Pratite nas

Događaji

Govor Nikole Štedula prilikom primanja odlikovanja od predsjednice Republike

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović uručila je u utorak, u prigodi Europskoga dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, odlikovanje Red Stjepana Radića bivšem hrvatskom političkom emigrantu i stradalniku Nikoli Štedulu za osobite i višegodišnje zasluge i stradanja u borbi za nacionalna i socijalna prava i razvitak hrvatskoga naroda.

Pročitajte cijeli govor Nikole Štedula prilikom primanja ovog odlikovanja:

“Gospođo predsjednice Republike, dragi prijatelji, voljeni hrvatski narode,

bilo je teško čuvati vjeru u ovakav trenutak. Vjeru žilavu, upornu, snažnu i lijepu kao život. Ne može to niti jedan čovjek sam. Ovaj trenutak puno znači za moju obitelj, za moju suprugu koja je slijedila moj životni i politički put u najtežim okolnostima. I vjerovala kao i ja. Hvala joj, hvala mojoj djeci, hvala mojim prijateljima, suradnicima i suborcima.

Bilo je opasno vjerovati u Hrvatsku, ali bez te vjere ni ja ni puno drugih ljudi nismo ni mogli ni htjeli živjeti. Trebalo je puno snage održavati živom nadu i san da ću i ja, kao i stotine, tisuće drugih sanjara jednoga dana doživjeti susret sa svojom hrvatskom državom, bez straha i bez opasnosti. Ovaj trenutak je simboličan čin moga životnoga povratka u moju i našu Hrvatsku. Iako sam se fizički i duhovno vratio odmah na početku rata za slobodu, u ovome trenutku vraća se ideja i vizija stotina i tisuća hrvatskih ljudi u svoj dom i postaje legalna. Moj susret s  predsjednicom Republike koju je hrvatski narod izabrao na slobodnim izborima, odličje koje primam, priznanje je tim snovima, toj odlučnosti. Priznanje je to valjanosti naše žrtve. Zbog toga ovo nije priznanje samo meni.

Moj život je prepun svjedočanstava o herojstvu hrvatskih ljudi, odlučnosti i spremnosti na žrtvu za slobodu našega naroda. U ovome trenutku moje su misli s tisućama takvih ljudi, od kojih mnogi nisu više među nama. Iako je današnji dan Europski dan obilježavanja žrtava totalitarnih režima, gospođo Predsjednice, dragi prijatelji, ja se ne osjećam žrtvom. Ja sam pobjednik.

 

U ovom trenutku pobjednik je svaki čovjek koji je bio prognan, koji je patio, koji je umro sa snovima o slobodnoj Hrvatskoj. Želim reći da bez obzira na cijenu, nikada ponosan narod ne smije svoju budućnost graditi na statusu žrtve. Jer upravo na taj način odustaje od pobjede, a žrtve nemaju smisla ako ne vode pobjedi. Pobjedom i uspjehom se vrednuju naše žrtve.

Mi smo svoj prvi cilj ostvarili proglašenjem samostalne države, drugi je bio njena obrana, a ciljeve pred nama ćemo također ostvariti. Jer smo pobjednički narod.

Gospođo Predsjednice, ovaj Vaš čin i Vaša odluka je hrabar iskorak u rušenju laži o hrvatskom iseljeništvu i političkoj emigraciji. Hrabar, zbog toga što i danas u Hrvatskoj preveliku moć i snagu imaju ljudi, ideje i poredak koji je nazad mjesec dana osuđen kao zločinački. Ti ljudi, te ideje i te politike ne dijele danas s nama radost susreta hrvatske države s teškom prošlošću, s koje ovim činom skidamo tamu i mrak. Ovo je hrabar čin zbog toga što je na žalost i danas naša Domovina izložena vrlo smišljenim i podmuklim udarima, iz našega okruženja, iz naše blizine, iz naših nacionalnih institucija. Udarima istih ljudi i mnogih iz njihove blizine koji se ne mire da je ovo slobodna zemlja, da je ovo hrvatska država i da je vrijeme zla i okova prošlost. U samo mjesec dana osuđen je pred uzornim svjetskim sudom zločinački režim i ideja koja je stvorila ubojice s toga suđenja, a ja primam priznanje od moje države. Veliki je to i važan korak, iako nije i neće biti dovoljan za potpunu slobodu hrvatskoga naroda. Ali, slobode neće biti bez ovakvih koraka. Hrvatskoj neslobodi istječe vrijeme,  iako su okovi i dalje nad našim umom, nad našim životima, iako nam se nameću laži kao istina o našemu naordu. Ja želim poručiti hrvatskom narodu da sloboda vrijedi žrtve. I da se za nju mora i znati i htjeti izboriti.

Devedesetih godina ta borba postala je oružana borba za naš opstanak, a nakon pobjede nad srpskim neprijateljem, ponovo je pred nama politička borba. Politička borba sa zlim duhom bivšega režima, kojega može poraziti samo snažna i jedinstvena politička ideja. I vodstvo. Zbog toga cijenim gospođo Predsjednice ovaj Vaš čin. Jer ste danas ovdje u susretu sa mnom ohrabrili Hrvatsku.

Ja svjedočim da bez nacionalne slobode nema ljudske slobode, da bez slobode i ponosa svoga naroda nema osobne sreće i uspjeha. Mi smo danas pred velikim izazovima, želim zato i ovu prigodu iskoristiti da pozovem moj narod da se politički i na izborima opredjeli za slobodu, a ne za ropstvo, za istinu, a ne laž, za ponos, a ne sluganstvo, za hrabrost, a ne kukavičluk. Mi ništa ne možemo postići ako ne znamo tko smo, odakle smo, što smo. Jer bez toga ne možemo znati kamo idemo. Niti ćemo bez svijesti o sebi ikada doći k željenom cilju.

U ovome trenutku želim poručiti mome narodu da su pred nama teški izazovi i danas. Gotovo jednako opasni kao i nekada. Opasni zbog udara na naš ponos, čast, na naš um. Smrt i posrnuće uma i duha daleko je opasnija od fizičke smrti čovjeka, jer ljudi i narodi koji se odreknu svoje slobode i ponosa, nemaju budućnosti.

A to našoj djeci ne smijemo učiniti.

Ovo priznanje gospođo Predsjednice zbog toga držim malim, ali važnim iskorakom u pravcu vraćanja naše Hrvatske – kući.”

(narod.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Predsjednica Vinkovačkim jesenima dodijelila Povelju RH

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Oko 2.500 najmlađih čuvara hrvatske tradicijske baštine, sudionika Dječjih Vinkovačkih jeseni, prošetalo je u nedjelju Vinkovcima, što je promatrao velik broj posjetitelja, među kojima i predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović, koja je Vinkovačkim jesenima dodijelila Povelju Republike Hrvatske.

U sklopu 54. Vinkovačkih jeseni, koje se u Vinkovcima održavaju od 13. do 22. rujna, ulicama i trgovima toga slavonskog grada prošla su djeca iz folklornih skupina iz Hrvatske, BiH i Srbije koja njeguju izvorni hrvatski folklor.

Prije početka svečanog mimohoda, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i i visoka pokroviteljica manifestacije uručila je vinkovačkom gradonačelniku i predsjedniku Organizacijskog odbora 54. Vinkovačkih jeseni Povelju Republike Hrvatske.

“Zahvalna sam svima koji čuvaju ovu tradiciju, posebice Organizacijskom odboru Vinkovačkih jeseni i zato s posebnom čašću Vinkovačkim jesenima predajem Povelju Republike Hrvatske za očuvanje hrvatske tradicijske, kulture i narodnog bogatstva”, istaknula je Grabar-Kitarović ukazavši na potrebu očuvanja tradicijske baštine.

Gradonačelnik Ivan Bosančić posebice se zahvalio članovima brojnih KUD-ova i folklornih skupina koje dolaze na Vinkovačke jeseni, a bez čijeg angažmana i ljubavi prema folkloru i tradiciji, te manifestacije ne bi niti bilo.

“Hvala vam svima što sudjeluje u organizaciji Vinkovačkih jeseni i što se kroz ovih 54 godine Vinkovcima podarili najznačajniju manifestaciju tradicijske kulture u Hrvatskoj”, rekao je gradonačelnik Ivan Bosančić koji je zjedno s predsjednicom Grabar-Kitarović mimohod promatra iz svečane lože zajedno s ministrom državne imovine Mariom Banožićem, vukovarsko-srijemskim županom Božom Galićem i predsjednikom Gradskog vijeća Vinkovaca Mladenom Karlićem.

Ulicama i trgovima Vinkovaca, od gradske tržnice do velikog šatora na Trgu Vinkovačkih jeseni, u pjesmi i plesu prošlo je oko 2.500 najmlađih članova iz 62 KUD-a i folklorne skupine iz cijele Hrvatske te BiH i Srbije, prikazavši običaje i pjesme kraja iz kojeg dolaze.

Tijekom boravka u Vinkovcima, predsjednica Kolinda Grabar-Kitrović susrest će se i s članovima Hrvatske udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Grada Vinkovaca.

„Obitelji stare, roditelji umiru, a bolne se rane ne zatvaraju“, rekla je Grabar-Kitarovć govoreći o nestalima te istaknula da, kada je o njoj riječ, niti jedan čin, ni radnja nisu ponižavajući da bi pokušala učiniti što je god moguće za obitelji nestalih.

„Kako je rekao vukovarski gradonačelnik Ivan Penava i sa živim vragom bih razgovarala kako bih pomogla koliko god mogu“, dodala je.

Istaknula je potrebu pritiska na svim razinama, od međunarodnih humanitarnih udruga do europskih, američkih, ruskih i drugih dužnosnika jer „…pitanje nestalih je bolno pitanje koje je iz humanitarnog pitanja nažalost preraslo u političko pitanje“. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Blagoslovljena spomen-crkva Našašća sv. Križa u Zrinu

Objavljeno

na

Objavio

biskupija-sisak.hr

Sedamdeset i šesta obljetnica stradanja stanovnika Zrina obilježena je u subotu 14. rujna u Zrinu. Već tradicionalno od 1996. godine preostali Zrinjani i njihovi potomci sjećaju se događaja na blagdan Male Gospe 9. i 10. rujna 1943. godine kada su partizani i četnici u genocidnom pohodu ubili gotovo trećinu Hrvata Zrina, spalili župnu crkvu Našašća Svetoga Križa, kao i cijelo selo. Sve preživjele komunističke su vlasti raselile, oduzeli im imovinu i zabranili povratak u Zrin.

Ovogodišnje obilježavanje posebno će biti zapisano u povijesti ovog povijesnog hrvatskog mjesta. Prvi puta nakon 8. rujna 1943. godine zazvonilo zvono je s novosagrađene spomen-crkve Našašća sv. Križa, a misno slavlje i blagoslov crkve predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem, krčkim biskupom Ivicom Petanjkom, bjelovarsko-križevačkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom, pomoćnim zagrebačkim biskupima Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim, ravnateljem Zaklade za gradnju crkve u Zrinu mons. Markom Cvitkušićem te tridesetak svećenika. Tom prigodom ploče s imenima 291 ubijenog Zrinjanina, na pročelju crkve, otkrili su svjedoci tih događaja Stjepan Petanjak i Andrija Feketić.

Ova obljetnica okupila je i nekoliko tisuća hodočasnika pristiglih iz cijele Hrvatske, a ponajviše prognanih Zrinjana i njihovih potomaka. Slavlju su nazočile i brojne osobe iz političkog i kulturnog života Republike Hrvatske i Sisačko-moslavačke županije.

Na početku sve okupljene pozdravio je domaćin biskup Košić zahvalivši svima koji su pomogli da se ova crkva izradi, prije svega članovima Zaklade za gradnju crkve u Zrinu na čelu s ravnateljem mons. Markom Cvitkušićem i kao i brojnim darivateljima. „Danas smo se okupili ovdje u Zrinu da bismo obilježili stradanje naše župe i mjesta Zrin, koje se zbilo prije 76 godina, točnije 9. i 10. rujna 1943. godine. Pa premda smo uvijek na obilježavanjima naših tragedija žalosni, ove smo godine ujedno i radosni jer je danas blagoslov nove spomen-crkve, otkrivanje spomen-ploča s imenima svih 291 Zrinjana koji su žrtve mržnje u Drugom svjetskom ratu te blagoslov zvona koje će ponovno zazvoniti u Zrinu nakon toliko godina i desetljeća šutnje. Zvona su do sada šutjela, kao što je šutnja bila nametnuta i preostalim Zrinjanima koji su preživjeli pokolj i razaranje svoga stoljetnog obitavališta i župe. No, danas ta šutnja završava“, poručio je biskup Košić zahvalivši na kraju i kardinalu Bozaniću što je došao u Zrin blagosloviti spomen-crkvu.

U homiliji kardinal Bozanić poručio je okupljenima kako smo danas došli u Zrin  pronaći Isusov križ, susresti se s njime i uzdignuti ga. „Zahvaljujemo Gospodinu za ovo djelo spomena, ostvareno izuzetnim zauzimanje Sisačke biskupije i njezina biskupa, mons. Vlade Košića. Na ovom povijesnom hrvatskom tlu, nekoć središtu knezova Šubića, koji ovdje podigoše grad Zrin te su po njemu prozvani Zrinski, sada je ponovno sagrađena crkva Našašća svetoga Križa i na njoj je uzdignut Križ. To se moglo ostvariti, jer je Kristov križ i ljubav živjela i živi u ljudima koji su nastavili u sebi nositi sadržaj otajstva Križa. Križ je u Zrinu u davnoj hrvatskoj prošlosti uzdignut i čašćen kao znak Božje ljubavi prema svim ljudima i ostao je živjeti kao sjeme i kao plod u narodu protjeranom i raseljenom, u Zrinjanima i njihovim potomcima kojima su takozvani »osloboditelji« (kakve li ironije!), zabranili vratiti se na vlastita ognjišta. Sada Isusov križ vidljivo ponovno uzdižemo, da bismo gledajući ljubav Raspetoga naviještali, slavili i svjedočili Božji odgovor na zlo i na grijeh čovjeka“, ustvrdio je kardinal podsjetivši na mučenički put Zrinjana nakon rujna 1943. godine i učinjenim zločinima.

Zrin: Vrijeme je za istinu o stradanjima hrvatskog naroda

U nastavku je istaknuo kako se s pravom već godinama pitamo: Zašto se o ovom i tolikim drugim zločinima komunističkoga režima: križnim putevima, jamama, prikrivenim grobljima u predgrađima naših gradova, na livadama i u šumama, kao i na sličan način i o drugim uništenim mjestima, desetljećima šutjelo, strogo branilo objektivno povijesno istraživanje? „A i danas se nerijetko istinu želi zataškati, prešutjeti ili bar umanjiti. Stoga na ovome mjestu i u ovome slavlju, osjećam svojom crkvenom i domoljubnom dužnošću postaviti neka pitanja. Kakvo je to oslobođenje – ma s koje strane dolazilo – u kojemu se u tamu smrti odvodilo ljude bez stvarne krivice i bez suđenja? Kako je moguće da se desetljećima utjerivalo strah u kosti ljudima koji su znali istinu, a o njoj nisu smjeli progovoriti? Je li istraživanje istine o Drugom svjetskom ratu i poraću u nas revizija povijesti? Tko se boji istine i istraživanja povijesnih činjenica taj u suvremenim okolnostima omogućuje širenje mržnje i netrpeljivosti. I ovo današnje spomen-slavlje nije revizija nego vizija povijesti, koju smo dužni prenositi mlađim naraštajima. Oni danas moraju znati istinu o kojoj je komunistička vlast nametnula šutnju. Nećemo se uspjeti suočiti s prošlošću, sve dok se ne rasvijetli istina o žrtvama totalitarističkih režima. Kao što sam na Dan državnosti rekao, ponavljam i ovdje: ‘Samo kada dostojno pokopamo smrtne ostatke naših pokojnika koji su bačeni u jame ili usputne jarke na križnim putevima, bez obzira kojoj su političkoj opciji pripadali, jer svi su naši, samo tada će završiti Drugi svjetski rat u nas. To isto vrijedi i za Domovinski rat’ (Homilija na Dan državnosti 2019. godine). Drago mi je da su u posljednje vrijeme na tom području vidljivi pozitivni pomaci. Nakon Drugoga svjetskog rata djeca nisu o tome učila u školama, nije se raspravljalo unutar povijesnih istraživanja, a ni danas se istina o tome ne uspijeva probiti na pravi način u hrvatsku javnost. Razlog je jednostavan i jasan. Istina o zločinu etničkoga čišćenja koji je proveden ovdje, vodi dalje, do same srži režima koji nije birao sredstva i koji je odveo u nove zločine razaranja, progonstva i mržnju prema Hrvatskoj, očitovanu u Domovinskome ratu. Ta je činjenica još tužnija u spoznaji da nemar za ljude iz Zrina nije vezan samo uz prošla vremena, nego se još uvijek vidi i u postupcima državnih dužnosnika, odnosno u tromosti i nesposobnosti našeg pravnog sustava da omogući ispraviti nepravde. Nadamo se da će i molitva i ova podignuta crkva biti vidljiv poticaj da svi u svojoj društvenoj odgovornosti na državnoj i lokalnoj razini omoguće da istina ne samo oblikuje savjesti, nego da ona bude vidljiva u odlukama koje ispravljaju nepravdu i umjesto zla šire istinu“, poručio je između ostalog kardinal Bozanić.

Nakon popričesne molitve povelju o blagoslovu pročitao je mons. Marko Cvitkušić, a na kraju okupljenima se obratio i krčki biskup Ivica Petanjak koji je porijeklom iz Zrina. „Još vas je malo kojima u osobnoj iskaznici piše: ‘Mjesto rođenja Zrin’. Zadnji put ste kao djeca čuli zvona na župnoj crkvi i na crkvi svete Marije u Zrinu, a danas ste to ponovno doživjeli nakon 76 godina. Znam da su se mnogi od vas ovih dana u duhu vraćali u 1943. i u svom srcu, mislima i uspomenama prolazili svojim Zrinom i oživljavali ovo mjesto i njegove žitelje. Danas su vaši očevi, majke, braća, sestre i rodbina, a naši preci, izgradnjom ovog Božjeg hrama dobili dolično mjesto molitve i poštovanja, a neki od njih, čije su kosti pronađene, i kršćanski ukop ovog tjedna. Danas ste svi vi preživjeli Zrinjani, i mi vaši potomci, ovdje i diljem svijeta, dobili mjesto na kojem piše ime naših pobijenih predaka. Čovjek ne umire onda kad fizički ode s ovog svijeta i kad ga se pokopa, nego kad ga se zaboravi. Hvala Trojedinom Bogu i Blaženoj Djevici Mariji i svima koji na bilo koji način pomažu izgradnju ove crkve, jer sad imamo mjesto na kojem se za naše pokojne možemo moliti, slaviti misnu žrtvu, i ne dopustiti da njihovo rodoljublje i domoljublje, njihova žrtva i njihovo ime ikada nestane iz sjećanja ljudi. Iako kosti mnogi od njih ne leže u ovoj crkvi, već se za njima još traga, ovo je mjesto živi spomen na njih. Ovdje ćemo zapaliti svijeću. Ovdje ćemo moliti i uzdizati Bogu svoje žalosti, prošnje, čežnje i zahvale. O njima govoriti i istinu svjedočiti. Danas sa sigurnošću možemo reći da se u Zrin, – kako to nedavno reče jedan naš svećenik kad je dočekao visoko državno izaslanstvo: »Pozdravlja vas najstariji stanovnik ovog otoka, Isus Krist« -, vratio se najstariji stanovnik Zrina, Isus Krist i ovdje si podigao dom u kojem želi živjeti, ali ne sam, nego posred svoga naroda“, zaključio je na kraju biskup Petanjak. (biskupija-sisak.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari