Pratite nas

Događaji

Govor Nikole Štedula prilikom primanja odlikovanja od predsjednice Republike

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović uručila je u utorak, u prigodi Europskoga dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, odlikovanje Red Stjepana Radića bivšem hrvatskom političkom emigrantu i stradalniku Nikoli Štedulu za osobite i višegodišnje zasluge i stradanja u borbi za nacionalna i socijalna prava i razvitak hrvatskoga naroda.

Pročitajte cijeli govor Nikole Štedula prilikom primanja ovog odlikovanja:

“Gospođo predsjednice Republike, dragi prijatelji, voljeni hrvatski narode,

bilo je teško čuvati vjeru u ovakav trenutak. Vjeru žilavu, upornu, snažnu i lijepu kao život. Ne može to niti jedan čovjek sam. Ovaj trenutak puno znači za moju obitelj, za moju suprugu koja je slijedila moj životni i politički put u najtežim okolnostima. I vjerovala kao i ja. Hvala joj, hvala mojoj djeci, hvala mojim prijateljima, suradnicima i suborcima.

Bilo je opasno vjerovati u Hrvatsku, ali bez te vjere ni ja ni puno drugih ljudi nismo ni mogli ni htjeli živjeti. Trebalo je puno snage održavati živom nadu i san da ću i ja, kao i stotine, tisuće drugih sanjara jednoga dana doživjeti susret sa svojom hrvatskom državom, bez straha i bez opasnosti. Ovaj trenutak je simboličan čin moga životnoga povratka u moju i našu Hrvatsku. Iako sam se fizički i duhovno vratio odmah na početku rata za slobodu, u ovome trenutku vraća se ideja i vizija stotina i tisuća hrvatskih ljudi u svoj dom i postaje legalna. Moj susret s  predsjednicom Republike koju je hrvatski narod izabrao na slobodnim izborima, odličje koje primam, priznanje je tim snovima, toj odlučnosti. Priznanje je to valjanosti naše žrtve. Zbog toga ovo nije priznanje samo meni.

Moj život je prepun svjedočanstava o herojstvu hrvatskih ljudi, odlučnosti i spremnosti na žrtvu za slobodu našega naroda. U ovome trenutku moje su misli s tisućama takvih ljudi, od kojih mnogi nisu više među nama. Iako je današnji dan Europski dan obilježavanja žrtava totalitarnih režima, gospođo Predsjednice, dragi prijatelji, ja se ne osjećam žrtvom. Ja sam pobjednik.

 

U ovom trenutku pobjednik je svaki čovjek koji je bio prognan, koji je patio, koji je umro sa snovima o slobodnoj Hrvatskoj. Želim reći da bez obzira na cijenu, nikada ponosan narod ne smije svoju budućnost graditi na statusu žrtve. Jer upravo na taj način odustaje od pobjede, a žrtve nemaju smisla ako ne vode pobjedi. Pobjedom i uspjehom se vrednuju naše žrtve.

Mi smo svoj prvi cilj ostvarili proglašenjem samostalne države, drugi je bio njena obrana, a ciljeve pred nama ćemo također ostvariti. Jer smo pobjednički narod.

Gospođo Predsjednice, ovaj Vaš čin i Vaša odluka je hrabar iskorak u rušenju laži o hrvatskom iseljeništvu i političkoj emigraciji. Hrabar, zbog toga što i danas u Hrvatskoj preveliku moć i snagu imaju ljudi, ideje i poredak koji je nazad mjesec dana osuđen kao zločinački. Ti ljudi, te ideje i te politike ne dijele danas s nama radost susreta hrvatske države s teškom prošlošću, s koje ovim činom skidamo tamu i mrak. Ovo je hrabar čin zbog toga što je na žalost i danas naša Domovina izložena vrlo smišljenim i podmuklim udarima, iz našega okruženja, iz naše blizine, iz naših nacionalnih institucija. Udarima istih ljudi i mnogih iz njihove blizine koji se ne mire da je ovo slobodna zemlja, da je ovo hrvatska država i da je vrijeme zla i okova prošlost. U samo mjesec dana osuđen je pred uzornim svjetskim sudom zločinački režim i ideja koja je stvorila ubojice s toga suđenja, a ja primam priznanje od moje države. Veliki je to i važan korak, iako nije i neće biti dovoljan za potpunu slobodu hrvatskoga naroda. Ali, slobode neće biti bez ovakvih koraka. Hrvatskoj neslobodi istječe vrijeme,  iako su okovi i dalje nad našim umom, nad našim životima, iako nam se nameću laži kao istina o našemu naordu. Ja želim poručiti hrvatskom narodu da sloboda vrijedi žrtve. I da se za nju mora i znati i htjeti izboriti.

Devedesetih godina ta borba postala je oružana borba za naš opstanak, a nakon pobjede nad srpskim neprijateljem, ponovo je pred nama politička borba. Politička borba sa zlim duhom bivšega režima, kojega može poraziti samo snažna i jedinstvena politička ideja. I vodstvo. Zbog toga cijenim gospođo Predsjednice ovaj Vaš čin. Jer ste danas ovdje u susretu sa mnom ohrabrili Hrvatsku.

Ja svjedočim da bez nacionalne slobode nema ljudske slobode, da bez slobode i ponosa svoga naroda nema osobne sreće i uspjeha. Mi smo danas pred velikim izazovima, želim zato i ovu prigodu iskoristiti da pozovem moj narod da se politički i na izborima opredjeli za slobodu, a ne za ropstvo, za istinu, a ne laž, za ponos, a ne sluganstvo, za hrabrost, a ne kukavičluk. Mi ništa ne možemo postići ako ne znamo tko smo, odakle smo, što smo. Jer bez toga ne možemo znati kamo idemo. Niti ćemo bez svijesti o sebi ikada doći k željenom cilju.

U ovome trenutku želim poručiti mome narodu da su pred nama teški izazovi i danas. Gotovo jednako opasni kao i nekada. Opasni zbog udara na naš ponos, čast, na naš um. Smrt i posrnuće uma i duha daleko je opasnija od fizičke smrti čovjeka, jer ljudi i narodi koji se odreknu svoje slobode i ponosa, nemaju budućnosti.

A to našoj djeci ne smijemo učiniti.

Ovo priznanje gospođo Predsjednice zbog toga držim malim, ali važnim iskorakom u pravcu vraćanja naše Hrvatske – kući.”

(narod.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Večer prijatelja tuzlanskih Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta. Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Povijest bilježi kako su se franjevci Vrhbosanske Nadbiskupije na području sadašnje Bosne najprije doselili u Srebrenicu i tamo izgradili svoj samostan. Širili su se polako i sigurno, a kako su se širili oni, tako se širilo i kršćanstvo. Brzo su naselili i područje Soli ili danas Tuzle, gdje su kasnije također izgradili svoj samostan.

Danas u Tuzli egzistira Franjevački samostan svetih Petra i Pavla, a čiji je prostor, pored održavanja vjerskih sadržaja, i mjesto kulturnih i svih drugih za Hrvate značajnih događanja. Tako su tuzlanski franjevci uz svoj puk pokrenuli i Hrvatski kulturni centar “Sveti Franjo”. A svaka organizacija, pogotovo ona tipa kao što je ova tuzlanska, ima i svoje prijatelje, koji pomažu kad je potrebno. Čine to uvijek kad god zatreba.

Tim povodom 10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta.

Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Bila je ovo prigoda da se nazočnima obrati i donedavni gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli, svugdje rado viđeni, fra Mario Divković, koji je započeo izgradnju i cijeli projekt predao u ruke novom gvardijanu fra Željku Nikoliću.

Cijelom događaju bio je nazočan i vidno radostan predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BIH dr. Dragan Čović s najbližim suradnicima te novoizabrani predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” dr. Nikola Čiča, inače rođeni Tuzlak. Među gostima smo mogli vdiejti i Gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića i premijera Županije Posavske Đuru Topića.

Piše: Anto PRANJKIĆ

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Na Plehanu postavljen kamen temeljac za novi samostan

Objavljeno

na

Objavio

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Cijela bosanska Posavina svojevrsni je simbol patnji i stradanja hrvatskoga naroda kroz, kako onu stariju, tako i noviju, burnu povijest ovog naroda.  Katoličanstvo na ovo područje donijeli su franjevci u srednjem vijeku, a čuvali su ga zajedno sa svojim pukom u svim vremenima života u svojoj Posavini. Istina, uz velike žrtve pogotovo one u Drugom svjetskom i posljednjem Domovinskome ratu, u kojem su kuće razorene a vjernici raseljeni diljem svijeta. Prvi franjevački samostan na ovom području izgrađen je 1874. godine. Samostan, crkva svetoga Marka i cijeli kraj  bili su mjesta okupljanja i zajedništva ovdašnjih posavskih Hrvata-katolika. U onim teškim vremenima Drugoga svjetskoga rata kada su mnogobrojni muškarci završavali svoje ovozemne živote kod Burića štale i na Bleiburgu, ali i tijekom i poslije Domovinskoga rata, plehanski vjernici okupljali su se oko svojih fratara i pouzdavali se  u Božju Providnost. Tu vjeru nisu izgubili niti 2. srpnja 1992. godine kada je neprijateljska vojska s dvije tone eksploziva porušila ljepoticu ovoga kraja- crkvu Svetoga Marka. Prigodom miniranja stradao je i samostan izgrađen 1932. godine. Ljudi su teškom mukom i gorčinom u srcu napuštali ognjišta, ali svoj Plehan nisu zaboravili. Prvi se vratio fra Ivan Ćurić i kao njegovi predčasnici, fratri u srednjem vijeku, na Plehanu počeo graditi novi vjernički život. Danas tamo živi oko 90 Hrvata, a prije rata bilo ih je preko osam tisuća.

Počinje gradnja samostana na Plehanu, srušenog 1992.

U ponedjeljak 8. srpnja ove godine bilo je posebno svečano na Plehanu. Uzoriti Vinko kardinal Puljić, Nadbiskup Vrhbosanski blagoslovio je gradilište i kamen temeljac  i time simbolično započeo gradnju novog samostana. U prigodnoj homiliji kardinal Puljić nije zaboravio podsjetiti svoje vjernike kako kamen temeljac označava našega Gospodina Isusa Krista kao čvrstu stijenu na kojoj gradimo život vjere. Osvrnuo se i na žrtvu koju su podnijeli branitelji i poručio svima da iz posebnog pijeteta prema njima moramo voljeti i cijeniti ono zašto su branitelji dali svoje živote.

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim.

Kamen temeljac koji je ugrađen u temelj novog samostana izradio je povratnik Marko Princip a u njega je autor  ugradio i povelju o gradnji samostana. Uz veliki broj vjernika događaj su uveličali i članovi zbora župe  Rođenja BDM iz Ulica pored Brčkog, gdje je sadašnji plehanski gvardijan fra Anto Tomas službovao kao župnik i župni vikar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari