Connect with us

Religija i Vjera

Govor Pape Franje armenskom patrijarhu i katolikosu svih Armenaca

Objavljeno

on

Sveti Otac je nešto prije 13 sati, po našem vremenu, 24. lipnja doputovao u Yerevan, u Armeniji.

[ad id=”93788″]

Dočekao ga je predsjednik Armenije, Serzh Sargsyan s pratnjom, zatim patrijarh armensko apostolski, Karekin II., katolikos armensko katolički, Gregoire Pierre XX Ghabroyan, kao i neki od armenskih apostolskih biskupa te katoličkih biskupa, uz neveliku skupinu vjernika.

Papa se zatim automobilom zaputio u Etchmiadzin, gdje je u tamošnjoj Majčinskoj katedrali Svete Majke Božje održao svoj prvi govor.

S ganućem sam prešao prag ovoga svetog mjesta, svjedoka povijesti vašeg naroda, zračećeg središta njegove duhovnosti; i to što mogu pristupiti svetom oltaru s kojeg je svjetlo Kristovo zasjalo Armeniji, smatram dragocjenim Božjim darom – rekao je Papa pozdravivši Karekina II., kojemu je zahvalio na pozivu dobrodošlice; kao i nadbiskupima i biskupima Armenske apostolske crkve.

Papa je istaknuo kako mu je iskazano gostoprimstvo znak ljubavi, koji jasno i puno više od riječi, pokazuje što znači prijateljstvo i bratska ljubav te se osvrnuo na kršćansku tradiciju armenskoga naroda.

Krist je vaša slava, Sunce koje vam je svijetlilo i obasjalo vas i donijelo vam novi život; Sunce koje vas je pratilo i podržavalo, posebno u trenucima velikih kušnji. Ničice padam pred milosrđem Gospodnjim, koji je htio da Armenija, 301. godine, postane prvi narod, koji će prigrliti kršćanstvo kao svoju religiju, u vremenu u kojemu su Rimskim imperijem još uvijek vladali progoni – kazao je Papa.

Vjera je za Armeniju bila konstitutivna zbilja njezina identiteta, koju je čuvala zauzeto i snažno, uz cijenu vlastita života.

Papa je zaželio da Gospodin blagoslovi Armenski narod za svijetlo svjedočanstvo vjere, koje na primjeran i snažan način pokazuje učinkovitost i plodnost krštenja, primljenoga prije više prije 1700 godina, uz jasan znak svetoga mučeništva, koje je ostalo trajni element povijesti toga naroda.

Sveti Otac je zahvalio Gospodinu i za dosadašnji zajednički ekumenski hod Katoličke i Armenske apostolske crkve, ostvaren putem iskrenog i bratskog dijaloga, s ciljem dostizanja punog sudioništva za euharistijskim stolom.

Neka nam Duh Sveti pomogne ostvariti ovo jedinstvo za koje je naš Gospodin i molio, kako bi njegovi učenici bili jedno i da svijet povjeruje – kazao je papa Franjo.

Istaknuo je, među ostalim, kako je svijet označen podjelama i sukobima, kao i teškim oblicima materijalnog i duhovnog siromaštva, odbacivanjem osobâ, pa i djece i starih, što od kršćana traži jednako tako snažno svjedočanstvo i bratsku suradnju, kako bi pred svakom savješću zasvijetlila moć i istina Kristova uskrsnuća.

Strpljiv i obnovljen napor prema punom jedinstvu, intenziviranje zajedničkih poduhvata i suradnja svih Gospodinovih učenika, pod vidikom zajedničkog dobra, poput svjetla su u mrkloj noći i apel da se živi u ljubavi i međusobnom razumijevanju, pa i u pogledu razlikâ (koje postoje) – kazao je Sveti Otac.

Papa je dodao kako ekumenski duh ima primjernu vrijednost i izvan vidljivih granica crkvenih zajednicâ te za sve predstavlja snažniji poziv da se neslaganja nadvladaju dijalogom te poštovanjem i vrjednovanjem onoga što ujedinjuje.

Osim toga, ekumenizam štiti od instrumentaliziranja i manipulacije vjere, jer obvezuje na otkrivanje njegovih istinskih korijena, odnosno priopćavati, štititi i promicati istinu o dostojanstvu svakoga ljudskog bića – istaknuo je Papa.

U takvom se svom obliku, svijetu koji je u velikoj potrebi, nudi uvjerljivo svjedočanstvo da je Krist živ i djelatan, sposoban otvoriti uvijek nove putove pomirenja među narodima, uljudbama i religijama.

Potvrđuje se i vjerodostojnim drži da je Bog ljubav i milosrđe – kazao je Papa.

U zaključku svoga prvog govora, papa Franjo je rekao da kad je naše djelovanje nadahnuto i pokrenuto snagom Kristove ljubavi, tada se povećava i poznavanje i međusobno povjerenje; poboljšavaju se uvjeti plodnoga ekumenskog hoda, te se u isto vrijeme, svakoj osobi dobre volje, kao i cijelom društvu, pokazuje konkretan put koji je moguće prijeći; s ciljem nadvladavanja sukoba i podjela koje građansko društvo opterećuju i podrivaju, a koje je teško liječiti.

Papa je na kraju poželio da Svemogući Bog, po zagovoru presvete Marije, svetoga Grgura Prosvjetitelja te svetoga Grgura iz Nareka, blagoslovi čitav armenski narod i očuva ga u vjeri koju je primio od otaca i za koju je Armenski narod svjedočio tijekom svih proteklih stoljeća.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari