Pratite nas

Gospodarstvo

Gotovo 5.000 bankara u EU-u zarađuje više od milijun eura godišnje

Objavljeno

na

Broj bankara u Europskoj uniji s godišnjom zaradom većom od milijun eura u 2017. je porastao na gotovo 5.000, pa i nakon što su regulatori ograničili visinu bonusa, pokazalo je izvješće Europske agencije za banke (EBA).

Iz EBA-e su u ponedjeljak objavili da je 4.859 bankara 2017. godine primilo više od milijun eura, zajedno s bonusima, dok ih je u godini ranije bilo 4.597. Većina njih bila je u Britaniji, pokazali su podaci EBA-e. No, kako se Britanija sprema izaći iz EU-a krajem mjeseca, očekuje se da će neki visokoplaćeni bankari preseliti iz Londona u nova središta u Europi, podsjeća Reuters.

Nakon što su porezni obveznici bili primorani spašavati zajmodavce za vrijeme financijske krize prije 10 godina, EU je ograničio bonuse od 2014. na razini osnovne plaće, odnosno u visini najviše njih dvije uz odobrenje dioničara. Kako su objavili iz EBA-e, prosječni omjer između varijabilnog i fiksnog dijela plaće kod onih najbolje plaćenih nastavlja se smanjivati, i to sa 104 posto u 2016., na 101,08 posto u 2017. godini. U 2014. je bio iznosio 123 posto, a 2015. godine 118 posto.

Oni najbolje plaćeni velikom su se većinom nalazili u Britaniji, njih ukupno 3.567 u 2017. odnosno 73,3 posto – 38 više nego u 2016. godini. U Njemačkoj ih je bilo 390 u 2017., u Italiji 201, Francuskoj 233, a u Španjolskoj njih 161.

Mnoge velike banke sa sjedištem u Londonu od tada su otvorile svoja sjedišta drugdje u EU u sklopu priprema za poslovanje u razdoblju nakon brexita. Britanija se protivila ograničenju visine bonusa, napominjući da će to navesti banke da ublaže utjecaj ograničenja tako što će podići osnovnu plaću, što bi zajmodavcima otežalo smanjenje troškova za vrijeme kriza na tržištu.

Financijska pravila EU-a pretočena su u britansko zakonodavstvo u sklopu priprema za brexit 29. ožujka. Guverner britanske središnje banke Bank of England (BoE) Mark Carney signalizirao je da bi se ograničenje bonusa moglo naći među pravilima bloka koja bi Britanija u budućnosti mogla razmatrati, no ne uz rizik da naštete ukupnoj otpornosti sektora.

I dok se bankare izložilo pritisku da smanje bonuse, upravitelji imovinom izbjegli su utjecaj tih ograničenja u potpunosti. EBA je objavio da je u bančinim segmentima poslovanja s upravljanjem imovinom prosječan omjer varijabilnog prema fiksnom dijelu plaće uvećan s 358 posto u 2016., na 402 posto u 2017., čime i dalje znatno premašuje maksimum od 200 posto. “Nekoliko zemalja članica dopušta primjenu izuzeća za zaposlenike u tom poslovnom segmentu, iako CRD IV (EU pravila o kapitalu banaka) eksplicitno ne pružaju takvu mogućnost”, navodi se u EBA-inom izvješću.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Plenković: Vraćanje na investicijski rejting potvrda da Vlada vodi zemlju u dobrom smjeru

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u petak kasno navečer da je vraćanje Hrvatske na razinu investicijskog rejtinga od strane rejting agencije Standard & Poor’s potvrda da Vlada vodi zemlju u dobrom smjeru.

Agencija S&P povisila je u petak rejting Hrvatske na ‘BBB-/A+’, uvrstivši ga nakon više od šest godina u investicijsku kategoriju, zahvaljujući poboljšanje stanja u proračunu i gospodarskom oporavku.

Potvrda dobrog smjera

„Ta procjena S&P-a na neki je način rezimirala sve ono što mi kontinuirano govorimo što su ciljevi, smjer i postignuća naše Vlade. Prva je da smo, osiguravši stabilnost institucija u Hrvatskoj, a to znači da je parlamentarna većina stabilna, funkcionira, da se zakoni donose, da Vlada može raditi svoj posao, osigurali potrebno vrijeme za reformske pothvate”, kazao je premijer novinarima u Saboru.

Dodao je da su ti reformski pothvati i strukturne reforme i fiskalna konsolidacija.

„Upravo ta dva bitna elementa su prepoznali analitičari S&P-a i poslali nam poruku da je smjer kojim vodimo zemlju sada potvrđen i od njih“, izjavio je Plenković.

„Nakon što smo 2017. izašli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, pa sada iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, kada smo u tri godine za deset postotnih poena smanjili udio duga BDP-a, kada smo brži u tome nego mnoge druge zemlje, kada se spremamo za ulazak u europski tečajni mehanizam, kada su svi gospodarski pokazatelji u plusu, onda je ovo signal da moramo nastaviti sa strukturnim reformama, s poreznim rasterećenjem, mirovinskom reformom koju se prepoznali kao jednu od ključnih strukturnih reformi, s postignućima u domeni turizma, glede osobne potrošnje i s činjenicom da je čitav paket tih aktivnosti hrvatske Vlade omogućio da se po ovoj agenciji nakon šest i pol godina vratimo na investicijski rejting“, poručio je premijer.

Kazao je i da je to odlična vijest za Hrvatsku i za gospodarstvo.

„Siguran sam da se na ovaj način širi i baza i krug potencijalnih investitora u Hrvatsku, a posljedično tome vidjet ćemo daljnji trend onoga što je dobro za gospodarstvo i za građane, a to je, naravno, i smanjivanje kamatnih stopa“, dodao je premijer.

Istaknuo je da je to poticaj za Vladu da nastavi dosadašnjim putem i da te reforme budu još vidljivije i da ih bolje prepoznaju, prije svega, građani, a potom i međunarodne financijske institucije.

Premijer je poručio i da se nada da će i druge dvije agencije – Fitch i Moody’s – dati ohrabrujući trend kao što je ovaj danas.

Odluka o Uljaniku bit će na temelju analiza

Upitan hoće li ovo imati utjecaja na odluku o Uljaniku kazao je da bi „izdvojio dva specifična elementa u analizi S&P-a“.

„Prvo je da su oni koji su pratili situaciju vezanu za Agrokor, za prijetnje koje bi za hrvatsko gospodarstvo i naš financijski sustav imao kolaps Agrokora u najvećoj mjeri otklonjen. Dakle, oni odaju priznanje Hrvatskoj na način na koji je reagirala na najveći sistemski rizik kojeg smo imali za hrvatsko gospodarstvo proteklih godina. Ta činjenica je izrazito važna i ohrabrujuća da se prepozna koliko je taj potez prije dvije godine bio odvažan, koliko je spriječio negativne posljedice i na radna mjesta i na gospodarstvo i na brojne subjekte, a ne na samu kompaniju“, pojasnio je.

„Druga, koja se tiče Uljanika, pokazuje da oni u ovom trenutku procjenjuju da smo načinom kako smo se konsolidirali, kako je porasla otpornost Hrvatske na krizne situacije, a krizna je situacija ako morate isplatiti 3,1 milijardu kuna državnih jamstava za brodove koji su naručivani prije. Mi smo to napravili na način da nije bilo nekog kriznog poreza, rebalansa proračuna, škara po svim mogućim resorima ili izdacima jer smo imali snage, bili smo fiskalno konsolidirani i otporni. I tu oni vide da smo čak glede Uljanika smanjili potencijalne rizike koji se na nas odnose”, kazao je premijer.

Dodao je da S&P izglede za rejting drži stabilnima, što znači da će agencija pratiti daljnje napore Vlade i vidjeti na koji način nastavlja s reformskim pothvatima i gospodarskim rastom.

„Ovo neće direktno utjecati na odluku o Uljaniku, mi ćemo odluku donositi na temelju analiza svih mogućih reperkusija, i političkih, ekonomskih, financijskih, socijalnih, ali i regionalnih i europskih jer svako restrukturiranje mora proći sukladno pravilima o državnim potporama i odobrenjem na razini Europske komisije“, istaknuo je premijer.

Na pitanje novinara kazao je da „nije s ministricom Žalac razgovarao o njenim navodima da ima indicije da joj netko iz stranke podmeće afere“.

„Neću uopće o tome razgovarati jer je to nebitna tema. Ovo je bitna tema jer smo vam došli reći koliko je važan današnji signal S&P-a za ono što je bitno u radu Vlade“, dodao je.

Na pitanje uživa li ministrica Žalac njegovo puno povjerenje, odgovorio je „ministrica radi svoj posao i dalje normalno“, a na ponovljeno pitanje, uzvratio je „sve sam vam rekao“.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Elektroprivreda HZHB u 2018. ostvarila neto dobit od 16,39 milijuna maraka

Objavljeno

na

Objavio

Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar u prošloj godini ostvarila je neto dobit od 16,39 milijuna maraka, nakon što je godinu ranije poslovala s dobitkom od 237,4 tisuće maraka, pokazuje financijsko izvješće tog društva objavljeno na stranicama Sarajevske burze.

Poslovni prihodi Elektroprivrede HZHB u promatranom razdoblju su za 51 posto veći nego godinu ranije, i iznose 442,01 milijuna maraka, dok su 2017. godine iznosili 292,48 milijuna.

Poslovni rashodi su za 37,5 posto veći nego godinu ranije i iznose 416,21 milijun maraka.

Poslovna aktiva ovog društva u promatranom razdoblju je iznosila oko 1,28 milijardi maraka, a 2017. godine 1,24 milijarde, dok je ukupan kapital smanjen za 0,4 posto s 854,12 milijuna na 850,18 milijuna maraka.

Elektroprivreda HZHB u 2018. godini imala je 2 129 uposlenika, javlja Fena.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari