Pratite nas

BiH

Grabar Kitarović: Građani BiH znaju da u Hrvatskoj imaju pravog prijatelja

Objavljeno

na

kolinda večernjakov pečat mostar

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izrazila je nadu kako će BiH napredovati još brže u svakom pogledu te poručila kako će je u tome bodriti te ohrabrivati i Hrvatska.

[ad id=”93788″]

”Građani BiH znaju da u Hrvatskoj imaju pouzdanog partnera i pravog prijatelja”, izjavila je hrvatska predsjednica, otvarajući večerašnju manifestaciju ”Večernjakov pečat” koja se održava u Mostaru.

Grabar Kitarović je dodala kako će BiH svojim kulturnim bogastvom i nasljeđem suživota te prožimanja različitosti obogatiti Europsku uniju te potvrditi njezinu misiju vodilju, a to je jedinstvo u različitosti.

”Hrvatska vjeruje da će BiH napredovati još brže u svakom pogledu i na njezinom putu ka EU bodrit će je i ohrabrivati Hrvatska. Kao hrvatska predsjednica neću posustati ni u pomaganju hrvatskog naroda u BiH u poštivanju svih njegovih prava kao konsittutivnog naroda”, poručila je Grabar Kitarović.

enis

[ad id=”93788″]

Inače, dobitnik nagrade „Večernjakov pečat“ za osobu godine u Bosni i Hercegovini u 2015. godini je glumac Enis Bešlagić. Priznanje mu je na večerašnjoj svečanosti u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača u Mostaru uručio predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner.

”Ovdje govorim jezikom kojega svi razumijemo, a oni koji kažu da ne razumiju i za to im trebaju prevoditelji, očito imaju neki problem. Već 12 godina vodim ovaj životni put, otkako sam završio Akademiju i odlučio da ne želim biti županijski ni federalni glumac, nego da želim raditi na prostorima na kojima me ljudi razumiju jer nemam oraha u džepu. Na tom putu nisam imao osiguranje, nisam imao moćnike, bio sam obični građanin koji krene iz Tešnja u Sarajevo, iz Sarajeva u Ljubljanju, iz Ljubljane u Zagreb, iz Zagreba u Beograd… i objašnjava ljudima da je Bosanac i Hercegovac, a oni uporno tvrde da to ne postoji. Ja tako već 12 godina pokušavam objasniti da ima Bosne i Hercegovine, da tu žive predivni ljudi!

Nažalost, bilo bi bolje da su političari samo odlazili na posao i vraćali se obiteljima, jer da nisu ništa pričali mislim da bi narod sam već davno bio u Europskoj uniji. Ja sam preuzeo ovaj vid odgovornosti u smislu volontiranja pri dočeku Pape Franje jer sam to smatrao odgovornim zato što nisam želio da i treći svjetski rat krene iz Sarajeva.

Drago mi je što ovaj prijenos ide uživo i što me ne možete prekinuti da vam kažem sljedeće: Svi političari, kako u BiH tako i u regiji, morate znati da imate najveći teret na svojim leđima – da naša djeca čekaju hoće li biti ubijena ili će živjeti dalje i studirati u BiH i Europskoj uniji. To sve ovisi i vama, stoga ne tražite krivca u drugom i trećem, jer ako se vi ne možete dogovoriti među vama, ima možda ljudi koji se mogu dogovoriti.

Večernjakov pečat je dokaz da se sami možemo organizirati da nam ne trebaju stranci da nas sastave po vilama da donosimo Zakone. Kamere su vas sve snimile večeras zajedno, večeras ste skupa i vi koji ste možda oponenti, a tu ste zajedno sa svojim suprugama, obiteljima… Narod mora znati da se vi družite jer od vaših odnosa zavise njihovi privatni odnosi! Kako se vi družite večeras ovdje, od toga zavisi moj odnos u budućnosti u Mostaru, Banja Luci…

Ja vas molim da mali Marko koji je Hrvat, preziva se Bošnjak i pjeva u Srbiji, nikad ne bude napadnut u BiH od nas samih koji sjedimo ovdje, jer vi o tome odlučujete. Neka rata više nikad ne bude, svi smo za to odgovorni!”, kazao je Bešlagić prilikom preuzimanja nagrade.

Dobitnici 15. izdanja Večernjakovog pečata

Dobitnik nagrade „Večernjakov pečat“ za osobu godine u Bosni i Hercegovini u 2015. godini je glumac Enis Bešlagić. Priznanje mu je na večerašnjoj svečanosti u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača u Mostaru uručio predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner.

Bešlagić je bio jedan od volontera koji su danima radili na pripremi sarajevskog stadiona Koševo za misno slavlje koje je predvodio papa Franjo za vrijeme prošlogodišnjeg posjeta Bosni i Hercegovini.

Na manifestaciji koju su izravno prenosili BHRT, HRT, RTCG, RTRS te više regionalnih i lokalnih tv i radijskih postaja, uručene su nagrade “Večernjakov pečat” u čak 16 kategorija, među kojima je 5 posebnih nagrada zaslužnim pojedincima i organizacijama koji su svojim djelovanjem obilježili godinu koja je za nama.

Nagradu za “Osobu godine u Europi” dobio je predsjednik Slovačke Andrej Kiska, a nagradu mu je uručio član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.

Laureat u kategoriji “Ponos BiH – Humanost” je stradali policajac Dragan Đurić, a ovu nagradu je predstavniku MUP-a Republike Srpske, Žarku Laketi dodijelio glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić. Nagradu u kategoriji “Ponos BiH – pothvat” primio je Enes Omerović iz ruku direktora HT ERONET-a Vilima Primorca. U kategoriji “Ponos BiH – uspjeh” dobitnica je Divna Aničić kojoj je nagradu predao generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović.

„Večernjakov pečat“ u kategoriji “Diplomat godine” dobila je veleposlanica SAD-a u BiH Maureen Cormack, a plaketu i pečat joj je uručio direktor Unicredit banke u BiH Ivan Vlaho. Posebno priznanje je dodijeljeno Međureligijskom vijeću BiH za ekumenski rad, a nagradu Jakobu Finciju uručio je visoki predstavnik Valentin Inzko.

U kategoriji “Kultura” ovogodišnji dobitnik je mostarski glumac Slaven Knezović kome je nagradu uručio ravnatelj HRT-a Siniša Kovačić. Večernjakov pečat dodijelio je i posebno priznanje udruzi bosanskih Hrvata “Prsten” iz Zagreba. Nagradu je predsjedniku Udruge Miji Mariću dodijelio savjetnik uprave Styria Media Group AG Ivan Tolj.

Sportaš godine prema izboru „Večernjakovog pečata“ je atletičar Amel Tuka. Nagradu mu je uručila urednica sportskog programa BHT1 Medina Šehić. Još jedno posebno priznanje uručeno je poznatoj hrvatsko-njemačkoj humanitarki Olgi Stoss. Nagradu joj je predao Marinko Gilja, direktor Elektroprivrede HZHB.

Premijer Federacije BiH, Fadil Novalić je „Večernjakov pečat“ za znanost uručio dobitniku Dražanu Eriću, dok je u kategoriji „Gospodarstvo“ laureat 15. izdanja „Večernjakovog pečata“ Stipe Vranješ. On je nagradu primio iz ruku šefa misije OESS-a u BiH, Jonathana Moorea.

Predsjedništvo BiH kao kolektivni šef države dobitnik je Pečata za „političara godine“.

Posebno priznanje ove godine dobili su Ujedinjeni narodi, a nagradu je premijer Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg uručio rezidentnoj koordinatorici UN-a u BiH, Sezin Sinanoglu. Još jedno posebno priznanje uručeno je u okviru ovogodišnjeg „Večernjakovog pečata“ europskom povjereniku za politiku susjedstva i proširenje, Johannesu Hahnu. Nagradu mu je ranije predala zamjenica glavnog urednika Večernjeg lista BiH Valentina Rupčić.

Veliki interes je vladao za 15. po redu „Večernjakov pečat“, kojem su nazočili brojni domaći i inozemni dužnosnici, uključujući predsjednike Slovačke i Crne Gore, Andreja Kisku i Filipa Vujanovića te predsjednicu Hrvatske Kolindu Grabar-Kitarović. Uz članove Predsjedništva BiH, Mladena Ivanića i Dragana Čovića, manifestaciji je prisustvovao i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić te predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner i predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Mladen Bosić. Među uzvanicima su bili i predsjednik i premijer Federacije BiH, Marinko Čavara i Fadil Novalić.

U bogatom zabavnom programu nastupila su poznata imena glazbene scene Bosne i Hercegovine i regije – Dalal & Deen feat. Ana Rucner i Jala, Tereza Kesovija, Sergej Ćetković, Colonia, “Mamma mia” Dancing Queen.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Iz Bihaća se u Sarajevo seli 250 migranata koji su činili kaznena djela

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je u suradnji s bosanskohercegovačkim i inozemnim sigurnosnim agencijama Služba za poslove sa strancima BiH u prva dva mjeseca 2019. godine, prije svega razmjenom biometrijskih podataka ilegalnih migranata koji pristižu u BiH, na području Bihaća i Sarajeva locirala i pod nadzor u Imigracijski centar Službe u Istočnom Sarajevu smjestila šest migranata podrijetlom iz Afganistana, od kojih se njih pet dovodi u vezu s međunarodnim terorizmom, dok se šesti povezuje s krijumčarenjem migranata i organiziranim kriminalom, vlast BiH odlučila je udaljiti sve sumnjive i problematične migrante s granice s Hrvatskom, piše Večernji list

Traže podatke o svakome

Županijski ministar policije Nermin Kljajić za medije BiH kazao je da je “sigurno jedino da će vratiti višak od 250 migranata koji će biti smješteni u prihvatni centar Ušivak u općini Hadžić kod Sarajeva te da se radi o problematičnim migrantima koji su proteklih mjeseci pravili incidente, tučnjave i činili druga kaznena djela”.

Vlasti BiH pokušat će na različite načine kontrolirati te osobe kako ne bi došlo do njihova bijega prema Zapadu jer još uvijek, u koordinaciji sa zapadnim službama te domicilnim zemljama tih osoba, traže podatke o svakom od njih kako bi utvrdili je li riječ samo o kriminalcima ili pak o teroristima.

Ostatak od 3200 migranata koji su smješteni u prihvatnim centrima Bira i Đački dom u Bihaću, u objektu Miral u Velikoj Kladuši i hotelu Sedra u Općini Cazin čekat će dogovor između Ministarstva sigurnosti BiH kao nadležne institucije i aktualne izvršne vlasti u Unsko-sanskoj županiji.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić nije želio potvrditi da udaljavaju problematične osobe, već je kazao kako je to samo njihovo unutarnje preslagivanje.

Biometrijski podaci

“Ovih 250 migranata je neko naše unutarnje preslagivanje jer ne želimo u Unsko-sanskoj županiji stvoriti ‘hot-spot’. Ne želimo da tamo bude velik broj migranata te da prihvatni centri budu prebukirani dok u Sarajevu imamo slobodnih kapaciteta u prihvatnim centrima”, uvjerava ministar sigurnosti Mektić ističući da od početka migrantske krize stalno imaju akcije čišćenja i pokušavaju tim kanalima identificirati osobe koje imaju veze s terorizmom u Siriji, Iraku, Afganistanu…

“Mi smo jedina država od Turske preko zapadnog Balkana do Europe kojoj je uspjelo identificirati pet osoba koje se dovode u vezu s terorizmom na temelju biometrijskih podataka.

Tim smo osobama ograničili kretanje i stavili ih pod kontrolu i sada smo u kontaktu sa službama u Siriji, Afganistanu i ostalim zemljama te prikupljamo sve potrebne informacije da vidimo što će se na kraju pokazati.

Mislim da je jako pohvalno što su službe BiH učinile i da bi tako trebale raditi sve službe jer ipak su te osobe prešle veliki put do dolaska u BiH gdje su identificirane”, napomenuo je ministar sigurnosti Dragan Mektić.

Iako je ministar unutarnjih poslova Unsko-sanske županije Nermin Kljajić za jučer najavio preseljenje 250 migranata, ono je ipak odgođeno zbog logističke i tehničke naravi, piše Večernji list

 

u BiH stiže 80.000 migranata!?

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Pravi sigurnosni izazov za BiH i zemlje u regiji predstavljat će novi migrantski val

Objavljeno

na

Objavio

Regija pred novim sigurnosnim izazovom: kako otkriti teroriste u novom migrantskom valu

Za Bosnu i Hercegovinu neće u sigurnosnom smislu toliki problem predstavljati povratak njenih državljana koji su sudjelovali u ratu u Siriji i Iraku na strani terorističke Islamske države, nego će pravi sigurnosni izazov za BiH i zemlje regije predstavljati novi migrantski val koji se očekuje u proljeće, ocijenio je za Hinu profesor Fakulteta političkih znanosti (FPN) iz Sarajeva Vlado Azinović.

Ispune li vlasti BiH zahtjev američke administracije i preuzmu svoje državljane koji su u redovima terorističkih organizacija ratovali u Siriji i Iraku ili se boravili na teritoriju sada već poraženog kalifata to neće predstavljati poseban sigurnosni izazov jer je riječ o malom broju takvih osoba, a stvarni problem i za BiH ali i za zemlje regije je kako se suočiti s mogućim prilivom novog migrantskog vala koji se najavljuje za proljeće, ocjenjuje Azinović, profesor na odsjeku za sigurnosne studije FPN-a, koji već godinama sustavno analizira fenomen islamističkog terorizma i autor je niza studija iz tog područja.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić je ranije potvrdio kako je američki državni tajnik Mike Pompeo na sastanku predstavnika država-članica koalicije za borbu protiv Islamske države (IS), održanom 6. veljače u Washingtonu, zatražio da zemlje čiji su državljani kao pripadnici IS-a zarobljeni u Siriji ili Iraku preuzmu te osobe i sude im zbog zločina koje su počinili.

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak takvu je obvezu preuzeo u ime svoje zemlje, a sada se nagađa o kolikom broju takvih osoba je riječ i tko su oni.

“Ovdje se u javnosti govori o navodno deset osoba za koje je od BiH zatraženo da ih primi. Među njima su, čini se, samo dvojica državljani BiH, dok su ostali po svemu sudeći podrijetlom iz BiH ali imaju strana državljanstva. Sve se ove osobe nalaze u zatvorima pod nadzorom američkih saveznika”, navodi Azinović.

Pretpostavka je kako je jedan od njih Ibro Ćufurović iz okolice Velike Kladuše, a drugi Armin Čurt iz Sarajeva, koji je otišao u Siriju kao maturant Srednje tehničke škole i “pročuo” se kada je od tamo zaprijetio smrću poglavaru Islamske zajednice u BiH Huseinu Kavazoviću.

Čurt je reisa Kavazovića prozvao kao izdajnika islama koji je gori od kršćana-nevjernika te preko Facebooka pozvao da se stoga poglavara bosanskohercegovačkih muslimana ubije. “Kavazovića ćemo također obezglaviti, odavno je to zaslužio”, napisao je Čurt iz Sirije 2016. godine.

Čufurovićevo ime je postalo je poznato kada je dospjelo na Interpolove stranice osoba za kojima je raspisana crvena tjeralica zbog sudjelovanja u terorizmu. Njega je kao vojnika Islamske države unovačio Husein Bilal Bosnić, samozvani imam iz Velike Kladuše koji je u međuvremenu zbog takvih kaznenih djela pred Sudom BiH osuđen na sedam godina zatvora.

Tužiteljstvo BiH objavilo je kako je u četvrtak održan sastanak posebne radne skupine ustrojene uz pomoć veleposlanstva SAD u BiH radi procesuiranja povratnika sa stranih ratišta. Na sastanku su, uz glavnu državnu tužiteljicu Gordanu Tadić, bili i predstavnici svih policijskih agencija u BiH, a dogovarali su strategiju budućeg rada i tretmana povratnika.

Tužiteljstvo BiH do sada je podignulo optužnice protiv ukupno 24 osobe za koje je dokazano da su počinili kaznena djela povezana s terorizmom na teritoriju Sirije i Iraka. U svim tim slučajevima izrečene su osuđujuće presude, a Tužiteljstvo je potvrdilo i kako je u tijeku još nekoliko protuterorističkih istraga koje vode u suradnji s inozemnim policijskim agencijama.

BiH sprema akciju protiv terorista: Treba zatvoriti kritične točke na granici

U novom migrantskom valu mogli bi stići i prikriveni teroristi

Azinović tvrdi kako su sigurnosne agencije u BiH u stanju nositi se s ovim izazovom te podsjeća kako se u zemlju do sada vratilo pedesetak osoba koje su boravile u Siriji i Iraku. Svi su identificirani, a oni koji su počinili kazna djela su i procesuirani sukladno zakonu koji zabranjuje pripadništvo inozemnim paravojnim postrojbama i to tretira kao kazneno djelo.

No kao dodatni problem pojavile su se žene i djeca povezane s osobama koje su ratovale u redovima terorista koji su u međuvremenu poginuli ili su zarobljeni. Najmanje tri žene za koje se pretpostavlja da su državljanstvom vezane za BiH nalaze se u izbjegličkom kampu Roy na sjeveru Sirije, a s njima je i devetoro djece.

U tom kampu, podsjeća Azinović, vrlo su loši uvjeti, vladaju bolesti, nema pitke vode, a kurdski vojnici često razmjenjuju žene koje se tamo nalaze za svoje suborce koje zarobe islamisti pa je logično da se one pod svaku cijenu pokušavaju izbaviti iz takvog okruženja.

Ministar sigurnosti BiH Mektić je ranije ovog tjedna najavio kako će se svaki takav slučaj odnosno zahtjev za povratkom pozorno ispitati, a ključni kriterij za to bit će njihovo državljanstvo. “Mi naše državljane moramo primiti i to je jasno, no ne može BiH biti utočište za svakoga kome to padne na pamet”, kazao je Mektić.

Kako sigurnosne agencije u BiH provode nadzor nad osobama koje se povezuju s terorizmom Azinović je uvjeren da će zapravo puno veći problem biti s onima za koje se ne zna tko su, a stižu u zemlju. Povod za takvu ocjenu je činjenica da je Služba za poslove sa strancima pri Ministarstvu sigurnosti BiH među ilegalnim migrantima ovih dana otkrila pet Afganistanaca koji se povezuju s terorizmom.

“Oni su izdvojeni i izolirani iz migrantskih centara u BiH zbog sumnje u povezanost s militantnim skupinama koje su djelovale u Siriji i Iraku. Po svemu sudeći, otisci prstiju ovih migranata upoređeni su s velikom međunarodnom bazom podataka i onda se pokazalo da su identični otisci ranije nađeni u Siriji”, navodi Azinović.

Upozorio je kako iz ovoga postaje jasno da BiH, ali druge države regije, poput Hrvatske, sada imaju prd sobom novi izazov utvrditi tko im točno ulazi u zemlju kao migrant.

“Očevidno je da među migrantima koji pristižu iz Turske, preko Grčke i dalje preko zapadnog Balkana ima i onih sa sumnjivim backgroundom. Zna li se da je prošle godine iz BiH u Hrvatsku i dalje Sloveniju, Austriju i Italiju uspješno prešlo 20 tisuća migranata te da ih se istom rutom približava još dodatnih 70 tisuća, rizik od pojave takvih osoba postat će višestruko veći”, zaključio je Azinović.

(Hina)

 

u BiH stiže 80.000 migranata!?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari