Pratite nas

Gospodarstvo

Gotovo 5.000 bankara u EU-u zarađuje više od milijun eura godišnje

Objavljeno

na

Broj bankara u Europskoj uniji s godišnjom zaradom većom od milijun eura u 2017. je porastao na gotovo 5.000, pa i nakon što su regulatori ograničili visinu bonusa, pokazalo je izvješće Europske agencije za banke (EBA).

Iz EBA-e su u ponedjeljak objavili da je 4.859 bankara 2017. godine primilo više od milijun eura, zajedno s bonusima, dok ih je u godini ranije bilo 4.597. Većina njih bila je u Britaniji, pokazali su podaci EBA-e. No, kako se Britanija sprema izaći iz EU-a krajem mjeseca, očekuje se da će neki visokoplaćeni bankari preseliti iz Londona u nova središta u Europi, podsjeća Reuters.

Nakon što su porezni obveznici bili primorani spašavati zajmodavce za vrijeme financijske krize prije 10 godina, EU je ograničio bonuse od 2014. na razini osnovne plaće, odnosno u visini najviše njih dvije uz odobrenje dioničara. Kako su objavili iz EBA-e, prosječni omjer između varijabilnog i fiksnog dijela plaće kod onih najbolje plaćenih nastavlja se smanjivati, i to sa 104 posto u 2016., na 101,08 posto u 2017. godini. U 2014. je bio iznosio 123 posto, a 2015. godine 118 posto.

Oni najbolje plaćeni velikom su se većinom nalazili u Britaniji, njih ukupno 3.567 u 2017. odnosno 73,3 posto – 38 više nego u 2016. godini. U Njemačkoj ih je bilo 390 u 2017., u Italiji 201, Francuskoj 233, a u Španjolskoj njih 161.

Mnoge velike banke sa sjedištem u Londonu od tada su otvorile svoja sjedišta drugdje u EU u sklopu priprema za poslovanje u razdoblju nakon brexita. Britanija se protivila ograničenju visine bonusa, napominjući da će to navesti banke da ublaže utjecaj ograničenja tako što će podići osnovnu plaću, što bi zajmodavcima otežalo smanjenje troškova za vrijeme kriza na tržištu.

Financijska pravila EU-a pretočena su u britansko zakonodavstvo u sklopu priprema za brexit 29. ožujka. Guverner britanske središnje banke Bank of England (BoE) Mark Carney signalizirao je da bi se ograničenje bonusa moglo naći među pravilima bloka koja bi Britanija u budućnosti mogla razmatrati, no ne uz rizik da naštete ukupnoj otpornosti sektora.

I dok se bankare izložilo pritisku da smanje bonuse, upravitelji imovinom izbjegli su utjecaj tih ograničenja u potpunosti. EBA je objavio da je u bančinim segmentima poslovanja s upravljanjem imovinom prosječan omjer varijabilnog prema fiksnom dijelu plaće uvećan s 358 posto u 2016., na 402 posto u 2017., čime i dalje znatno premašuje maksimum od 200 posto. “Nekoliko zemalja članica dopušta primjenu izuzeća za zaposlenike u tom poslovnom segmentu, iako CRD IV (EU pravila o kapitalu banaka) eksplicitno ne pružaju takvu mogućnost”, navodi se u EBA-inom izvješću.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Horvat: Filozofija, metodologija i način na koji su se brodovi gradili do danas u Hrvatskoj više ne postoji

Objavljeno

na

Objavio

Filozofija, metodologija i način na koji su se brodovi gradili u Hrvatskoj više ne postoje, izjavio je u srijedu ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat odgovarajući na novinarska pitanja o 3. maju, Uljaniku i jučerašnjem posjetu izaslanstva China Shipbuilding Industry Corporationa (CSIC) 3. maju i Brodarskom institutu.

Na pitanje odustaje li se od ideje brodogradnje kao strateške industrije, Horvat, koji sudjeluje na 42. međunarodnom ICT skupu MIPRO 2019., rekao je da je brodogradnja prije 30-ak godina, u tadašnjem uređenju i državi, kao doprinos sveukupnom gospodarskom rastu bila hvalevrijedna i postotno vrlo respektabilna.

“Danas je ta industrijska grana otprilike 1,8 posto ukupnog BDP-a. Da li graditi strateški interes na nečemu što danas BDP puni na razini od 1,5 posto, a na takav način i toliki novac investirati, prvenstveno iz državnog proračuna, za egzistenciju takve industrije – ja bih vrlo rado čuo i glas javnosti. Pa, ako treba danas raditi nekakve referendume, onda bismo i na taj način mogli pitati javnost je li za kontinuitet takvog modela ili s takvim modelom jednostavno treba prekinuti,” kazao je.

Na upit o modelima za mogući nastavak proizvodnje i dovršetak započetih brodova u 3. maju, koje je predložila Uprava tog brodogradilišta, Horvat je odgovorio da je završetak dvaju brodova u 3. maju, a zatim njihova prodaja brodarima, jedna od perspektiva o kojima Vlada razmišlja. “I u Puli i u Rijeci nalaze se po dva broda u visokoj fazi gotovosti. U ovom trenutku vodimo intenzivne pregovore s Jan de Nulom, za kojeg se u Puli gradi jaružalo, kako bismo spasili državno jamstvo od 124 milijuna eura. Spremni smo investirati iz državnog proračuna do najviše 30 milijuna eura da bi nam se to jamstvo vratilo. S obzirom da smo za brodove koji su u Rijeci platili državna jamstva, osigurati novac za završetak tih brodova, pa ih nakon toga brodarima prodati i jedan dio vratiti u državni proračun, također je jedna od perspektiva o kojima Vlada u ovom trenutku razmišlja,” rekao je.

Govoreći o posjetu kineskog izaslanstva, Horvat je naveo da su Kinezi jučer ponajprije došli pogledati kakva je tehnološka opremljenost Brodarskog instituta te su obišli svih 14 laboratorija, bili u institutu gotovo 4 sata i razgovarali s menadžmentom. Naglasio je da je jučer pokrenuta inicijativa za suradnju Brodarskog instituta i slične institucije, koja u sklopu kompanije najvećeg svjetskog brodara djeluje u Kini.

Horvat je rekao da je prije otprilike mjesec dana slična ekipa bila u Uljaniku, gotovo dan i pol, a u 3. maju su tada bili samo jedno predvečerje. “Ovaj tehnički dio izaslanstva obišao je i 3. maj, konstatirao da je u ovom trenutku tehnološka kondicija u 3. maju daleko veća i prihvatljivija nego u samom Uljaniku. Činjenica je da ovaj, tehnički nivo izaslanstva, nije ovlašten za donošenje bilo kakvih odluka, oni će pripremiti sveobuhvatno izviješće za svoj menadžment, a kakva će u konačnici biti odluka menadženta, siguran sam da će se dogoditi kroz sljedećih nekoliko dana,” naveo je ministar.

Na upit o drugim interesima kineskog izaslanstva, Horvat je odgovorio da je na kraju sastanka dobio maketu male podmornice, da je to jedan od komercijalnih proizvoda te industrije. Naveo je da je divezifikacija onoga čime se ta kompanija bavi postavljena na deset dohodovnih stupova.

“Od 150 tisuća zaposlenih, samo njih 30 tisuća sudjeluje u brodogradnji, a ostali proizvode i sudjeluju u različitim drugim industrijama. Tako da nama u ovom trenutku i na prostoru Uljanika i 3. maja nije samo i isključivi prioritet nastaviti s brodogradnjom. Diverzifikacija proizvodnje moguća je i na jednoj i na drugoj lokaciji, možda u manjem obilku,” kazao je Horvat. “Mora jednostavno postati jasno – filozofija, metodologija i način na koji su se brodovi gradili do danas u Hrvatskoj više ne postoji”, zaključio je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Ispred dvorca Kerestinec 2020. trebala bi početi gradnja Rimac Campusa

Objavljeno

na

Objavio

Tvrtka Rimac Automobili koja je nedavno objavila kako su Hyundai Motor Company i Kia Motors Corporation odlučili uložiti 600 milijuna kuna u kapital te tvrtke kreće u projekt razvoja investicije koja se mjeri između 80 i 100 milijuna eura – u projekt Rimac Campus, objavio je u nedjelju Jutarnji list.

Taj budući prostor, kako navode, bit će središte tvrtke u kojem će raditi više od dvije tisuće ljudi.

Tamo će se smjestiti razvojno-istraživački centar, proizvodnja, testiranje, prostor za edukacije, kinodvorana, bit će i hotel za goste i zaposlenike koji dolaze izvana, vrtići za djecu zaposlenika, restorani, proizvodnja hrane, frizeri, sportski objekti, startup inkubator, ali i golemi park na kojem će zaposlenici, ali i posjetitelji moći slobodno raditi i uživati.

Vlasnik kompanije Mate Rimac želi integrirani objekt, no ne želi otkriti samu lokaciju kampusa, piše Jutarnji list.

Campus će po njegovim riječima biti u blizini Zagreba, nekoliko lokacija je već pogledano, iako je većina onoga što nude lokalni načelnici vrlo limitirana.

“Nije baš neko natjecanje” – objasnio je za Jutarnji list Rimac, koji je uvjeren da bi gradnja mogla početi početkom 2020. godine, a njegov je cilj do kraja 2021. godine završiti ovaj veliki projekt. Mnogo je realnije da će to ipak biti 2022. ili 2023. godina s obzirom na opseg Rimac Campusa, navodi dnevnik.

Jutarnji navodi da bi novi kampus mogao biti u blizini dvorca u Kerestincu te da je Rimac već dao precizne upute arhitektima, a navodno se vodio izgledima središta drugih sličnih tehnoloških kompanija.

(Hina)

 

Mate Rimac: Sedam posto tvrtke dat ću zaposlenicima, od čistačice do direktora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari