U Ministarstvu obrane (MORH) u ponedjeljak je potpisan Tehnički sporazum o potpori kojim će MORH pružati Međunarodnom središtu za obuku specijalnih zračnih snaga za koje se vjeruje da će u budućnosti postati NATO-ov centar izvrsnosti.

Sporazum o materijalnoj, logističkoj, administrativnoj i personalnoj potpori potpisali su državni tajnik Ministarstva obrane Tomislav Ivić i direktor Međunarodnog središta za obuku specijalnih zračnih snaga (MSAP TC), pukovnik Tomislav Pušnik. Državni tajnik Ivić istaknuo je da je preuzimanjem uloge države domaćina Republika Hrvatska, zajedno s partnerima, poduzela važan korak prema daljnjem razvoju sposobnosti NATO-a kroz međunarodni program obuke kao sveobuhvatni okvir suradnje.

”Ponosni smo što će se u Središtu obučavati najbolji piloti za provedbu specijalnih zračnih operacija iz Hrvatske, Mađarske, Bugarske i Slovenije te koristim ovu prigodu da još jednom čestitam zemljama članicama na svemu što je učinjeno do sada”, poručio je Ivić.

O važnosti daljnjeg razvoja sposobnosti specijalnih zračnih snaga govorio je i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga (GS OSRH) admiral Robert Hranj koji je vjeruje da će Međunarodno središte za obuku specijalnih zračnih snaga u Zemuniku u budućnosti postati NATO centar izvrsnosti.

Direktor MSAP-a kazao je da osnivanje središta ima izniman značaj za sve zemlje koje u njemu sudjeluju jer se obukom u ovom centru primjenjuju NATO-vi standardi za specijalne zračne snage (NATO SOF) čime se povećava i razvija interoperabilnost specijalnih zračnih snaga.

”Iako je cijeli projekt još uvijek na početku, naše ambicije su velike. Vjerujemo kako se upornim i kontinuiranim radom može ostvariti ono što planiramo, a to je da MSAP TC postane NATO centar izvrsnosti”, rekao je Pušnik.

Zamjenik direktora MSAP TC-a pukovnik Peter Simon izrazio je zadovoljstvo napretkom i načinom rada MSAP-a istaknuvši da njegovo postojanje od samog početka podupire NATO Sjedište specijalnih operacija i američko Zapovjedništvo specijalnih operacija u Europi. ”U ime naših međunarodnih članova i sudionika obuke, izražavam duboku zahvalnost Republici Hrvatskoj, kao zemlji domaćinu programa. Njihova predanost naš je ključ uspjeha”, zaključio je Simon.

Časnik za standardizaciju i sigurnost letenja u MSAP TC pukovnik Teodor Rashkov te časnik za obuku i planiranje u MSAP TC pukovnik Tomaž Oblak složili su se da je u cijeloj obuci najvažnija razmjena međusobnih iskustava i znanja te kako ulaganje u specijalne zračne snage predstavlja smjer razvoja oružanih snaga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Davor Ivo Stier ipak će se naći na izbornoj listi HDZ-a u sedmoj izbornoj jedinici.

Stier kaže da je najgore što se Hrvatima može dogoditi da se u ovakvoj situaciji stave u ruke SDP-ova Davora Bernardića pa zove desne birače da ne rasipaju glasove.

Nakon unutarstranačkih izbora u HDZ-u, vi ste još jedini “aktivni” iz pokera izazivača koji nisu uspjeli pobijediti Andreja Plenkovića i bit ćete na izbornoj listi?

Unutarstranački izbori zapravo su dokaz snage koju je imao HDZ da ode korak dalje u jačanju unutarstranačke demokracije, puno više nego ostale stranke u Hrvatskoj. Moja je poruka konstantno bila da nakon toga moramo svi zajedno raditi na pobjedi HDZ-a na parlamentarnim izborima. Sada to obećanje želim ispuniti.

Vama aktualni vrh stranke, vidimo, nije uzeo za zlo protukandidaturu, što je valjda normalno. Međutim, drugi su otpali, za njih nije bilo mjesta, evo Penava je i otišao iz HDZ-a?

Mene je predložila županijska organizacija HDZ-a Zagrebačke županije, a liste se tek moraju sastaviti idućih dana. Na središnjim je tijelima stranke da obave taj dio posla.

Prevladava mišljenje da će na izbornim listama HDZ-a manjkati ljudi iz desnog političkog krila i da Plenković tu ima problema u sastavljanju lista. Na izborima 2016. godine takvi su osvajali mnogo glasova. Prijeti li opasnost da sada HDZ prođe lošije jer neće kandidirati takve članove?

HDZ pobjeđuje kada okuplja. Uvijek sam isticao da u HDZ-u treba biti mjesta i za one nešto liberalnije i za one nešto konzervativnije, no ujedinjene kad je riječ o programskim načelima stranke. Uvjeren sam da će tako biti sastavljene i izborne liste. Naravno, to je odluka koju moraju donijeti ljudi koje je članstvo demokratski izabralo da budu u vrhu stranke. No vjerujem da će sastav tih lista pokazati kadrovski i politički potencijal stranke i na ovim parlamentarnim izborima.

Čini li vam se da doživljavamo određeni deja vu? Sjećamo se vašeg stava na predsjedničkim izborima da HDZ-u nije u interesu rat s Miroslavom Škorom, nego sa SDP-om. Nisu uvažili te argumente i znamo kako je završilo, na Pantovčaku je osoba iz SDP-a.

Ova kampanja jasno je definirana i naš je glavni suparnik SDP i lijeva koalicija. E, sada je važno naglasiti i da je realno očekivati da će samo HDZ ili SDP moći dati mandatara. I zato bi svako rasipanje glasova od centra pa nadesno moglo zapravo pomoći SDP-u da prema izbornom sustavu (D’Hondtu) dođe do pozicije da on predlaže mandatara. Zato ću ja učiniti sve što je u mojoj moći da HDZ bude jasan pobjednik ovih parlamentarnih izbora. Biramo zapravo hoćemo li u ovoj situaciji, kada se svijet suočava s najvećom ekonomskom krizom od 1929. godine, za mandatara imati Andreja Plenkovića ili Davora Bernardića. A tu dvojbi nema. S obzirom na iskustvo, spremnost, na vođenje hrvatske Vlade u ovim izazovnim vremenima, Plenković je u velikoj prednosti.

Sada je situacija za desnu opciju čak lošija nego na predsjedničkim izborima jer ovdje postoje tri političke snage koje će se međusobno trošiti – HDZ, Škoro i Most, i tu će sigurno biti dosta tzv. palih glasova.

Očito postoji napetost između Domovinskog pokreta i Mosta, ali ključno je pitanje ovih izbora tko će dati mandatara koji će voditi Hrvatsku u trenutku kada cijeli svijet ulazi u najveću ekonomsku krizu u posljednjih sto godina. Ne bih želio da se u Hrvatskoj dogodi situacija kao na primjer u Španjolskoj, u kojoj su socijalisti pobijedili Pučku stranku i došli na vlast jer su se glasovi demokršćanskih i konzervativnih birača rasipali kod stranaka Ciudadanos i Vox. Danas su ti demokršćanski i konzervativni birači nezadovoljni socijalističkom vladom. Iz tog primjera, ali i iz vlastitog iskustva, na predsjedničkim izborima 2019. moramo izvući pouku.

Jeste li vi ostali u igri djelomično i stoga što bi u skoroj budućnosti shodno rezultatima izbora moglo doći do pregovora sa Škorinom listom, u čemu biste vi mogli imati važnu ulogu s obzirom na to da među vama vlada elementarno povjerenje?

Moja uloga i moja želja jasna je pobjeda HDZ-a na parlamentarnim izborima. To je jedina garancija da ljevica neće imati potpunu dominaciju u političkom sustavu, od Pantovčaka do Banskih dvora. Jasna pobjeda HDZ-a ključna je da Hrvatska brzo nakon izbora dobije snažnu i funkcionalnu vladu koja će se uspješno suočiti s velikim ekonomskim izazovima koji su pred nama, baš kao što se uspješno suočila s koronavirusom.

Dakle, bit će najvažnije dobiti barem zastupničko mjesto više jer će predsjednik Zoran Milanović, koji je na Pantovčak stigao iz lijeve opcije, najprije pozvati SDP da proba sastaviti Vladu ako osvoji najveći pojedinačan broj zastupnika. Ili će se čekati tko prvi skupi 76 ruku?

Sustav funkcionira tako da, ako se glasovi demokršćanskih i konzervativnih birača rasipaju i fragmentiraju, SDP-ova lijeva koalicija može dobiti tzv. rubne mandate i onda biti u poziciji predložiti mandatara za sastavljanje Vlade. Međutim, to se neće dogoditi jer će HDZ ponuditi politiku i kandidate koji mogu dobiti većinsku potporu hrvatskih ljudi na parlamentarnim izborima.

Je li se uopće trebalo dogoditi da HDZ sam sebe zapravo hendikepira odbacivanjem desnog krila i stigne li se to još zakrpati putem izbornih lista?

HDZ će i dalje imati potrebnu širinu da okupi većinu hrvatskih ljudi. Ako se pod desnim misli na očuvanje nacionalnog identiteta i suvereniteta, HDZ se tu ne da natkriliti nikome. Tu su rezultati razborite i uspješne državotvorne politike, a ne samo retorika. Na tragu Tuđmanova inauguracijskog govora 30. svibnja 1990. godine, hrvatski suverenitet osnažujemo jačanjem pozicija u Europi, a ne protiv EU i NATO-ova saveza. Ovih deset milijardi eura koje je Hrvatska osigurala u Europi za suočavanje s ekonomskim posljedicama koronavirusa samo su jedan konkretan primjer suvremene suverenističke i državotvorne politike na djelu. Primjer politike HDZ-a nasuprot dokazanoj nesposobnosti bivše SDP-ove Vlade u korištenju fondova EU. Isto tako i primjer demokršćanske politike, jer nasuprot i socijalistima i radikalnoj desnici kršćanska se demokracija zauzima za jačanje nacionalnih država koje će u slobodnoj i ujedinjenoj Europi primijeniti logiku suradnje umjesto sukoba.

Uspješno upravljanje koronakrizom i sprečavanje da hrvatsko gospodarstvo padne u ambis – hoće li to biti dovoljno da birači to nagrade, hoće li se toga birači sjetiti kada budu glasali ili Plenkoviću prijeti sudbina Churchilla?

Hrvatski ljudi cijene uspjeh Vlade u borbi protiv pandemije koronavirusa, ali time nisu riješeni svi izazovi. Ne smijemo se zavaravati, pred nama je razdoblje koje traži državotvornu i razboritu politiku koja najprije mora obraniti, a onda i obnoviti hrvatsku ekonomiju. Sjetimo se posljednje velike globalne recesije prije desetak godina i kako su se druge europske države oporavljale dok smo mi padali tijekom SDP-ove Vlade. Hrvatski će građani 5. srpnja morati odlučiti hoće li vođenje države povjeriti Plenkoviću ili Bernardiću. Znam da ima građana koji su nezadovoljni nekim aspektima rada naše Vlade. Ni ja se nisam u svemu slagao s vrhom svoje stranke. Međutim, bio bih neodgovoran kad bih umanjio ili zanemario važnost ovog trenutka za Hrvatsku i njezinu budućnost. Hrvatska nema vremena za eksperimente. Sasvim sigurno ne u ovim okolnostima. Zato ću učiniti sve što mogu da HDZ pobijedi na izborima.

Jesu li za HDZ otežavajuća okolnost afere s palim ministrima, kao i ova aktualna vezana za uhićenja viđenijih HDZ-ovaca u državnom aparatu? Kako će se ova posljednja uhićenja odraziti na vaše birače, pozitivno ili negativno?

Uvijek je dobro vrijeme za borbu protiv korupcije, bez obzira na to kako se uhićenja mogu odraziti na mišljenje birača. U prvom redu mora biti interes države, a tek onda stranke. A poruka da nema nedodirljivih pokazuje privrženost Vlade jačanju pravne države. Vjerujem da hrvatski ljudi to cijene i očekuju nastavak borbe protiv korupcije i klijentelizma.

Baš ste vi godinama bili poznati po naglašavanju borbe protiv klijentelizma i korupcije u stranci i čak se taj vaš stav doživljavao kao jedan od razloga što ste lošije prošli na unutarstranačkim izborima. No izgleda da ste bili u pravu kad ste tražili borbu protiv korupcije.

Kad sam napisao “Novu hrvatsku paradigmu” i tijekom svih mojih javnih nastupa, uvijek sam naglašavao da su i klijentelizam i korupcija društveni problem. Ne tek problem jedne političke grupacije nego uistinu cijelog društva. I da se ti problemi moraju riješiti strukturno. Ova sadašnja antikorupcijska akcija u sektoru energetike pokazuje da se pravna država bori i obračunava s kriminalom i to treba pozdraviti.

Pitanje je bilo i jeste li zadovoljni što ste očito bili u pravu kad ste upozoravali na klijentelizam i korupciju?

Energetika je strateški sektor za državu koji umnogome određuje njenu geopolitičku poziciju. Korupcija i klijentelizam nisu dopustivi nigdje, ali posebno su opasni u tako osjetljivom sektoru, jer se preko njega može utjecati na strateško usmjerenje zemlje. Stoga ne bi bilo razborito da ovu antikorupcijsku akciju gledam u kontekstu neke osobne satisfakcije. Nisam za nju zaslužan ili odgovoran. Prije bih rekao da je ona dodatni razlog za moj angažman u potpori HDZ-u na ovim izborima, a povrh toga u izgradnji hrvatske države koja će biti čvrsto usidrena na političkom Zapadu.

Je li vam itko u stranci rekao: “Stier, bio si u pravu”?

To nije potrebno.

Jeste li unutar vrha stranke i s Plenkovićem razgovarali o tome na što će se HDZ orijentirati u drugom mandatu osvojite li opet vlast?

Obrana i obnova hrvatske ekonomije bit će glavna zadaća u ovoj situaciji bez presedana u svjetskoj povijesti. HDZ je u tom smislu instrument za uspjeh hrvatske države, kao što je bio i alat za njeno stvaranje. Prava pokretačka snaga u našim je ljudima i vjerujem da oni žele učinkovitu vlast, a ne eksperimente, ideološke podjele i stagnaciju koju smo imali za vrijeme vladavine SDP-a. Zato gledam s optimizmom ne samo na sljedeće parlamentarne izbore nego i na budućnost Hrvatske,  rekao je Stier za Večernji list.

Što vi mislite o ovoj temi?