Pratite nas

Događaji

Govor akademika Željka Reinera na Lepoj Bukvi 23. kolovoza 2019.

Objavljeno

na

Govor potpredsjednika Hrvatskoga sabora i izaslanika predsjednika Hrvatskoga sabora akademika Željka Reinera obilježavanju Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava na Macelju 23. kolovoza 2019.:

Poštovani

– predsjedniče Udruge Macelj 1945., gospodine Zdravko Čepo,

– izaslanice Predsjednice Republike Hrvatske, gospođo Anamarija Kirinić

– izaslanice predsjednika Vlade Republike Hrvatske, gospođo Zdravka Bušić,

– poštovani uzvanici,

čast mi je i zadovoljstvo da vas mogu pozdraviti u ime predsjednika Hrvatskoga sabora i u svoje osobno ime u prigodi Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava kojeg obilježavamo slijedom Deklaracije Europskog parlamenta donesene 23. rujna 2008. godine o proglašenju upravo 23. kolovoza Europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma. Taj je datum odabran jer je 23. kolovoza 1939. godine potpisan pakt o nenapadanju između nacističke Njemačke i komunističkog Sovjetskog saveza, poznat kao Sporazum Molotov-Ribbentrop, kojim je postignut javni sporazum o nenapadanju i tajni o podjeli interesnih sfera u Istočnoj Europi, dakle bjelodano se pokazala zapravo istovjetnost dva totalitarna, i u biti gotovo identična, režima – nacističkog i komunističkog. Ovaj datum obilježavamo i zbog činjenice da je slijedom Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu donesene 2. travnja 2009. godine, Hrvatski sabor 2011. godine proglasio upravo taj dan spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u Republici Hrvatskoj. Takvi su režimi u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, doveli do strašnih tragedija, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda te progona i ubijanja političkih neistomišljenika ili naprosto onih drugačije nacije ili vjere.

Zato je osobito važno ukazivati na uzroke nastanka i na tragične posljedice vladavine nedemokratskih režima, nacističkog, fašističkog, ustaškog komunističkog i drugih. Suočavanje s prošlošću, pijetet prema žrtvama i obrazovanje mladih o zločinima totalitarnih režima imperativ je kojim se moramo trajno voditi, i to ne zbog prošlosti, jer mrtve na žalost ne možemo oživjeti, već zbog budućnosti.

Osuda nacističkog i ostalih totalitarnih režima i njihovih zločina neprijeporna je tekovina suvremenoga demokratskog društva pa svako pozitivno pozivanje na njih u javnom prostoru izaziva osudu demokratske javnosti, što ponegdje uključuje i zakonske sankcije. Ne smijemo, međutim, zaboraviti da su strašni zločini i kršenja ljudskih prava činjeni i za vrijeme komunističke vladavine, ne samo neposredno nakon drugog svjetskog rata nego konstantno, sve do sloma komunizma. O tome govori Rezolucija 1481 o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka (režima) koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 25. siječnja 2006. godine. I oko ovog mjesta na kojem sada stojimo, razasute su kosti tisuća nevinih ljudi koje su komunisti pobili nakon završetka rata i bez suda, a svatko ubijen bez suda je po definiciji nevin.

Činjenica je da postoji pogubna i ničim opravdana asimetrija između dobro poznatih zločina nacističkog, fašističkog i ustaškog režima koji su odavno javno osuđeni te dugo prikrivanih i gotovo neistraženih, komunističkih zločina. O tim se zločinima desetljećima nije smjelo niti govoriti, dapače u početku je njihovo spominjanje značilo smrt, pa i za njihove najbliže, koji su ih makar htjeli oplakati ni ne znajući gdje leže kosti njihovih najdražih, kasnije je to značilo zatvor ili neku drugu kaznu, dok je još kasnije na sve to silom nametnut veo zaborava. Zloćudna asimetrija očitovala se i u tome što je zločince koji su strahote radili u ime jednih totalitarnih režima najčešće stigla zaslužena kazna a ti su režimi nedvosmisleno osuđeni, dok su zločinci drugog režima – onog komunističkog, umjesto zaslužene kazne, dobivali odličja, stanove i vile otete svojim žrtvama, napredovali u svojim karijerama i stizali na vrhunske položaje ne samo u politici i vojsci već i u upravi, gospodarstvu, sveučilištima. A kao što je svaka nevina žrtva jednaka i trebamo joj odati pijetet, tako je i svaki zločinac jednak, bez obzira kojem režimu on pripadao i kojim razlozima i ideologijama on ili oni koji to čak i danas brane, pokušavaju opravdati zločin. A nemojmo se zavaravati, takvih itekako ima još i danas.

Stoga je važno naglasiti da ne smijemo dopusti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina. Nema takvoga političkog cilja koji bi opravdao ubijanje i jednog čovjeka a kamo li desetke tisuća. Ti su ljudi zločinci i bezbožnici. Jer sve velike monoteističke religije to osuđuju. Zar ne piše u Svetom pismu Peta Božja zapovijed: „Ne ubij“? Zar ne piše u Kur’anu Časnom u suri Al-Ma’ide 32 “Ako netko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili onoga koji na Zemlji nered ne čini – kao da je sve ljude poubijao“. Zar ne piše u Mišni, odnosno Talmudu 4:9 „Tko ubije čovjeka kao da je ubio čitav svijet“?

Teško je vjerovati da je 20. stoljeće bilo doba najvećih znanstvenih, medicinskih i tehnoloških postignuća, ali i najkrvavije stoljeće modernoga doba. Znanost su zadužili europski velikani poput Alberta Einsteina, Marie Curie, Alexandera Fleminga i desetci drugih, dok su u isto vrijeme dvojica europskih diktatora Staljin i Hitler, ali i niz njima sličnih, odgovorni za smrt više od 100 milijuna ljudi. Životi onih među nama koji su preživjeli dva svjetska rata i Domovinski rat zasigurno nisu obilježeni samo znanstvenim postignućima 20. stoljeća već upravo boli, patnjom i gubitkom. Zbog njih i njihovih potomaka osobito je važno da trajno podsjećamo na zločine totalitarnih i autoritarnih režima.

Ove godine obilježavamo i 30. obljetnicu pada komunističkih diktatura u srednjoj i istočnoj Europi i pada Berlinskog zida. Koristim ovu prigodu da naglasim važnost sjećanja i obilježavanja događaja koji su doveli do dugo iščekivane demokracije u nas. Hrvatska je na težak način krvlju svojih najboljih sinova i kćeri stekla svoju neovisnost i slobodu pobijedivši velikosrpske agresore koji su također bili vođeni nacionalsocijalističkom ideologijom i stoga je obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava u nas možda još i važnije nego u nekim drugim zemljama: podsjetnik na tešku i krvavu nedavnu prošlost, upozorenje da izopačena ljudska psiha, pohlepa za tuđim i zloća uvijek mogu ponovo u crno zaviti svaku državu. Stoga na to moramo sustavno podsjećati, zalagati se za mir, dijalog i zajedništvo. Daj Bože da se to više nikada ne ponovi!

Čuvao Vas sve dragi Bog, čuvao nas od zla ovakvih režima i čuvao nam jedinu i vječnu Hrvatsku.

Macelj – najveće stratište žrtava komunističkog režima nakon II. svjetskog rata na području Hrvatske

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Osmi hrvatski žrtvoslovni kongres u Zagrebu i Krapini

Objavljeno

na

Objavio

‘Totalitarizmi XX. stoljeća i njihove posljedice za hrvatski narod’

Usuradnji s Udrugom Macelj 1945., pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja, Grada Vukovara i gradonačelnika Ivana Penave te uz potporu Grada Krapine, Hrvatsko žrtvoslovno društvo 8., 9. i 10. studenoga 2019. je organiziralo  8. Hrvatski žrtvoslovni kongres na temu „Totalitarizmi XX. stoljeća i njihove posljedice za hrvatski narod“.

Kongres je svečano otvoren u petak, 8. studenoga 2019., u Sveučilišnom kampusu na zagrebačkom Borongaju, a domaćin skupu bili su Hrvatski studiji.

Drugi i treći dan Kongresa, 9. i 10. studenoga 2019., održan je u Krapini. U subotu je domaćin  bio Grad Krapina, a u nedjelju  poduzetnik Antun Presečki.

Tijekom subote brojni su renomirani predavači iz RH i inozemstva izlagali rezultate svojih istraživanja, iskustava, publikacija i radova:

Stanislav Vukorep govorio je o stradanjima Hrvata tijekom Drugog sjvetskog rada i poraća u istočnoj Hercegovini te je prikazao svjedočanstva preživjelih

Vesna Slobođan održala je predavanje o Djevojkama žrtvama genocida u Isočnoj Hercegovini u II svjetskom ratu.

Roko Ivanda govorio je o talijanskim logorima u priobalju – na otoku Molatu

Ivan Pažanin izlagao je o partizanskim stratištima u trogirskom i rogozničkom kraju

Marijan Pinhak govorio je o Španovici i žrtvama genocida i klevete

Miroslav Gazda održao je predavanje o zločinima nad Hrvatima u brdskom dijelu zapadne Slavonije i to od Slatine do Orehovice te o crvenom totalitarizmu na virovitičkom području

Ante Beljo govorio je o jugoslavenskom međusobnom monarhističkom i komunističkom radu 1942 – 1944 godine

Igor Vukić govorio je o logorima u NDH posebno o Jasenovcu

Vlatka Vukelić održala je predavanje o prihvatilištu za ratnu siročad u Sisku

Don Pavao Crnjac razložio je osobna sjećanja dječaka iz prihvatilišta

Polona Jurinić održala je predavanje o slovenskim svećenicima i prognanicima na području HDH u vrijeme II svjetskog rata

Franjo Talan govorio je o varaždinskom kraju u II svjetskom ratu i poraću

Vlč. Luka Slijepčević predavao je o biskupu dr. Josip Marija Carević – o zločinu i šutnji

Damir Borovčak govorio je o zločinima na Macelju širih razmjera – o mjestima, zločinima i žrtvama u Hrvatskom zagorju.

Zdravko Čepo održao je predavanje o Spomen području Macelj

Ivan Dujmović govorio je o stradanju potomaka njemačkih doseljenika iz 17. stoljeća iz mjesta Rude kod Samobora 1945 i 1946 godine

Jakša Raguž ogovorio je o masovnim grobnicama u hrvatskom Pounju za vrijeme Domovinskog rata

Anto Brtan govorio je o islamskom fundamentalizmu u BiH

Ivan Bekavac predavao je o hrvatskom državotvorstvu i velikosrpskoj mitomaniji u sprezi s totalitarizmima XX stoljeća

Nakon ovih predavanja održana je rasprava sa zaključcima i rezolucijom te potom i večera.

U nedjelju je održano polaganje vijenaca na grobištu Mirkovec kod Sv. Križa Začretje, Sveta misa u Krapini u crkvi na Trškom Vrhu te nakon ručka sudionici Kongresa posjetili su Spomen sobu maceljskim žrtvama u Franevačkom samostanu u Krapini te posjetili Muzej krapinskih neandertalaca. Na kraju su položeni vijenci na Macelju kod grobnice 1163 ekshumirane žrtve.

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Split – otvoren ‘Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

“Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju,” tradicionalna kulturno-društvena manifestacija koja svojim programskim sadržajima čuva sjećanja na njihovu žrtvu i ulogu tijekom velikosrpske agresije u Domovinskom ratu, otvorena je u ponedjeljak navečer u Splitu.

Tijekom ovogodišnje manifestacije, koja se održava osmu godinu u nizu u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, do 18. studenoga programi će se održavati u Splitu, Vukovaru, Škabrnji, Kaštelima, Makarskoj, Trilju, Dicmu, Marini, Cisti Velikoj Strožancu, Đakovu.

“Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju” održava pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda.

Izaslanik predsjednice Republike Miljenko Modrić je istaknuo kako su nam potrebne ove manifestacije radi sjećanja na zbivanja u Domovinskom ratu.

“Naša zemlja je natopljena hrvatskom krvlju i moramo imati sjećanje jer Vukovar i Škabrnja su temelj hrvatske države, slobode i hrvatstva,” rekao je Modrić.

Zdravko Vladanović, izaslanik ministra Medveda, također je ocijenio da je ova manifestacija iznimno važna jer pridonosi razvoju kulture sjećanja na žrtvu koju su podnijeli Vukovar i Škabrnja.
“Moramo živjeti hrvatstvo,” poručio je Vladanović.

Predsjednik udruge Benedikt Vide Popović naglasio je da hrvatski narod nikada ne smije zaboraviti stradanje Vukovara i Škabrnje u velikosrpskoj agresiji u studenom 1991. godine.

“Ta dva mjesta su simbol otpora, stradanja i žrtve naše domovine u nama nametnutom i za nas oslobodilačkom domovinskom ratu, kazao je Popović.

Jelena Eranović iz Koordinacije braniteljskih i stradalničkih udruga domovinskog rata Grada Split kritički je govorila o načinu kako se obilježava Domovinski rat.

“Nerado priznajem sram jer smo dopustili da Domovinski rat postane poligon ekskluziv za spomendane i blagdane. A sve ostale dane ta baština je poligon za političko razračunavanje. I što onda imamo u Tjednu sjećanja? Imamo tihe kolone tužnog naroda sa svijećama i kisela neuvjerljiva obećanja o povratku života u Grad na Dunavu,” rekla je Eranović.

Naglasila je kako je hrvatska sloboda skupo plaćena.

Ratni zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić rekao je kako ova manifestacija otima od zaborava ono što se dogodilo u Škabrnji u studenom ’91.

“Napala nas je crvena zvijezda petokraka- ista ona koja nas je ’44. godine pobila sad nas je i 91. godine pobila,” kazao je Miljanić, dodavši da se unatoč tomu ‘s petokrakom i dalje paradira’.

Rekao je da ‘isti oni koji su okupirali i srušili trećinu Hrvatske, slobodno šetaju po Hrvatskoj’, pozvavši da se krivci procesuiraju.

Župan Blaženko Boban na skupu je najavio kako od idućeg ljeta kreće akcija da na području Splitsko-dalmatinske županije svake godine 50-oro vukovarske djece besplatno ljetuje po sedam dana. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari