Pratite nas

Događaji

Govor Nikole Štedula prilikom primanja odlikovanja od predsjednice Republike

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović uručila je u utorak, u prigodi Europskoga dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, odlikovanje Red Stjepana Radića bivšem hrvatskom političkom emigrantu i stradalniku Nikoli Štedulu za osobite i višegodišnje zasluge i stradanja u borbi za nacionalna i socijalna prava i razvitak hrvatskoga naroda.

Pročitajte cijeli govor Nikole Štedula prilikom primanja ovog odlikovanja:

“Gospođo predsjednice Republike, dragi prijatelji, voljeni hrvatski narode,

bilo je teško čuvati vjeru u ovakav trenutak. Vjeru žilavu, upornu, snažnu i lijepu kao život. Ne može to niti jedan čovjek sam. Ovaj trenutak puno znači za moju obitelj, za moju suprugu koja je slijedila moj životni i politički put u najtežim okolnostima. I vjerovala kao i ja. Hvala joj, hvala mojoj djeci, hvala mojim prijateljima, suradnicima i suborcima.

Bilo je opasno vjerovati u Hrvatsku, ali bez te vjere ni ja ni puno drugih ljudi nismo ni mogli ni htjeli živjeti. Trebalo je puno snage održavati živom nadu i san da ću i ja, kao i stotine, tisuće drugih sanjara jednoga dana doživjeti susret sa svojom hrvatskom državom, bez straha i bez opasnosti. Ovaj trenutak je simboličan čin moga životnoga povratka u moju i našu Hrvatsku. Iako sam se fizički i duhovno vratio odmah na početku rata za slobodu, u ovome trenutku vraća se ideja i vizija stotina i tisuća hrvatskih ljudi u svoj dom i postaje legalna. Moj susret s  predsjednicom Republike koju je hrvatski narod izabrao na slobodnim izborima, odličje koje primam, priznanje je tim snovima, toj odlučnosti. Priznanje je to valjanosti naše žrtve. Zbog toga ovo nije priznanje samo meni.

Moj život je prepun svjedočanstava o herojstvu hrvatskih ljudi, odlučnosti i spremnosti na žrtvu za slobodu našega naroda. U ovome trenutku moje su misli s tisućama takvih ljudi, od kojih mnogi nisu više među nama. Iako je današnji dan Europski dan obilježavanja žrtava totalitarnih režima, gospođo Predsjednice, dragi prijatelji, ja se ne osjećam žrtvom. Ja sam pobjednik.

 

U ovom trenutku pobjednik je svaki čovjek koji je bio prognan, koji je patio, koji je umro sa snovima o slobodnoj Hrvatskoj. Želim reći da bez obzira na cijenu, nikada ponosan narod ne smije svoju budućnost graditi na statusu žrtve. Jer upravo na taj način odustaje od pobjede, a žrtve nemaju smisla ako ne vode pobjedi. Pobjedom i uspjehom se vrednuju naše žrtve.

Mi smo svoj prvi cilj ostvarili proglašenjem samostalne države, drugi je bio njena obrana, a ciljeve pred nama ćemo također ostvariti. Jer smo pobjednički narod.

Gospođo Predsjednice, ovaj Vaš čin i Vaša odluka je hrabar iskorak u rušenju laži o hrvatskom iseljeništvu i političkoj emigraciji. Hrabar, zbog toga što i danas u Hrvatskoj preveliku moć i snagu imaju ljudi, ideje i poredak koji je nazad mjesec dana osuđen kao zločinački. Ti ljudi, te ideje i te politike ne dijele danas s nama radost susreta hrvatske države s teškom prošlošću, s koje ovim činom skidamo tamu i mrak. Ovo je hrabar čin zbog toga što je na žalost i danas naša Domovina izložena vrlo smišljenim i podmuklim udarima, iz našega okruženja, iz naše blizine, iz naših nacionalnih institucija. Udarima istih ljudi i mnogih iz njihove blizine koji se ne mire da je ovo slobodna zemlja, da je ovo hrvatska država i da je vrijeme zla i okova prošlost. U samo mjesec dana osuđen je pred uzornim svjetskim sudom zločinački režim i ideja koja je stvorila ubojice s toga suđenja, a ja primam priznanje od moje države. Veliki je to i važan korak, iako nije i neće biti dovoljan za potpunu slobodu hrvatskoga naroda. Ali, slobode neće biti bez ovakvih koraka. Hrvatskoj neslobodi istječe vrijeme,  iako su okovi i dalje nad našim umom, nad našim životima, iako nam se nameću laži kao istina o našemu naordu. Ja želim poručiti hrvatskom narodu da sloboda vrijedi žrtve. I da se za nju mora i znati i htjeti izboriti.

Devedesetih godina ta borba postala je oružana borba za naš opstanak, a nakon pobjede nad srpskim neprijateljem, ponovo je pred nama politička borba. Politička borba sa zlim duhom bivšega režima, kojega može poraziti samo snažna i jedinstvena politička ideja. I vodstvo. Zbog toga cijenim gospođo Predsjednice ovaj Vaš čin. Jer ste danas ovdje u susretu sa mnom ohrabrili Hrvatsku.

Ja svjedočim da bez nacionalne slobode nema ljudske slobode, da bez slobode i ponosa svoga naroda nema osobne sreće i uspjeha. Mi smo danas pred velikim izazovima, želim zato i ovu prigodu iskoristiti da pozovem moj narod da se politički i na izborima opredjeli za slobodu, a ne za ropstvo, za istinu, a ne laž, za ponos, a ne sluganstvo, za hrabrost, a ne kukavičluk. Mi ništa ne možemo postići ako ne znamo tko smo, odakle smo, što smo. Jer bez toga ne možemo znati kamo idemo. Niti ćemo bez svijesti o sebi ikada doći k željenom cilju.

U ovome trenutku želim poručiti mome narodu da su pred nama teški izazovi i danas. Gotovo jednako opasni kao i nekada. Opasni zbog udara na naš ponos, čast, na naš um. Smrt i posrnuće uma i duha daleko je opasnija od fizičke smrti čovjeka, jer ljudi i narodi koji se odreknu svoje slobode i ponosa, nemaju budućnosti.

A to našoj djeci ne smijemo učiniti.

Ovo priznanje gospođo Predsjednice zbog toga držim malim, ali važnim iskorakom u pravcu vraćanja naše Hrvatske – kući.”

(narod.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

GI Istina o Istanbulskoj traži od predsjednice da im pomogne otkazati Istanbulsku konvenciju

Objavljeno

na

Objavio

HRAST-ov Hrvoje Zekanović kazao je kako sve ovo dokazuje lakrdiju po pitanju kontrole nevažećih potpisa

Inicijativa Istina o Istanbulskoj uputila je danas zahtjev predsjednici RH Kolindi Grabar-Kitarović da iskoristi svoje ovlasti i raspiše referendum za otkazivanje Istanbulske konvencije, za koji je ova inicijativa prikupljala potpise, upozoravajući je pri tome na, kako kažu, nedemokratsko ponašanje Vlade prema građanima.

Od predsjednice očekuju, u skladu s njenim ovlastima, aktivnu i djelotvornu podršku u ostvarivanju demokratske procedure poštivanja volje građana. Uz to, zatražili su i da se prikupljeni potpisi iz Ministarstva uprave, odnosno APIS-a vrate u Hrvatski sabor, gdje ih je inicijativa i predala, te pošalju na novo prebrojavanje, ovaj put u Državno izborno povjerenstvo, uz nazočnost inicijativinih promatrača.

Ustavnom sudu su također poslali jedan zahtjev, i to sa zahtjevom za održavanje javne rasprave u kojoj bi, kažu, imali prilike iznijeti sve argumente o postupku provjere broja i vjerodostojnosti potpisa građana.

Inicijativa je konferenciju za medije održala u Hrvatskom saboru gdje ih je ugostio HRAST-ov Hrvoje Zekanović, a kako bi prikazali, kako su naglasili, lakrdiju koju s provjerom potpisa radi Ministarstvo uprave, sa sobom su ponijeli abakuse s kojima će, sumnjaju, jedino moći u kontrolu prikupljenih potpisa koje Ministarstvo uprave nije priznalo.

– Sljedeći tjedan idemo gledati nevažeće potpise u APIS, a kako smo čuli, tamo ne smijemo unijeti ni mobitele, ni kemijske, posebno laptope, pa smo se opremili drvenim dječjim računarima (abakus op.a.) Vrijeme koje smo dobili za provjeru potpisa dokazuje lakrdiju i cirkus, jer mi bi u jedan, dva dana trebali napraviti nešto što je Ministarstvo uprave radilo četiri mjeseca – prigovorila je Kristina Pavlović iz Inicijative Istina o Istanbulskoj.

Zato su danas Hrvatskom saboru predali podnesak u kojem upozoravaju na, kako kažu, brojne propuste i nepravilnosti u lancu “šalji dalje” – oni su predali potpise Saboru, Sabor ih je poslao Vladi, Vlada Ministarstvu uprave, a Ministarstvo APIS-u.

– Neke od nepravilnosti su da Ministarstvo uprave uopće nije izvijestilo da su nam neke lokalne vlasti naplaćivale javne površine na kojima smo prikupljali potpise, iako to ne smiju, kao ni da u nekim gradovima uopće nismo smjeli prikupljati potpise. Promatračima nije dopušteno nadgledati provjeru potpisa, a nije objašnjeno ni zašto je dio potpisa proglašen nevažećima – nabraja Pavlović.

Postoje i razlike u broju knjiga s potpisima u kutijama, nastavlja. One su, sumnjaju, očito otvarane od trenutka kada su zapečaćene u Saboru do otvaranja u APIS-u. Osim toga, naglašavaju iz Inicijative, ministar uprave Lovro Kuščević tvrdio je da će se potpisi provjeravati u strogo kontroliranim uvjetima, no svejedno je i tjedan dana prije službene objave rezultata u medije procurila informacija da Inicijativa nije prikupila dovoljno potpisa. HRAST-ov Hrvoje Zekanović kazao je kako sve ovo dokazuje lakrdiju po pitanju kontrole nevažećih potpisa, dok je čelnik njegove stranke Ladislav Ilčić zatražio od ministra Kuščevića da pojasni razlike u brojci birača u Hrvatskoj.

– Prema popisu stanovništva, u Hrvatskoj ima najviše 3,4 milijuna punoljetnih stanovnika, a Državni zavod za statistiku kaže da ih ima i manje. Zašto onda u popisu birača ima 350 do 400 tisuća birača više? Poručuje li ministar Kuščević da imaju protuzakonito prebivalište i koji su razlozi da se popis ne ažurira – zaključio je Ilčić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Predsjednica stiže u Lovas gdje će se pokloniti žrtvama rata

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske, gđ-a. Kolinda Grabar-Kitarović danas, 17. studenog 2018. godine u 18 sati na poziv Općine Lovas svojim dolaskom odati počast žrtvama Domovinskog rata iz Lovasa i Opatovca.

Predsjednica će paljenjem svijeća, kod Spomen križa žrtvama Domovinskog rata u centru Lovasa, podržati nastojanja mještana koji su se vratili na granicu da grade svjetlu budućnost za buduće naraštaje – za što nas je zadužila prolivena krv 89 mještana.

Lovas i Opatovac podnijeli su ogromnu žrtvu u Domovinskom ratu stradanjem pripadnika Hrvatske vojske, Hrvatske policije, Civilne zaštite i civila, a samo zato što nisu Srbi.

U Lovasu je, nažalost, druga po veličini masovna grobnica u Republici Hrvatskoj, iz koje su ekshumirani posmrtni ostaci 68 žrtava Domovinskog rata. Dana 18. listopada 1991. godine skupina u kojoj je bio 51 lovaski Hrvat prisilno je, a nakon cjelodnevnoga mučenja i zlostavljanja koje su nad njima provodili pripadnici Jugoslavenske vojske i četnika, odvedena na „čišćenje“ minskog polja u selu. Samo u tom okrutnom zločinu je ubijena 21 osoba, a 14 osoba je ranjeno.

I danas, 27 godina nakon početka stradanja, jedna osoba se vodi kao nestala. Najviše boli činjenica da za počinjene ratne zločine još nitko nije odgovarao.

Antun Ivanković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari