrinu te o povijesnoj važnosti samog Zrina, u HKR-ovoj emisiji “Aktualno” urednice i voditeljice Tanje Maleš, govorio je sisački biskup Vlado Košić. Misno slavlje i blagoslov crkve na blagdan Uzvišenja sv. Križa, u subotu 14. rujna predvodito je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Dana 9. rujna 1943. nad hrvatskim pučanstvom u Zrinu počinjen je jedan od posebno teških zločina u II. svjetskom ratu. Toga su dana Zrin koji se nalazio u okruženju srpskih sela napale partizanske divizije. Muškarci koji su branili svoje domove bez milosti su poubijani, Zrin je zatim opljačkan te zapaljen, a žene i djeca su protjerani i raseljeni. Zrin je prije II. svjetskog rata imao oko 900 stanovnika, a tijekom rata i poraća ubijen je ukupno 291 stanovnik Zrina. Preživjele žene i djeca su raseljeni.

Hrvati katolici za dugih komunističkih desetljeća nisu se smjeli vratiti u svoj zavičaj, niti spomenuti da su podrijetlom iz Zrina. Prvi puta su se vratili nakon oslobođenja Pounja u “Oluji”, i na ruševinama župne crkve Sv. Katarine u Zrinu 9. rujna 1996. proslavili misu za sve žrtve zrinske pogibije.

Govoreći o završetku gradnje i blagoslovu nove spomen-crkve Našašća sv. Križa te o povijesnom značenju Zrina, biskup Košić napomenuo je da Zrin zaista ima veliko značenje za hrvatsku povijest, premda je nacionalna dimenzija zapravo potisnuta, a Zrinjani koji su bili žrtve pokolja zaboravljeni.

Košić je istaknuo da Zrin ima, ne samo lokalno, već nacionalno značenje još od 16. stoljeća. Zrin je bio mjesto gdje su prebivali Šubić i Zrinski, plemićka obitelj koja je dala istaknute vojskovođe, branitelje Hrvatske na tom području. Spomenuo je Nikolu Šubića Zrinskog, poznatog i kao branitelja Sigeta, kojim se dići cijela Hrvatska, čije ime je bilo inspiracija za poznati park Zrinjevac.

Biskup Košić rekao je da je crkva Našašća sv. Križa bila mjesto župnog života sve do 1943. kada su posljednji put zazvonila zvona župe na Zrinu. Napomenuo je također da je tamo ubijeno 291 civil. Košić navodi da, iako su partizani govorili da je zrinsko područje bilo ustaško uporište, spisi o 25 preuzetih pušaka iz tog područja dokazuju da su tamo prebivali civili, a ne vojnici. Branili su se od napada u vrijeme kada se pokušao provesti genocid nad hrvatskim narodom.

“Početkom stvaranja NDH došlo je do pobune srpskog stanovništva i već je tada bio genocid nad hrvatskim narodom. O tome svjedoče i Boričevac, Srb, Španovica, Zrin, Udbina i druga mjesta koja su bila potpuno očišćena od Hrvata. Zapravo se radi o jednom genocidnom planu. Imamo i dokumente gdje su se Talijani fašisti u Dalmaciji dogovarali s četnicima. Jedni su trebali Dalmaciju čistiti od Hrvata, a drugi zaleđe i unutrašnjost”, objasnio je biskup Košić.

Biskup se osvrnuo i na govor predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović tijekom proslave dana Sisačko-moslavačke županije u kojem je istaknula Zrin kao “sijelo zaslužne hrvatske velikaške obitelji Zrinskih, ali i mjesto ubojstva i progona stotina Hrvata u rujnu 1943. godine, da bi preživjelima i njihovim potomcima jugoslavenska komunistička vlast nakon rata oduzela sva građanska prava, imovinu i zabranila povratak”. Smatra pohvalnom njenu izjavu da ta nepravda još nije ispravljena i da je vrijeme da nadležne institucije isprave ono što se može ispraviti. Sami Zrinjani već gotovo 25 godina čekaju da se nepravda ispravi te žele, kako navodi mons. Košić, da se hrvatski narod u Zrinu osjeća kao kod kuće i da katolici mogu ponosno tamo ispovijedati svoju vjeru.

Na pitanje zna li se gdje su pokopani stradali Zrinjani, Košić je rekao da izgleda da ima ljudi koji možda znaju lokaciju, ali je nisu spremni reći. Potvrdio je da su na lokaciji stare crkve, gdje je bilo i groblje, pronašli 12 leševa što je evidentirano, a žrtve su dolično i pokopane.

Tijekom svetkovine 14. rujna bit će otkrivena i ploča s popisanim žrtvama čija imena su otkrivena zahvaljujući povjesničaru, dugogodišnjem uredniku časopisa Zrin, Anti Milinoviću te Damiru Borovčaku, autoru djela Zrin – 70 godina poslije komunističkog genocida.

Biskup Košić naveo je da je, zbog svog truda i želje da se Zrin i zrinske žrtve dostojno obilježavaju i komemoriraju, u medijima nazivan čak i ‘nazi biskupom’, iako nikada nije veličao totalitarizam.

Ja sam samo rekao da su partizani počinili zločin, a novinar u svom prikazu moje kritike na račun partizana nije spomenuo da je to rečeno u Zrinu. Dakle, na vrlo konkretnom mjestu s vrlo konkretnim događajima i konkretnim žrtvama.”

Biskup je, za sve zainteresirane, objasnio kako se dolazi do Zrina. Od Kostajnice treba ići prema Dvoru uz Unu gdje se dolazi do Divuša, a 11 km sjeverno od Divuša nalazi se Zrin. Istaknuo je i da Zrin sve više postaje hodočasničkim mjestom gdje dolaze Zrinjani oplakivati svoje najmilije, ali također dolazi sve više braniteljskih udruga iz cijele Hrvatske te vjeruje kako je to pokazatelj da će Zrin postati ono što je zavrijedio da postane.

(IKA)

Zrin: Vrijeme je za istinu o stradanjima hrvatskog naroda

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari