Pratite nas

Događaji

Govor akademika Željka Reinera na Lepoj Bukvi 23. kolovoza 2019.

Objavljeno

na

Govor potpredsjednika Hrvatskoga sabora i izaslanika predsjednika Hrvatskoga sabora akademika Željka Reinera obilježavanju Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava na Macelju 23. kolovoza 2019.:

Poštovani

– predsjedniče Udruge Macelj 1945., gospodine Zdravko Čepo,

– izaslanice Predsjednice Republike Hrvatske, gospođo Anamarija Kirinić

– izaslanice predsjednika Vlade Republike Hrvatske, gospođo Zdravka Bušić,

– poštovani uzvanici,

čast mi je i zadovoljstvo da vas mogu pozdraviti u ime predsjednika Hrvatskoga sabora i u svoje osobno ime u prigodi Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava kojeg obilježavamo slijedom Deklaracije Europskog parlamenta donesene 23. rujna 2008. godine o proglašenju upravo 23. kolovoza Europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma. Taj je datum odabran jer je 23. kolovoza 1939. godine potpisan pakt o nenapadanju između nacističke Njemačke i komunističkog Sovjetskog saveza, poznat kao Sporazum Molotov-Ribbentrop, kojim je postignut javni sporazum o nenapadanju i tajni o podjeli interesnih sfera u Istočnoj Europi, dakle bjelodano se pokazala zapravo istovjetnost dva totalitarna, i u biti gotovo identična, režima – nacističkog i komunističkog. Ovaj datum obilježavamo i zbog činjenice da je slijedom Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu donesene 2. travnja 2009. godine, Hrvatski sabor 2011. godine proglasio upravo taj dan spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u Republici Hrvatskoj. Takvi su režimi u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, doveli do strašnih tragedija, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda te progona i ubijanja političkih neistomišljenika ili naprosto onih drugačije nacije ili vjere.

Zato je osobito važno ukazivati na uzroke nastanka i na tragične posljedice vladavine nedemokratskih režima, nacističkog, fašističkog, ustaškog komunističkog i drugih. Suočavanje s prošlošću, pijetet prema žrtvama i obrazovanje mladih o zločinima totalitarnih režima imperativ je kojim se moramo trajno voditi, i to ne zbog prošlosti, jer mrtve na žalost ne možemo oživjeti, već zbog budućnosti.

Osuda nacističkog i ostalih totalitarnih režima i njihovih zločina neprijeporna je tekovina suvremenoga demokratskog društva pa svako pozitivno pozivanje na njih u javnom prostoru izaziva osudu demokratske javnosti, što ponegdje uključuje i zakonske sankcije. Ne smijemo, međutim, zaboraviti da su strašni zločini i kršenja ljudskih prava činjeni i za vrijeme komunističke vladavine, ne samo neposredno nakon drugog svjetskog rata nego konstantno, sve do sloma komunizma. O tome govori Rezolucija 1481 o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka (režima) koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 25. siječnja 2006. godine. I oko ovog mjesta na kojem sada stojimo, razasute su kosti tisuća nevinih ljudi koje su komunisti pobili nakon završetka rata i bez suda, a svatko ubijen bez suda je po definiciji nevin.

Činjenica je da postoji pogubna i ničim opravdana asimetrija između dobro poznatih zločina nacističkog, fašističkog i ustaškog režima koji su odavno javno osuđeni te dugo prikrivanih i gotovo neistraženih, komunističkih zločina. O tim se zločinima desetljećima nije smjelo niti govoriti, dapače u početku je njihovo spominjanje značilo smrt, pa i za njihove najbliže, koji su ih makar htjeli oplakati ni ne znajući gdje leže kosti njihovih najdražih, kasnije je to značilo zatvor ili neku drugu kaznu, dok je još kasnije na sve to silom nametnut veo zaborava. Zloćudna asimetrija očitovala se i u tome što je zločince koji su strahote radili u ime jednih totalitarnih režima najčešće stigla zaslužena kazna a ti su režimi nedvosmisleno osuđeni, dok su zločinci drugog režima – onog komunističkog, umjesto zaslužene kazne, dobivali odličja, stanove i vile otete svojim žrtvama, napredovali u svojim karijerama i stizali na vrhunske položaje ne samo u politici i vojsci već i u upravi, gospodarstvu, sveučilištima. A kao što je svaka nevina žrtva jednaka i trebamo joj odati pijetet, tako je i svaki zločinac jednak, bez obzira kojem režimu on pripadao i kojim razlozima i ideologijama on ili oni koji to čak i danas brane, pokušavaju opravdati zločin. A nemojmo se zavaravati, takvih itekako ima još i danas.

Stoga je važno naglasiti da ne smijemo dopusti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina. Nema takvoga političkog cilja koji bi opravdao ubijanje i jednog čovjeka a kamo li desetke tisuća. Ti su ljudi zločinci i bezbožnici. Jer sve velike monoteističke religije to osuđuju. Zar ne piše u Svetom pismu Peta Božja zapovijed: „Ne ubij“? Zar ne piše u Kur’anu Časnom u suri Al-Ma’ide 32 “Ako netko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili onoga koji na Zemlji nered ne čini – kao da je sve ljude poubijao“. Zar ne piše u Mišni, odnosno Talmudu 4:9 „Tko ubije čovjeka kao da je ubio čitav svijet“?

Teško je vjerovati da je 20. stoljeće bilo doba najvećih znanstvenih, medicinskih i tehnoloških postignuća, ali i najkrvavije stoljeće modernoga doba. Znanost su zadužili europski velikani poput Alberta Einsteina, Marie Curie, Alexandera Fleminga i desetci drugih, dok su u isto vrijeme dvojica europskih diktatora Staljin i Hitler, ali i niz njima sličnih, odgovorni za smrt više od 100 milijuna ljudi. Životi onih među nama koji su preživjeli dva svjetska rata i Domovinski rat zasigurno nisu obilježeni samo znanstvenim postignućima 20. stoljeća već upravo boli, patnjom i gubitkom. Zbog njih i njihovih potomaka osobito je važno da trajno podsjećamo na zločine totalitarnih i autoritarnih režima.

Ove godine obilježavamo i 30. obljetnicu pada komunističkih diktatura u srednjoj i istočnoj Europi i pada Berlinskog zida. Koristim ovu prigodu da naglasim važnost sjećanja i obilježavanja događaja koji su doveli do dugo iščekivane demokracije u nas. Hrvatska je na težak način krvlju svojih najboljih sinova i kćeri stekla svoju neovisnost i slobodu pobijedivši velikosrpske agresore koji su također bili vođeni nacionalsocijalističkom ideologijom i stoga je obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava u nas možda još i važnije nego u nekim drugim zemljama: podsjetnik na tešku i krvavu nedavnu prošlost, upozorenje da izopačena ljudska psiha, pohlepa za tuđim i zloća uvijek mogu ponovo u crno zaviti svaku državu. Stoga na to moramo sustavno podsjećati, zalagati se za mir, dijalog i zajedništvo. Daj Bože da se to više nikada ne ponovi!

Čuvao Vas sve dragi Bog, čuvao nas od zla ovakvih režima i čuvao nam jedinu i vječnu Hrvatsku.

Macelj – najveće stratište žrtava komunističkog režima nakon II. svjetskog rata na području Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Zadar: Središnje obilježavanje 27. obljetnice VRO ‘Maslenica’

Objavljeno

na

Objavio

Danas je u Zadru središnja svečanost kojom će se obilježiti 27. godišnjica vojno-redarstvene operacije Maslenice, u kojoj je od srpske okupacije oslobođen znatan dio zadarskog zaleđa i nakon koje su ponovno prometno povezani jug i sjever Hrvatske.

Mimohod sudionika akcije s ratnim zastavama, uz pratnju orkestra Oružanih snaga, krenut će gradskim ulicama u 10 sati 30 minuta, od spomenika hrvatskim braniteljima u uvali Jazinama.

Središnje obilježavanje 27. godišnjice vojno-redarstvene operacije Maslenice održat će se danas u Zadru, a dolazak su potvrdili potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević te ministri branitelja Tomislav Medved i unutarnjih poslova Davor Božinović.

Akcija Maslenica počela je 22. siječnja 1993. rano ujutro, a oslobođeni su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo, Zrakoplovna baza Zemunik i poslije brana Peruča.

Operacijom je zapovijedao general Janko Bobetko, a njegovi su pomoćnici bili brigadiri Ante Gotovina i Ante Roso. Poginulo je 127 branitelja iz svih krajeva Hrvatske.

Prigodni program:

Ponedjeljak, 20. siječnja

8.00 Budnica Gradske glazbe Zadar ulicama grada Zadra

8.30 Polaganje vijenaca i paljenje svijeća na Središnji križ u spomen na poginule hrvatske branitelje
Gradsko groblje u Zadru

9.30 Polaganje vijenca i paljenje svijeća na spomen obilježje 3. bojne 4. gardijske brigade Imotski sokolovi
Ulica Ante Starčevića, Zadar

10.00 Prigodni program

  • himna – Orkestar OS RH
  • polaganje ruža uz spomen obilježje,
  • najava mimohoda pripadnika HV i MUP-a s ratnim zastavama

Park u uvali Jazine kod spomenika hrvatskim braniteljima

10.30 Mimohod postrojbi sudionica VRO Maslenica s ratnim zastavama uz pratnju orkestra Oružanih snaga RH
Spomenik hrvatskim braniteljima u uvali Jazine – Obala kneza Branimira – Gradski most – Narodni trg
– Široka ulica – katedrala sv. Stošije – Forum – svetište sv. Šime

11.00 Sveta misa za Domovinu
Svetište sv. Šime

12.30 Znanstveni kolokvij: Hrvatski liječnici i sanitet u vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica
Svečana dvorana Sveučilišta u Zadru, Obala kralja Petra Krešimira

17.00 Simpozij: Franjevački samostan u Donjem Karinu kao primjer razaranja kulturne baštine tijekom Domovinskog rata
Svečana dvorana Sveučilišta u Zadru, Obala kralja Petra Krešimira IV.

Utorak, 21. siječnja

9.00 Polaganje vijenaca
Kašić

10.00 Polaganje vijenaca
Islam Latinski

10.30 Polaganje vijenca na spomen ploču postrojbama HRM
Riva u Posedarju

11.00 Polaganje vijenaca kod spomen obilježja križa za sve poginule hrvatske branitelje u VRO Maslenica 93.
Zaštitni pojas DC 8 uz odmorište sjeverne strane Masleničkog mosta, Maslenica

12.30 Sveta misa
Crkva sv. Frane, Podprag

12.30 Sveta misa
Crkva Marije zaštitnice kršćana, Paljuv

Petak, 24. siječnja

15.00 Polaganje vijenaca
Mjesno groblje Crno

17.00 Sveta misa za poginule hrvatske branitelje
Crkva Sv. Nikole, Crno

18.00 Polaganje vijenaca na spomen obilježje
Dom kulture, Crno

Ponedjeljak, 27. siječnja

10.00 Sveta misa za sve stradale u Domovinskom ratu
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Škabrnja

11.00 Polaganje vijenaca na spomen obilježje pogibije Dragana Gulana i Denisa Špike
Ražovljeva glavica, Škabrnja

Subota, 1. veljače

9:30 Polaganje vijenaca i odavanje počasti
Spomen obilježje Islam Latinski

10:00 Početak memorijalnog polumaratona u spomen na poginule branitelje
Islam Latinski – Novigrad

10:30 Polaganje vijenaca i odavanje počasti
Spomen obilježje 3. Gardijske brigade Kašić

12:00 Doček trkača na cilju u Novigradu

12:30 Sveta misa zadušnica
Crkva Porođenja Blažene Djevice Marije, Novigrad

Subota, 8. veljače

10:15 Odavanje počasti poginulim hrvatskim braniteljima
Spomen obilježje, Paljuv

11:00 Polaganje vijenaca na spomen obilježje HRM-a i 2. gardijske brigade „Gromovi“ i 145. brigade HV-a
Novigrad

Četvrtak, 13. veljače

10:00 Spomendan stradanja franjevačkog samostana i crkve Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije
Donji Karin

VRO Maslenica – 5 minuta za sjećanje

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Državni tajnik Zvonko Milas razgovarao s glasnogovornikom Društveno-kulturne Platforme za Bosansku Posavinu  Antom Pranjkićem

Objavljeno

na

Objavio

Državni tajnik Zvonko Milas s glasnogovornikom društveno - kulturne platforme za Bosansku Posavinu Antom Pranjkićem

Nedavno smo bili svjedoci oko pokušaja određenih predstavnika vlasti  i službi u Republici Srpskoj da zbog plana izgradnje trase autoceste Banja Luka – Beograd kroz hrvatska povratnička sela sruše obnovljene domove Hrvata. Koordiniranom akcijom Mjesnih zajednica i svih mještana ovih sela taj potez  nije uspio te je nakon poziva premijera Republike Hrvatske Andreja Plenkovića Miloradu Dodiku ovaj potez izostao a namjera vlasti ostala samo namjerom. Mještani Garevca, Donjih Kladara i  Čardaka su odahnuli kada im je javljeno da spomenuta ceste neće ići kroz njihova mjesta te da neće morati zbog toga rušiti svoje obnovljene domove.

Na tom putu očuvanja domova brojni su ljudi pružili ruku napaćenom posavskom  narodu, a jedna od institucija koja je, uz zastupnika Ivicu Mišića, najviše surađivala jeste Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske na čelu s državnim tajnikom Zvonkom Milasom i savjetnicom s posebnim položajem za BiH Žanom Ćorić.

Tim povodom je tijekom današnjega dana u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske boravio glasnogovornik Društveno-kulturne platforme za Bosansku Posavinu Anto Pranjkić, koji je državnom tajniku uručio prigodnu zahvalnicu Mjesne zajednice Garevac i Garevačkog informativnog portala za sve što ovaj Ured čini za posavski kraj, a pogotovo za angažman oko preusmjeravanja autotrase.

Društveno-kulturna platforma za Bosansku Posavinu je neformalna skupina intelektualaca koji su rođenjem podrijetlom i ljubavlju vezani uz Bosansku Posavinu. Okuplja akademske građane, njih preko 300 koji žive u 25 zemalja svijeta.

Platforma ima za cilj medijski i konkretnim projektima skinuti veo tajne s bogate kulturne i tradicijske baštine, znamenitih ljudi koji su rođeni na području Posavine i autohtonih zanata i proizvoda ovoga kraja, ali  i pokušati djelovati po pitanju aktulane problematike stanovništva ovoga kraja. Jedan od prvih projekata jeste znanstveno istraživanje o značaju posavske izvorne glazbe za hrvatski narod Bosanske Posavine.

Bila je ovo prigoda da se dogovore i zajednički pravci djelovanja u budućnosti.

Mišo Perak

‘Platforma’ je novi društveno-kulturni smjer za očuvanje posavskoga identiteta

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari