Pratite nas

Politika

Grabar-Kitarović u Ateni: Hrvatska štiti najdulju vanjsku kopnenu granicu u EU-u

Objavljeno

na

Migracije su jedan od najvećih izazova našeg doba koji EU mora rješavati zajednički i odgovorno, rekla je u petak hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na političkom forumu u Ateni i upozorila na goleme napore Hrvatske u zaštiti najdulje vanjske kopnene granice u EU.

Grabar-Kitarović je održala izlaganje na 15. neformalnom sastanku 13 šefova država članica EU-a bez izvršnih ovlasti, tzv. Skupine Arraiolos koji se ove godine održava u Grčkoj, a dvije središnje teme su Učinkovito suočavanje s gospodarskom i izbjegličkom krizom i Zajedničko rješavanje modernih izazova sigurnosti Europske unije i njezinih država članica.

“Migracijsko pitanje jedno je od najvećih izazova našeg doba”, rekla je izrazivši žaljenje što EU na njega još nije odgovorio rješenjima koja bi bila prihvatljiva svim članicama.

Netočni navodi o brutalnosti hrvatske policije

“Samo zajedničkim radom možemo riješiti to pitanje kako bismo zaštitili migrante i njihova prava i ublažili negativne posljedice ilegalnih migracija” i zato bi svi dionici trebali “postupati odgovorno”, kazala je.

Hrvatska “ulaže velike napore u uspješnu zaštitu najdulje vanjske kopnene granice EU-a”, naglasila je.

Odbacila je navode nekih organizacija i političara da hrvatska policija primjenjuje brutalnu silu u sprečavanju ilegalnih migracija iz susjedne Bosne i Hercegovine.

Izbjeglički kampovi u susjednoj zemlji podižu se uz granicu s Hrvatskom preko koje migranti nastoje prijeći u zapadne članice Unije, podsjetila je.

Suradnja između vlade u Sarajevu i lokalnih bosanskohercegovačkih vlasti nije dobra, ocijenila je te ponovila da Hrvatska uspješno čuva najdulju kopnenu granicu i čini sve da što prije pristupi Schengenskoj zoni.

Europa mora naprijed

Europa ne smije biti spora u traženju odgovora i rješenja za izazove našeg doba, rekao je u uvodnom izlaganju domaćin sastanka, grčki predsjednik Prokopios Pavlopoulos.

Pozivom na jačanje europskih institucija u vrijeme velikih izazova za Europsku uniju i svijet Pavlopoulos je upozorio da Europa mora uhvatiti korak s vremenom kako bi se nosila s izazovima.

“Prilike ne čekaju nikoga ili vrijeme ne čeka. Europa mora ići naprijed”, jer “povratak natrag bio bi fatalan” posebno za Europu sada, kazao je.

Gospodarski izazovi

Na temu gospodarske krize hrvatska predsjednica je rekla da su izgledi za globalni rast i sprječavanje mogućih gospodarskih kriza sve krhkiji i nesigurniji i prema predviđanjima usporit će na najslabiji godišnji rast (2.9 posto u 2019. odnosno 3 posto u 2020.) od izbijanja financijske krize.

U takvim okolnostima mogu se očekivati “pad gospodarske aktivnosti, gubitak radnih mjesta i dalje osiromašenje već ranjivih dijelova stanovništva”.

Nepovoljni utjecaji su i eskalacija trgovinskih napetosti u svijetu, prijetnja brexita bez sporazuma i demografski pad.

“Iako nema znatnije izravne opasnosti za hrvatsko gospodarstvo u tom pogledu čak i relativno blag izlazak (Velike Britanije) bez sporazuma imat će veliki utjecaj, smanjit će stope rasta u Europi i svi ćemo to osjetiti”, upozorila je.

Demografski pad snažno pogađa neke članice EU-a, rekla je predsjednica koja je demografiju u Hrvatskoj stavila u samo središte svog mandata.

“U Hrvatskoj, negativni demografski trendovi već ograničuju gospodarski rast, napose na istoku (Slavonija)”, rekla je pa naglasila: “Za Hrvatsku demografska obnova je pitanje svih pitanja”.

Za budućnost Europske unije članice moraju poraditi na brisanju vidljivih i nevidljivih granica u samoj Uniji, poručila je nadalje i naglasila da je velik izazov još uvijek nejednak stupanj razvoja unutar europske zajednice.

Bugarski predsjednik Rumen Radev upozorio je da je EU još Europa razlika, a hrvatska predsjednica na to se nadovezala podsjetivši na Inicijativu triju mora koja ima dobre izglede da premosti razlike.

Inicijativom Triju mora Hrvatska je preuzela proaktivnu ulogu u jačanju europske otpornosti, posebice u energetskoj sigurnosti i neutraliziranju infrastrukturnih nedostataka u središnjoj Europi.

Kazala je da je Hrvatska nakon početne nesigurnosti ostvarila dobre rezultate u povlačenju novca iz europskih fondova. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Politika

Medved i Grlić Radman ostaju ministri

Objavljeno

na

Objavio

foto Josip Borić/Fb

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković potvrdio je u ponedjeljak, nakon sjednice najviših stranačkih tijela, da Tomo Medved ostaje ministar hrvatskih branitelja, a Goran Grlić Radman ministar vanjskih poslova.

„Tomo Medved će biti potpredsjednik vlade i ministar hrvatskih branitelja i biti će odmah do mene u vladi, praktički drugi čovjek vlade ”, kazao je Plenković te je najavio objavu kompletnog sastava vlade krajem tjedna, nakon objave službenih rezultata izbora.

Potvrdio je i da Goran Grlić Radman ostaje ministar vanjskih poslova.

Plenković je istaknuo kako ima spremnih 76 potpisa za sastav vlade te da će nakon proglašenja službenih rezultata izbora u dogovoru s predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem dogovoriti za sredinu idućeg tjedan sazivanje novoizabranog Hrvatskog sabora.

Premijer je potvrdio i da Gordan Jandoković ostaje predsjednik Hrvatskog sabora, a Željko Reiner i Ante Sanader potpredsjednici Sabora, kao i da će Branko Bačić i dalje biti predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a.

Kazao je i kako je umjesto Jandrokovića za glavnog tajnika HDZ-a imenovan Krunoslav Katičić.

Politika dijaloga u interesu boljitka Hrvatske

Plenković je još jednom izrazio zadovoljstvom pobjedom HDZ-a na izborima i dobivenim povjerenjem birača ponovivši kako ih to dodatno obvezuje na snažan angažman u interesu svih hrvatskih građana.

Osvrnuo se i na poziv na sastanak koji je uputio predstavnicima parlamentarnih stranka rekavši kako mu je cilj otvoriti dijalog i upoznati ih s planovima vlade, a pozvao ih je i da na tome ne skupljaju političke bodove.

„To je sastanak radi dijaloga i izravnog upoznavanja s predstojećim koracima i ključnim temama i problemima koje hrvatsko društvo ima i zakonskim prijedlozima koje će biti na dnevnom redu u Saboru”, kazao je Plenković.

„Ako netko misli da će steći neke osobite poene, neće, naša je politika dijaloga u interesu boljitka Hrvatske”, dodao je.

Snubljenja nema

Plenković je pritom poručio da mu nije namjera ikoga snubiti niti skupljati „žetončiće”. „Ukoliko netko od izabranih zastupnika ima želju za stabilnošću u zemlji, za potporu vladi, angažman u budućnosti, namjeru podržati našu većinu onda to može učiniti samoinicijativno, javno i transparentno, dakle nema snubljenja ili aluzija na političku korupciju”, istaknuo je.

Komentirajući izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će Srbija biti uspješnija u ekonomiji po rastu BDP-a od Hrvatske, Plenković je kazao da ih “nije doživio ni na koji način” te da ono što se događa u Srbiji nema nikakve veze s Hrvatskom.

„Želimo da sve zemlje u našem okruženju budu stabilne, da nema nasilja, da rješavaju probleme na demokratski način”, poručio je.

Izjavu srbijanske premijerke Ane Brnabić koja je genocid u Srebrenici nazvala nesporazumom Plenković je ocijenio promašenom. „Govoriti o najstrašnijem zločinu koji se dogodio nakon Drugog svjetskog rata u kategorijama nesporazuma mislim da je politički pogrešno, krivo i krajnje neprimjereno”, kazao je Plenković. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković o Miloševiću kao potpredsjedniku Vlade: ‘Mislim da može dati doprinos’

Objavljeno

na

Objavio

HDZ/Fb

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak da će buduća Vlada biti nešto manja od prethodne, a njezin sastav trebao bi biti poznat u četvrtak, nakon objave službenih rezultata parlamentarnih izbora, na kojima je HDZ pobijedio.

“Vlada će biti nešto manja nego što je bila, bit će funkcionalna, dio članova ove Vlade će ostati, a dio će ići u Sabor. Dio novih će se priključiti”, izjavio je Plenković uoči zajedničke sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a u Zagrebu.

Potvrdio je kako postoji mogućnost da se sektor zaštite okoliša i energetike priključi nekim drugim ministarstvima. Istaknuo je će se o tome još razgovarati, no i da pitanje klimatskih promjena neće biti zanemareno i postat će tema broj jedan u kontekstu gospodarskog oporavka.

“Ministara će biti manje, ali to ne znači da će državni službenici ostati bez posla. Ovo je jedna druga vrsta poruke o manjem broju ministarstava i manjem broju članova Vlade”, rekao je premijer Plenković.

Plenković je rekao i kako je očekivao da će SDSS predložiti Borisa Miloševića za potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava.

“Taj prijedlog je usuglašen sa mnom i ja sam očekivao da će to biti Milošević. Poznamo se, pravnik je i mislim da može dati doprinos na ovoj dužnosti o kojoj smo razgovarali proteklog tjedna”, dodao je premijer.

Katičić novi glavni tajnik HDZ-a, Medved opet ministar branitelja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari